Član 1
U Zakonu o sigurnosti pomorskeplovidbe ("Službeni list CG", br. 62/13, 06/14, 47/15 i 71/17) u članu 6 stav 1 tačka 4 briše se.
Tačka 9 mijenja se i glasi:
“9) čamac je plovni objekat namijenjen za plovidbu morem, koji nije brod ni jahta, čija je dužina viša od 2,5 metra ili koji ima snagu pogonskog motora višu od 5 kW, uključujući gliser i plovila na vodeni mlazni pogon (skuter, ski-jet i dr.), osim čamca za spašavanje na plovnom objektu i čamca za sportska takmičenja (kanui, kajaci, gondole i pedoline, daske za jedrenje i jahanje na talasima) i koji nema uslove za duži boravak na moru;
U tački 10 riječi: “plovni objekat” zamjenjuju se riječju “brod”.
Tačka 11 mijenja se i glasi:
“11) jahta jeplovni objekat na motorni pogon ili jedra, koji može imati više od jednog trupa, namijenjen i opremljen za duži boravak na moru, za razonodu, sport i rekreaciju, čija dužina je veća od 7m i koji se koristi za lične potrebe ili privrednu djelatnost;”
Poslije tačke 15 dodaje se nova tačka koja glasi:
“15a) MLC konvencija je Međunarodna konvencija o radu pomoraca;”
Poslije tačke 18 dodaju se dvije nove tačke koje glase:
“18a) Pariski memorandum (Paris MoU) je memorandum o razumijevanju o kontroli državeluke;
18b) Paris MoU region je geografsko područje u kojem potpisnice Paris MoU
sprovode inspekcijski nadzor u skladu sa Paris MoU;”
Poslije tačke 26 dodaje se nova tačka koja glasi:
“26a) prevoznik je pravno ili fizičko lice koje obavlja prevoz putnika i stvari plovnim
objektom, osim organizatora putovanja i putničke agencije koja nudi usluge putničkog prevoza ili kružnog putovanja;“
Poslije tačke 30 dodaje se nova tačka koja glasi:
“30a) rizični profil je profil koji se određuje kombinacijom opštih parametara (vrsta, starost, zastava, priznata organizacija, rezultati kompanije i dr.) i istorijskih parametara (broj nedostataka broda i zabrana plovidbe u određenom razdoblju i dr.);”
Poslije tačke 31 dodaje se nova tačka koja glasi:
“32) sidrište je uređeni i označeni dio mora namijenjen sidrenju i/vezivanju plovnih objekata;”
Poslije tačke 32 dodaje se nova tačka koja glasi:
“32a) strani plovni objekat je plovni objekat, izuzev ratnog broda, koji imaju stranu državnu pripadnost;”
Poslije tačke 35 dodaje se nova tačka koja glasi:
“35a) šema odvojene plovidba je mjera usmjeravanja plovidbe radi odvajanja suprotnih smjerova plovidbe odgovarajućim sredstvima te utvrđivanjem plovidbenih ruta;”
Tačka 36 mijenja se i glasi:
“36) tehnički plovni objekat je brod sa ili bez mašinskog pogona koji je namijenjen za obavljanje radova (bager, dizalica, rovokopač i sl.);”
Poslije tačke 37 dodaje se nova tačka koja glasi:
“37a) THETIS je baza podataka inspekcijskih pregleda, odnosno informacioni sistem koji sadrži podatke o inspekcijskim pregledima koji se obavljaju u Paris MoU regionu;
Poslije tačke 38 dodaje se nova tačka koja glasi:
“38a) unutrašnji pomorski saobracaj je pomorski prevoz lica i stvari u unutrašnjim
morskim vodama I teritorijalnom moru Crne Gore na plovnim objektima crnogorske državne pripadnosti.”.
Član 2
U članu 7 poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:
''Zabranjeno je sidrenje i zadržavanje na plovnim putevima i šemama odvojene plovidbe za sve plovne objekte''.
U stavu 2 poslije riječi “putevima” dodaju se riječi: “i šeme odvojene plovidbe”.
Dosadašnji stav 2 postaje stav 3.
Član 3
U članu 8 stav 4 poslije riječi “sigurnost” dodaju se riječi: “i upravljanje lukama”.
Poslije stava 4 dodaje se novi stav koji glasi:
“Određivanje zone sidrišta vrši Organ uprave u saradnji sa organom uprave nadležnim za poslove hidrografske djelatnosti.”
Član 4
U članu 10 stav 1 briše se tačka i dodaju se riječi: “i pridržava se opšteprihaćenih međunarodnih propisa o izbjegavanju sudara na moru.”.
Stav 2 mijenja se i glasi:
“Brzina plovidbene smije biti veća od:
1)deset čvorova u Bokokotorskom zalivu;
2) šest čvorova
-u Kumborskom tjesnacu, između koordinata:
A. 42˚26,1’N 018˚36,6’E
B. 42˚25,47’N 018˚36,26’E
C. 42˚25,85’N 018˚34,63E
D. 42˚26,47’N 018˚35,01’E,
- u tjesnacu Verige, između koordinata:
A. 42˚28,65’N 018˚41,41’E
B. 42˚28,77’N 018˚41,11’E
C. 42˚27,65’N 018˚40,15E
D. 42˚27,46’N 018˚41,02’E, i
-na rijeci Bojani;
3) četiri čvora na Skadarskom jezeru.”
