Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

AKCIJA ZA LJUDSKA PRAVA: Objavljivanje podataka lica u samoizolaciji nezakonito, neustavno i protivno evropskom standardu

25.03.2020.


Povodom objavljivanja na internet stranici Vlade spiska imena, prezimena i adresa osoba kojima su izdata rješenja o obaveznoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana zbog koronavirusa, Akcija za ljudska prava (HRA) smatra da je ovaj postupak nezakonit, neustavan i protivan evropskom standardu prava na privatnost i pozivamo Vladu da prekine ovu praksu, saopšteno je iz HRA.

Nacionalni koordinacioni tim za zarazne bolesti uz, kako je saopšteno iz Vlade, saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka, počeo je da objavljuje imena lica kojima su izdata rješenja o obaveznoj samoizolaciji.

"Zabrinuti smo zbog negativne stigmatizacije kojoj su na ovaj način izloženi ljudi i djeca čiji su identitet i adresa objavljeni, a koja može, u krajnjem, da dovede i do nasilja. Posebno upozoravamo da se sada može očekivati da osobe koje osjete simptome virusa ne zatraže uopšte ili ne zatraže blagovremeno medicinsku pomoć zbog straha da bi njihov identitet isto tako mogao biti objavljen. Razumijemo legitiman cilj zaštite zdravlja i života koji je Vladino Nacionalno koordinaciono tijelo imalo u vidu, ali smatramo da mjera na koju se odlučilo u situaciji u kojoj nije proglašeno vanredno stanje, nema pravnog osnova i da predstavlja opasan presedan. Kontrola osoba u samoizolaciji mora se obezbijediti na drugi način, bez očekivanja od građana da rade policijski posao", istakli su iz HRA.

Iz te NVO su dodali da Zakon o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. list CG", br. 79/2008, 70/2009, 44/2012 i 22/2017) jasno propisuje u članu 13, tačka 3 da se podaci u vezi "otkrivanja, prevencije i dijagnostikovanja bolesti i liječenja lica" mogu obrađivati samo "ako te podatke obrađuje zdravstveni radnik ili drugo lice koje ima obavezu čuvanja tajne", na osnovu čega je jasno da su ti podaci morali ostati tajni, tj. da ne mogu biti objavljeni na način na koji je to učinjeno.

"Iako se Agencija za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama u svom mišljenju pozvala na ovu odredbu Zakona, nije obrazložila zbog čega je odredbu tumačila kao argument u prilog takvoj mjeri. Agencija se pozvala i na Zakon o zdravstvenoj zaštiti("Sl. list CG", br. 3/2016, 39/2016, 2/2017, 44/2018 i 24/2019 - dr. zakoni) koji u članu 6 daje pravo građanima da budu obaviješteni o zaštiti svog zdravlja za slučaj epidemija i drugih većih nepogoda i nesreća, ali je zanemarila član 11 istog zakona kojim je propisano da u ostvarivanju zdravstvene zaštite građanin ima pravo na jednakost u cjelokupnom tretmanu prilikom ostvarivanja zdravstvene zaštitite i pravo na privatnost i povjerljivost svih podataka koji se odnose na njegovo zdravlje (stav 1 tačka 7)", kazali su iz HRA.

Poručili su da je u ovom kontekstu, u Izjavi o obradi ličnih podataka u kontekstu izbijanja COVID-19, koja je usvojena 19. marta 2020, Evropski odbor za zaštitu podataka istakao: "… subjekti od kojih se prikupljaju podaci, trebali bi dobiti transparentne informacije o preuzetim aktivnostima obrade, uključujući period čuvanja prikupljenih podataka i svrhe obrade. Navedene informacije trebale bi biti lako dostupne i jasne i lako razumljive. Važno je usvojiti odgovarajuće sigurnosne mjere i politike povjerljivosti koje će garantovati da se lični podaci ne otkrivaju neovlašćenim stranama." (European Data Protection Board "Statement on the processing of personal data in the context of the COVID-19 outbreak" dostupno na: https://edpb.europa.eu/sites/edpb/files/files/news/edpb_statement_2020_processingpersonaldataandcovid-19_en.pdf).

"Takođe, Konvencijom Savjeta Evrope o zaštiti lica u odnosu na automatsku obradu ličnih podataka predviđeno je da zdravstveni podaci o ličnosti spadaju u posebnu vrstu podataka koji se mogu obrađivati samo ako je obezbijeđena njihova odgovarajuća zaštita", rekli su iz HRA.

HRA navodi da Ustav Crne Gore("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI) u članu 24, stav 1 propisuje da se "zajemčena ljudska prava i slobode mogu ograničiti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno."

"Podsjećamo i da Ustav u odredbama kojima štiti pravo na privatnost i garantuje zaštitu podataka o ličnosti (čl. 28, st. 2, čl. 40, čl. 43) ne propisuje bilo kakav osnov za ograničenje ovih prava. Ona bi jedino u vrijeme vanrednog stanja mogla biti ograničena, ali samo i tada u mjeri u kojoj je to neophodno (član 25, stav 1 Ustava CG). Evropska konvencija o ljudskim pravima u članu 8 propisuje pravo na zaštitu privatnosti i porodičnog života. Ovo pravo može biti ograničeno i u cilju zaštite zdravlja, ali samo u mjeri koja je neophodna u demokratskom društvu. Evropski sud za ljudska prava je zaključio da se "pravo na privatnost posebno primjenjuje kada je riječ o zaštiti povjerljivosti podataka koji se odnose na viruse, jer otkrivanje takvih podataka može imati pogubne posljedice po privatni i porodični život pojedinca i njegove ili njene socijalne i profesionalne situacije, uključujući izlaganje stigmi i mogućeg isključenja iz zajednice". Sud je naglasio "da bi se bez pružanja zaštite privatnosti, oni kojima je potrebna ljekarska pomoć mogli odvratiti od otkrivanja ličnih i intimnih podataka koji su potrebni da bi se primilo odgovarajuće liječenje, pa čak i od traženja takve pomoći. Na taj način oni mogu ugroziti svoje zdravlje i, u slučaju zaraznih bolesti, zdravlje zajednice". (presuda Z protiv Finske, predstavka br. 22009/93, 1997, i presuda Mockute protiv Litvanije, predstavka br. 66490/09, 2018)", zaključuje se u saopštenju HRA.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 22.03.2020.


Naslov: Redakcija