Stav 3 mijenja se i glasi:
“Izuzetno od stava 2 ovog člana, plovni objekat može ploviti većom sigurnosnom brzinom ukoliko je zbog pogoršanih vremenskih prilika ili ugrožavanja sigurnosti plovidbe zatražio povećanje sigurnosne brzine od Organa uprave.
Član 5
Poslije člana 15 dodaju se devet novih članova koji glase:
“Obaveza prevoznika u unutrašnjem pomorskom saobraćaju
Član 15a
Djelatnost prevoza putnika i stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju se odvija na redovnim linijama (cjelogodišnjim i sezonskim) i u slobodnom prevozu.
Prevoznik koji obavlja djelatnost prevoza iz stava 1 ovog člana, dužan je da obezbijedi siguran prevoz lica ili stvari na plovnom objektu i u granicama dozvoljene nosivosti plovnog objekta, ako prevoz određenih stvari nije regulisan posebnim propisom.
Prevoz putnika i stvari u unutrašnjem pomorskom saobraćaju na redovnim linijama vrši se na određenim relacijama, po unaprijed utvrđenom redu plovidbe, cijeni i drugim uslovima prevoza, a prevoznik svoje pravo prevoza ostvaruje dobijanjem koncesije na djelatnost redovnog linijskog prevoza.
Pravo na obavljanje slobodnog prevoza putnika i stvari u slobodnom prevozu, prevoznik stiče zaključivanjem Ugovora o slobodnom prevozu sa pravnim licem koje upravlja morskim dobrom, u skladu sa članom 15i ovog zakona.
Ugovorom iz stava 4 ovog člana uređuju se relacije, cijene i drugi uslovi pod kojim se obavlja slobodni prevoz putnika i stvari.
Prevoz putnika i stvari na redovnim linijama
Član 15b
Prevoznik koji obavlja prevoz putnika i stvari na redovnim linijama ima pravo prioriteta po pitanju mjesta ukrcaja, prevoza i mjesta iskrcaja putnika i stvari u odnosu na slobodni prevoz putnika.
Djelatnosti iz stava 1 ovog člana mogu vršiti domaća pravna i fizička lica koja su registrovana u Crnoj Gori za prevoza putnika na za to predviđenim plovnim objektima u skladu sa zakonom.
Koncesija na liniju u redovnom cjelogodišnjem linijskom prevozu daje se na rok do 10 godina.
Rok trajanja koncesije iz stava 3 ovog člana može se produžiti samo za period za koji koncesionar nije mogao koristiti koncesiju usljed više sile.
Odluku o dodjeli koncesije donosi Vlada u skladu sa zakonom koji uređuje oblast koncesija.
Koncesioni akt
Član 15c
Postupak za dodjelu koncesije na djelatnost redovnog linijskog prevoza pokreće Organ uprave, izradom koncesionog akta.
Osnov za dodjelu koncesije je koncesioni akt, koji sadrži:
1) predmet koncesije, odnosno detaljan opis djelatnosti koja će biti predmet koncesije I lokacije na kojoj će se vršiti koncesiona djelatnost;
2) osnovne parameter za ocjenu ekonomske opravdanosti investicije;
3) minimalni ili maksimalni rok trajanja koncesije;
4) uslove koje mora da ispuni budući koncesionar po pitanju mjesta ukrcaja, prevoza i mjesta iskrcaja putnika i stvari;
5) tehničke zahtjeve sigurnosti i bezbjednosti plovidbe i zaštite mora plovnih objekata koji će se koristiti za obavljanje koncesione djelatnosti;
6) analizu procjene uticaja na životnu sredinu;
7) analizu, procjenu i uravnoteženje rizika između koncedenta i koncesionara;
8) uslove koje je dužan da ispunjava ponuđač, u pogledu tehničke opremljenosti, finansijske sposobnosti i ostale reference i dokaze o ispunjavanju tih uslova;
9) osnovne elemente tenderske dokumentacije (oglasa, dokumentacije vezane za ponudu);
10) nacrt ugovora o koncesiji;
11) kriterijume za izbor najpovoljnije ponude;
12) uslove i način obavljanja koncesione djelatnosti, a naročito uslove, način i kvalitet i obim pružanja usluga korisnicima;
13) mjere za zaštitu životne sredine;
14) početni iznos koncesione naknade;
15) način određivanja tarifa za pružanje usluga;
16) druge elemente od značaja za dodjelu koncesije.
Postupak dodjele koncesije
Član 15d
Postupak za dodjelu koncesije na djelatnost redovnog linijskog prevoza se vodi u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima koji uređuju oblast koncesija.
Ugovor o koncesiji na djelatnost redovnog linijskog prevoza
Član 15e
Ugovor o koncesiji se zaključuje, između izabranog ponuđača i Organa uprave;
Ugovor o koncesiji po pravilu sadrži:
1) nazive ugovornih strana;
2) prava i obaveze ugovornih strana;
3) predmet koncesije, uslove, način i vrijeme obavljanja koncesione djelatnosti;
4) visinu, rokove, uslove i način plaćanja koncesione naknade;
5) radnje vezane za dobijanje potrebnih ovlašćenja za sprovođenje aktivnosti u skladu sa
ugovorom, kao i pravo Organa uprave da prati uslugu koja se pruža od strane koncesionara;
6) odredbe o potrebnom kvalitetu uslužne djelatnosti i plovnim objektima koji se koristiti radi
obavljanja koncesione djelatnosti;
7) odredbe o visini i načinu obezbjeđenja garancije za izvršavanje ugovora;
8) obaveze koncesionara u vezi sigurnosti i bezbjednosti transporta opasnih materija i
zaštite životne sredine, ako je to primjenljivo;
9) uslove za produženje ugovora;
10) uslove izmjena ili raskida ugovora i njihovim posljedicama u slučaju promijenjenih
okolnosti i više sile;
11) opis događaja koji se smatraju višom silom;
12) sankcije i naknade za neispunjavanje obaveza ugovornih strana;
13) uslove obavljanja koncesione djelatnosti, kriterijume i metode za određivanje cijena,
odnosno tarife za pružanje usluga prevoza lica i stvari prema krajnjim korisnicima;
14) odredbe o pravima i obavezama u pogledu preduzimanja mjera obezbjeđenja opšte sigurnosti i bezbjednosti, zaštite zdravlja i životne sredine, kao i odgovornosti za naknadu štete prouzrokovane ugrožavanjem opšte sigurnosti i bezbjednosti i zaštite životne sredine;
15) pravo na prenos koncesije;
16) način rješavanja sporova.
Koncesionar je dužan da Organu uprave dostavi na odobravanje iznos tarifa iz stava 2 tačka 13 ovog člana i da javno objavi visinu naknada za svaku vrstu usluge.
Ustupanje koncesije
Član 15f
Koncesionar, uz pisanu saglasnost koncedenta, može da prenese dio ili sva prava i obaveze iz ugovora o koncesiji na treće lice, putem Ugovora o prenosu, pod uslovom da novi koncesionar ispunjava najmanje iste uslove kao i koncesionar .
Prenos prava i obaveza iz stava 1 ovog člana ne oslobađa koncesionara odgovornosti za ispunjavanje obaveza iz ugovora o koncesiji.Ugovora o prenosu iz stava 1 ovog člana mora jasno da definiše:
1) djelatnost redovnog linijskog prevoza čije se pravo korišćenja prenosi Ugovorom o prenosu;
2) obaveze iz ovog ugovora za čije je izvršenje pored Koncesionara odgovorno i lice sа kojim je zaključen Ugovor o prenosu;
3) trajanje i uslovi raskida Ugovora o prenosu;
4) način kontrole obaveza koje se odnose na novog koncesionara.
Koncesionar nema pravo da zalaže i/ili na drugi način optereti koncesiju.
Prestanak koncesije
Član 15g
Ugovorni odnos između koncedenta i koncesionara prestaje:
1) istekom roka na koji je zaključen ugovor o koncesiji;
2) u slučaju da nasljednici, odnosno pravni sljedbenici ne zatraže potvrdu koncesije u roku od 30 dana od smrti koncesionara, odnosno brisanja koncesionara iz registra privrednih društava;
3) raskidom ugovora o koncesiji;
4) sporazumom koncedenta i koncesionara;
5) oduzimanjem koncesije.
Koncesija će se oduzeti, ako:
1) koncesionar ne obavlja koncesionu djelatnost u skladu sa ugovorom o koncesiji;
2) konesionar ne izvrši pripremne radnje u ugovorenom roku ili ne započne koncesionu djelatnost u ugovorenom roku;
3) koncesionar ne plati koncesionu naknadu u skladu sa ugovorom o koncesiji;
4) je pokrenut postupak stečaja ili likvidacije koncesionara, osim u slučaju postupka reorganizacije po zakonu kojim se uređuje insolventnost privrednih društava, pod uslovom da koncesionar izvršava obaveze iz ugovora o koncesiji;
5) je koncesija data na osnovu netačno iskazanih podataka koji su od značaja za dodjelu koncesije;
6) se obavljanjem koncesione djelatnosti ugrožava životna sredina i zdravlje ljudi ili zaštićena područja i objekti, što se u vrijeme davanja koncesije nije moglo predvidjeti, niti se može spriječiti, osim oduzimanjem koncesije, odnosno prestankom obavljanja koncesione djelatnosti;
7) koncesionar izvrši prenos koncesije bez pisane prethodne saglasnosti koncedenta;
8) koncesionar i pored pisanog upozorenja od strane Organa uprave odmah, a najkasnije u roku od sedam dana, ne postupi u sladu sa članom 15e stav 3 ovog zakona i ne primijeni odobrene tarife;
9) se koncesionar i pored pisanog upozorenja od strane Organa uprave ne pridržava utvrđenog i objavljenog reda plovodbe.
Red plovidbe
Član 15h
Red plovidbe u redovnom linijskom prevozu predlaže prevoznik uz saglasnost Organa uprave, odnosno Pravnog licakoje upravlja morskim dobrom.
Red plovidbe objavljuje se na mjestima namijenjenim ukrcaju i iskrcaju lica i stvari u redovnom linijskom prevozu, kao i u štampanim ili elektronskim medijima, najmanje 15 dana prije stupanja na snagu reda plovidbe.
Prevoznik se mora pridržavati utvrđenog i objavljenog reda plovidbe.
Prevoz putnika i stvari u sezonskom linijskom prevozu i slobodnom prevozu
Član 15i
Ugovor o liniji u sezonskom linijskom prevozu odnosno slobodnom prevozu u slučaju kada broj prevoznika nije ograničen, zaključuje se na zahtjev zainteresovanog pravnog lica pod uslovima koje utvrđuje pravno lice koje upravlja morskim dobrom, a u slučaju da je taj broj ograničen, izborom najpovoljnijeg ponuđača na osnovu javnog poziva.
Uz zahtjev za dobijanje prava na slobodni prevoz, pravno lice je obavezno da dostavi i predlog operativne obale (pristaništa) koje se koriste u slobodnom prevozu.
Linije i broj prevoznika u sezonskom linijskom i slobodnom prevozu, uslove obavljanja prevoza, cijene zakupa prava na liniji isl određuju se na osnovu Programa (Program sezonskih linija i slobodnog prevoza u unutrašnjem pomorskom saobraćaju), kojeg priprema pravni subjekt koji upravlja morskim dobrom a donosi organ nadležan za poslove turizma uz saglasnost Ministarstva pomorstva i saobraćaja.“
”
Član 6
U članu 16 stav 1 mijenja se i glasi:
“Na plovnom putu mogu se održavati sportska takmičenja i priredbe, na osnovu odobrenja Organa uprave”
Stav 4 mijenja se i glasi:
“O održavanju sportskog takmičenja, odnosno priredbe Organ uprave je dužan da obavijesti učesnike u plovidbi, najkasnije osam dana prije početka takmičenja, odnosno priredbe.”
Član7
U članu 19 stav 1 mijenja se i glasi:
“Obuka na plovilima na vodeni mlazni pogon (skuter, ski-jet i sl.) može se vršiti na obilježenim vodenim površinama (poligon za obuku), koje određuje pravno lice koje upravlja morskim dobrom, uz saglasnost Organ uprave.”
Član 8
U članu 20 stav 2 riječ “Ministarstva” mijenja se riječima “Organa uprave”
Član 9
Član 21 stav 1 mijenja se i glasi:
“Brodovi, jahte, ribarski brodovi, jedrilice, čamci i hidroavioni prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore ne smiju se približavati obali:
1) brodovi, jahte i hidroavioni, na udaljenosti manjoj od 300 m;
2) motorni čamci, ribraski brodovi i jedrilice na udaljenosti manjoj od 150 m.”
U stavu 3 briše se tačka i dodaju se zarez i riječi: “a najdalje do 150m.”
U stavu 5 riječi: “plovni objekti na mlazni pogon” zamjenjuju se riječima: “plovilo na vodeni mlazni pogon”
Član 10
U članu 23 riječi “Lučke kapetanije” mijenja se riječju “Ministarstvo”
Član 11
U članu 24 st. 2 i 4 riječi “Lučka kapetanija” mijenja se riječima “Organ uprave”
Član 12
U članu 25 st. 1i 2 mijenjaju se i glase:
“Brodar oštećenog, nasukanog ili potopljenog plovnog objekta koji ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe dužan je da, na zahtjev inspektora sigurnosti plovidbe (u daljem tekstu: “inspektor”),bez odlaganja, ukloni sa plovnog puta, odnosno luke ili sidršta luke, plovni objekat.
Ako brodar iz stava 1 ovog člana ne postupi po zahtjevu inspektora, Organ uprave će, po nalogu inspektora, ukloniti plovni objekat o trošku i riziku brodara.
Član 13
U članu 27 stav 3 mijenja se i glasi:
“Jahte, jedrilice, ribarski brodovi i drugi plovni objekti koji u skladu sa zakonom i međunarodnim propisima imaju instaliranu VHF DSC radio stanicu moraju za vrijeme plovidbe da slušaju frekvencije za sigurnost pomorske plovidbe''.
Član 14
U članu 34 stav 1 poslije riječi “kapetaniju” dodaju se riječi: “i Organ uprave”.
Član 15
Član 37 stav 2 tačka 2 mijenja se i glasi:
“2) putničke i Ro-Ro putničke brodove (trajekt) koji plove na redovnoj liniji, ukoliko
zapovjednik ima položen pilotski ispit za to područje luke i Ro-Ro putničke brodove (trajekt) koji plove na redovnoj liniji svakog dana u godini, namanje jedan put dnevno;"
Član 16
U članu 39 stav 2 broj “37” zamjenjuje se brojem “36”.
Član 17
Član 44 mijenja se i glasi:
“Tegljenje, odnosno potiskivanje (upotreba tegljača, odnosno potiskivača) u luci obavlja se samo na blagovremen zahtjev zapovjednika plovnog objekta, u dogovoru sa pilotom i sa brojem tegljača, odnosno potiskivača koje zapovjednik zatraži.
Kada više plovnih objekata istovremeno traže upotrebu tegljača, odnosno potiskivača, a nema dovoljno tegljača, odnosno potiskivača, ili kada je ugrožena sigurnost plovidbe, ljudskih života ili može doći do zagađivanja mora, Lučka kapetanija određuje redosled tegljenja odnosno potiskivanja.“
Član 18
U članu 45 poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi:
''Plovni objekti koji podliježu obavezi javljanja putem sistema nadzora i informisanja pomorskog saobraćaja (VTS), dužni su da se jave VTS službi prilikom ulaska u definisanu zonu.”
Član 19
Poslije člana 45 dodaje se novi član koji glasi:
„Nacionalni odbor za olakšice
Član 45a
Radi sprovođenja Nacionalnog programa za olakšice u pomorskom saobraćaju (u daljem tekstu: Program za olakšice) i davanja preporuka za unapređenje mjera, aktivnosti i tehnoloških postupaka kojima se olakšava obavljanje međunarodnog pomorskog saobraćaja i protok putnika, prtljaga, tereta i/ili pošte, kao i za potrebe implementacije Jedinstvenog nacionalnog prozora u pomorstvu („Maritime Single Window“) Vlada osniva Nacionalni odbor za olakšice u pomorskom saobraćaju (u daljem tekstu: Odbor za olakšice).
Odbor za olakšice vrši poslove:
1) predlaže program za olakšice;
2) dostavlja godišnji izvještaj o sprovođenju programa za olakšice Vladi, do 31. marta
tekuće za prethodnu godinu;
3) sprovodi mjere i aktivnosti za olakšanje obavljanja međunarodnog pomorskog
saobraćaja i protok putnika, prtljaga, tereta i/ili pošte;
4) donosi odluke vezane za implementaciju jedinstvenog prozora u pomorstvu;
5) obavlja i druge poslove u skladu sa programom za olakšice.
Odbor za olakšice imapet članova.
Odbor za olakšice čine predstavnici: Ministarstva, Organa uprave, organa uprave
nadležnog za policijske poslove, organa uprave nadležnog za poslove carine iorgana uprave nadležnog za poslove bezbjednosti hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
U radu Odbora za olakšice po potrebi učestvuju predstavnici operatora luka i
prevoznika u pomorskom saobraćajui drugih organa državne uprave.
Bliži sastav, mandat, način rada i odlučivanja i druga pitanja od značaja za rad
Odbora za olakšice uređuju se aktom o osnivanju.
Članovi Odbora za olakšice za svoj rad imaju pravo na naknadu.
Akt o osnivanju Odbora za olakšice objavljuje se u "Službenom listu Crne Gore".
Član 20
U članu 46 stav 4 poslije riječi “inspektoru„ brišu se riječi: “sigurnosti plovidbe “.
Član 21
U članu 47 tački 1 poslije riječi „najkasnije“ dodaju se riječi: „72 i“.
Član 22
U članu 48 st. 4 i 5 mijenjaju se i glase:
“Brod iz stava 1 ovog člana mora da bude opremljen sistemom za automatsku identifikaciju broda (AIS) i sistemom zapisivanja podataka o plovidbi (VDR), u skladu sa međunarodnim ugovorima, a plovni objekti registrovani za privrednu djelatnost koji plove u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Crne Gore moraju da budu opremljeni AIS sistemom.
Plovni objekat iz stava 4 ovog člana mora da ima stalno uključen AIS sistem, osim u slučaju kada je međunarodnim ugovorom utvrđena zaštita podataka u plovidbi.”
Stav 6 briše se.
Dosadašnji stav 7 postaje stav 6.
Član 23
Član 49 mijenja se i glasi:
“Brod je sposoban za plovidbu u određenim kategorijama plovidbe i za određenu
namjenu, ako ispunjava zahtjeve potvrđenih i obavezujućih međunarodnih ugovora i ovog zakona, u odnosu na:
1) konstrukciju i plovna svojstva mašine, uređaja i opreme koji služe za sigurnost
plovidbe broda radi:
a) sigurnosti ljudskih života, broda i imovine;
b) smještaja lica na brodu i zaštite ljudskih života;
c) zaštite zdravlja na radu i smještaja članova posade i drugih lica zaposlenih na brodu;
d) zaštite broda;
e) zaštite tereta na brodu;
f) sprječavanja zagađivanja životne sredine sa plovnih objekata u skladu sa posebnim
zakonom;
4) propisan minimalni broj članova posade sa odgovarajućim ovlašćenjem o
osposobljenosti i posebnoj osposobljenosti;
5) smještaj i broj ukrcanih putnika na brodu u skladu sa propisanim uslovima za prevoz
putnika;
6) teret na brodu ukrcanom i složenom u skladu sa dobijenom teretnom linijom i
pravilnim načinom rasporeda tereta;
7) ispunjavanje uslova za pružanje medicinske pomoći u zavisnosti od vrste i namjene
broda.
Kategorije plovidbe brodova propisuje Ministarstvo.
Brod treba da ima odgovarajuće zalihe ljekova i odgovarajuća medicinska sredstva za pružanje medicinske pomoći na brodovima.
Brod preko 500 BT koji ima najmanje 15 članova posade na putovanjima koja traju
duže od tri dana mora da ima brodsku bolnicu, odnosno ambulantu za pružanje medicinske pomoći opremljenu odgovarajućom medicinskom opremom.
Brod na međunarodnoj plovidbi koji ima najmanje 100 članova posade na putovanjima
koja traju duže od tri dana mora da ima na brodu i ljekara za pružanje medicinske pomoći na brodu.
Brod koji prevozi opasna sredstva, u svojoj apoteci na brodu, mora imati protivotrove.
Vlasnik broda, odnosno brodar dužan je da obezbijedi zalihe ljekova i medicinskih
sredstava na brodu, a ljekovima i medicinskom opremom raspolaže zapovjednik broda ili lice koje ovlasti zapovjednik broda.
Organ uprave, uz saglasnost Ministarstva utvrđuje tehnička pravila kojima se:
određuju obim, način i rokovi vršenja tehničkog nadzora nad brodovima, obezbjeđuje konstrukciona i tehnička sposobnost brodova za plovidbu i sigurnost njihovih uređaja, mašina, opreme i materijala koji služe za održavanje, sigurnosti plovidbe tih brodova, zaštite života ljudi, zaštite na radu i smještaja članova posade i drugih lica, prevoz putnika, pomorska oprema, konstrukciona i tehnička sigurnost uređaja za rukovanje i utovar i istovar tereta, način mjerenja i izračunavanja tonaže, prevoz tereta, stabilitet, pregrađivanje, nadvođe, radio-oprema, sredstva za signalizaciju i navigaciju, protivpožarna zaštita, sredstva za spašavanje ljudskih života na brodu i automatizacija.
Bliže uslove iz st. 3 do 6 ovog člana propisuje Ministarstvo uz saglasnost organa
državne uprave nadležnog za poslove zdravlja.
Propisi o tehničkim pravilima iz stava 7 ovog člana objavljuju se u "Službenom listu
Crne Gore", a tehnička pravila u posebnom izdanju Organa uprave.”
Član 24
Član 51 mijenja se i glasi:
„Sposobnost broda za plovidbu utvrđuje se tehničkim nadzorom.
Tehnički nadzor iz stava 1 ovog člana, vrši Organ uprave.
Nakon izvršenog tehničkog nadzora izdaju se odgovarajuće brodske isprave i knjige.
Tehnički nadzor iz stava 1 ovog člana i izdavanje odgovarajućih brodskih isprava i knjiga i sprovođenje drugih mjera kojima se obezbjeđuje sigurnost pomorske plovidbe, može da vrši i organizacija priznata od Evropske komisije za vršenje tehničkog nadzora i statutarnu sertifikaciju pomorskih brodova (u daljem tekstu: priznata organizacija), koju ovlasti Vlada, na predlog Ministarstva.
Priznata organizacija iz stava 3 ovog člana vršitehnički nadzor u skladu sa Međunarodnim Pravilnikom o implementaciji međunarodnih pomorskih konvencija (Instrument za implementaciju IMO koda) i Međunarodnim pravilnikom za priznate organizacije (IMO kod za priznate organizacije).
Međusobna prava i obaveze sa priznatom organizacijom iz stava 6 ovog člana uređuju se ugovorom koji zaključuje Organ uprave.
Ugovor iz stava 7 ovog člana mora da sadrži:
- naziv ugovornih strana;
- predmet ugovora;
- vrste usluga koje će obavljati priznata organizacija;
- tumačenja i izuzetke od međunarodnih ugovora;
- način dostavljanja informacija;
- način vršenja nadzora nad priznatom organizacijom;
- kvalifikacije inspektora priznate organizacije;
- odgovornost ugovornih strana;
- raskid ugovora;
- spisak obavezujućih međunarodnih ugovora i tip ovlašćenja;
- način rješavanja sporova; i
- stupanje na snagu ugovora.
Ugovorom iz stava 7 ovog člana ne može se prenijeti odgovornost Crne Gore kao države zastave na priznatu organizaciju i izdavanje sljedećih brodskih isprava:
- upisnog lista;
- trajnog zapisa o brodu;
- svjedočanstva o minimalnom broju članova posade;
- dozvole za brodsku radio stanicu;
- deklaracije o ispunjavaju uslova za rad pomoraca i
- koje se u skladu sa međunarodnim ugovorima ne mogu prenijeti na priznatu organizaciju.
Organ uprave ostvaruje saradnju sa priznatom organizacijom prilikom izrade pravila i procedura priznate organizacije i tumačenja međunarodnih konvencija.
Kontrolu rada priznate organizacije iz stava 3 ovog člana, vrši Organ uprave.
Uslove koje treba da ispunjava organizacija iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo.“
Član 25
U članu 52 stav 1 poslije tačke 5 dodaje se nova tačka koja glasi:
“6) izdavanje odobrenja proizvođaču i uslužnom privrednom društvu;”
Dosadašnje tač. 6 i 7 postaju tač. 7 i 8.
U stavu 4 brišu se riječi: “Način, obim i rokove vršenja tehničkog nadzora nad
brodovima,”.
Član 26
U članu 56 tačka 10 mijenja se i glasi:
“10) prilikom odlaganja redovnog pregleda do tri mjeseca.”
Član 27
U članu 57 stav 1 mijenja se i glasi:
“Probna plovidba broda je sastavni dio nadzora nad gradnjom ili prepravkom broda i
osnovnog pregleda broda.”
Član 28
U članu 63 stav 2, članu 66 stav 3, članu 67 stav 6, članu 88 stav 4 riječi: “propisom Ministarstva” zamjenjuju se riječima: “tehničkim pravilima” u odgovarajućem padežu.
Član 29
U članu 64 stavu 4 brišu se riječi: “sigurnosti plovidbe (u daljem tekstu: Inspektor)”.
Član 30
U članu 73 stavu 4 brišu se riječi: “organ državne uprave nadležan za vanjske poslove ili”.
Član 31
U članu 86 st. 3 i 5 riječi: “skutera ili ski-džeta” zamjenjuju se riječima: “plovila na vodenimlazni pogon”.
Član 32
U članu 89 stav 1 briše se i dodaje se novi stav koji glasi:
“Organ uprave, uz saglasnost Ministarstva utvrđuje tehnička pravila kojima se:
određuju obim, način i rokovi vršenja tehničkog nadzora nad čamcima.
Poslije stava 5 dodaje se novi stav koji glasi:
“Propisi o tehničkim pravilima iz stava 1 ovog člana objavljuju se u "Službenom listu
Crne Gore", a tehnička pravila u posebnom izdanju Organa uprave.”
&nbps;
Član 33
U članu 94 riječi: “skuter, ski-džet i drugo” zamjenjuju se riječima: “plovilo na vodeni mlazni pogon”.
&nbps;
Član 34
U članu 108 poslije stava 8 dodaje se novi stav koji glasi:
“Odredbe ovog člana, čl. 108a do 113 i 115 do 118 ovog zakona na odgovarajući način se primjenjuju i za sticanje odgovarajućih ovlašćenja na ribarskim brodovima.”
Član 35
Poslije člana 109 dodaje se novi član koji glasi:
“Priznavanje potvrda ili ovlašćenja izdatih
od nadležnih institucija država članica EU
109 a
“Priznavanje potvrda o završenoj obuci ili ovlašćenja izdatih od nadležnih institucija država članica EU priznaju se u Crnoj Gori do momenta sticanja uslova za sprovođenje obuke i izdavanje tih potvrda i ovlašćenja u Crnoj Gori u skladu sa ovim zakonom.
Potvrde o završenoj obuci ili ovlašćenja izdata od nadležnih institucija država članica EU iz stava 1 ovog člana priznaju se na zahtjev pomorca ako su ispunjeni svi zahtjevi i uslovi propisani za izdavanje takvog ovlašćenja u skladu sa odredbama ovog zakona i podzakonskih propisa donesenih na osnovu istog.
Lučka kapetanija će na osnovu dostavljene potvrde ili ovlašćenja iz stava 2 ovog člana izdati odgovarajuće ovlašćenje.”
Član 36
Član 113 mijenja se i glasi:
„Ako Ministarstvo u sprovođenju nadzora u smislu člana 111 stava 3 ovog zakona utvrdi da pomorska školska ustanova i Centar za obuku ne zadovoljava uslove na osnovu kojih mu je izdato odobrenje za obuku ili se utvrdi bilo koja druga nepravilnost uradu pomorske školske ustanove i Centra za obuku, može mu se ukinuti odobrenje o obuci i prije isteka njihovog važenja.
U slučaju ukidanja odobrenja iz stava 1 ovog člana, pomorska školska ustanova i Centar za obuku može podnijeti novi zahtjev za isti program obuke, tek nakon isteka roka od najmanje dvije godine od dana ukidanja odobrenja.“
Član 37
Član 114 mijenja se i glasi:
„Nastavni planovi i programi pomorskih školskih ustanova za obrazovanje pomoraca radi sticanja zvanja i posebnih ovlašćenja moraju biti usaglašeni sa minimalnim zahtjevima relevantnih Modela kurseva Međunarodne pomorske organizacije (u daljem tekstu: IMO Model) propisanih u skladu sa zahtjevima Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanje uverenja i vršenju brodske straže pomoraca (STCW Konvencija).
Pomorska školska ustanova, pored akreditacije dobijene u skladu sa zakonom, mora da ima i sertifikat o primijenjenim odredbama IMO Modela kurseva u odgovarajućim nastavnim planovima i programima obrazovanja, kojeg izdaje organizacija priznata od Evropske komisije za vršenje tehničkog nadzora, statutarnu sertifikaciju pomorskih brodova i sprovođenje drugih mjera kojima se obezbjeđuje sigurnost pomorske plovidbe, o čemu obavještava Lučku kapetaniju.
Diploma izdata od pomorske školske ustanove koja ne posjeduje sertifikat iz stava 2 ovog člana neće biti priznata u postupku sticanja zvanja i izdavanja ovlašćenja.”
&nbps;
Član 38
U članu 121 poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi:
„Straža u mašinskom prostoru, prilikom boravka broda na sidrištu, ne mora se stalno vršiti ako je brod opremljen iima UMS sertifikat.“
St. 4 do 8 postaju st. 5 do 9 ovog zakona.
&nbps;
Član 39
U članu 123 mijenja se naslov i glasi:
„Pomorska knjizica, dozvola za ukrcavanje i identifikaciona isprava“
Poslije stava 4 dodaje se novi stav koji glasi:
„Identifikaciona isprava pomorca je isprava kojom se dokazuje identitet pomorca izdata u skladu s odredbama Konvencije o identifikacionim ispravama pomoraca Međunarodne organizacije rada (ILO) iz 2003. godine, kako je izmijenjena i dopunjena.“
&nbps;
Član40
Član 124 mijenja se i glasi:
“Izdavanje pomorske knjižice, dozvole za ukrcavanje i identifikacione isprave
Član 124
Pomorska knjižica, dozvola za ukrcavanje i identifikaciona isprava izdaju se sa rokom važenja od 10 godina.
Pomorsku knjižicu, dozvolu za ukrcavanje i identifikacionu ispravu izdaje Lučka kapetanija.
Za izdavanje pomorske knjižice, dozvole za ukrcavanje i identifikacione isprave plaća se naknada, koja je prihod Budžeta.
Visinu naknade iz stava 3 ovog člana utvrđuje Vlada.
Način izdavanja, obrazac i sadržaj pomorske knjižice, dozvole za ukrcavanje i identifikacione isprave propisuje Ministarstvo.”
Član 41
U članu 136 poslije stav 4 dodaju se dva nova stava koja glase:
„Zapovjednik broda dužan je, u cilju sigurnosti plovidbe, da za vrijeme boravka broda u luci
ili na sidrištu bude na komandnom mostu broda spremnog za manevar, u uslovima vjetra snage pet ili više bofora po Beaufortovoj skali, a za koje uslove je primio upozorenje.
Brod koji boravi u luci ili na sidrištu mora da bude spreman za manevar, u uslovima vjetra
snage pet ili više bofora po Beaufortovoj skali, a za koje uslove je zapovjednik primio upozorenje“.
Član 42
U članu 163 stav 6 briše se i dodaje se novi stav koji glasi:
„Bliže uslove iz stava 3 ovog člana i način i postupak izdavanja odobrenja propisuje Ministarstvo uz saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove rada.“
Član 43
U članu 179 stav 3 tačka 2 mijenja se i glasi:
„2) daje sigurnosne preporuke radi poboljšanja sigurnosti u pomorskom saobraćaju, o čijim sprovedenim preporukama subjekti na koje su se iste odnosile, obavještavaju Komisiju;“
Član 44
Poslije člana 182 dodaje se nova glava i ____ članova koji glase:
„XIV. LUČKA KAPETANIJA
Član 182a
Lučka kapetanija vrši poslove koji se odnose na:
- sigurnost plovidbe u skladu sa ovim zakonom;
- upravno, administrativno-tehničke poslova;
- sprovođenje propisa iz oblasti pomorstva, iniciranje i učestvovanje u pripemi nacrta predloga zakona i podzakonskih propisa;
- izdavanje odobrenja i saglasnosti u skladu sa zakonom;
- saradnju sa drugim organima državne uprave, javnim službama i jedinicama lokalne samouprave, kao i fizičkim i pravnim licima koji imaju javna ovlašćenja u preduzimanju mjera ostvarivanja poslova iz oblasti sigurnosti plovidbe;
- održavanje sistema upravljanja kvaliteta;
- sprovođenje ispita za odgovarajuća ovlašćenja u pomorstvu;
- obavljanje i drugih poslova u skladu sa ovim i drugim zakonom.
Član 182b
Poslove iz člana 182a ovog zakona obavljaju:
- Lučka kapetanija Kotor sa sjedištem u Kotoru;
- Lučka kapetanija Bar sa sjedištem u Baru.
Lučka kapetanija Kotor nadležna je za područje od državne granice Crne Gore sa Republikom Hrvatskom do rta Jaz.
Lučka kapetanija Bar nadležna je za područje od rta Jaz do državne granice sa Republikom Albanijom na ušću rijeke Bojane, rijeku Bojanu i Skadrasko jezero u granicama Crne Gore, Krupačko, Pivsko, Plavsko, Biogradsko i Crno jezero i rijeka Tara i Lim u dijelu koji pripada Crnoj Gori.
Član 182c
Za obavljanje pojedinih poslova iz djelokruga rada Lučke kapetanije na područjima
jedne ili više opština osnivaju se ispostave Lučke kapetanije.
Područje i poslove ispostave određuju se propisomMinistarstva.
Član 182d
Radom Lučke kapetanije rukovodi lučki kapetan.
Lučki kapetan mora imati:
- visoko obrazovanje u obimu 240 kredita CSPK (VI/1 nivo kvalifikacija obrazovanja);
- fakultet tehničko-tehnoloških nauka;
- tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, odnosno na drugim odgovarajućim poslovima koji zahtijevaju samostalnost u radu;
- položen stručni ispit za rad u državnim organima;
- znanje engleskog jezika (nivo A1);
- ovlašćenje o osposobljenosti za zvanje zapovjednika broda od 3000 BT ili većeg broda;
- najmanje tri godina pomorskog iskustva u svojstvu oficira palube.
Lučki kapetan imenuje se na razdoblje od pet godina, uz mogućnost ponovnog imenovanja.
Lučkog kapetana imenuje i razrešava Vlada, na predlog ministra.
Član 182e
Lučki kapetan iz člana 182d ovog zakona može se razriješiti dužnosti i prije isteka
vremena na koji je imenovan, iz razloga koji su zakonom koji uređuje rad državnih službenika i namješetenika određeni kao razlozi za razješenje rukovodećeg državnog službenika koji imenuje Vlada.
Ako lučkom kapetanu prijevremeno prestane mandat, kao i u drugim slučajevima kada radno mjesto lučkog kapetana ostane nepopunjeno, Vlada će na predlog ministra privremeno imenovati lučkog kapetana iz reda rukovodećih državnih službenika Ministarstva, najduže na rok od godinu dana.
Član 182f
Službenici i namještenici Lučke kapetanije imaju pravo na službenu odjeću i druga zaštitna sredstva.
Službenici i namještenici Lučke kapetanije dužni su za vrijeme obavljanja službe nositi propisanu službenu odjeću i oznake.
Izgled, vrsta, rok i način upotrebe službene odjeće i oznaka propisuje Ministarstvo.“
Član 45
Član 183 mijenja se i glasi:
“Nadzor nad sprovođenjem ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog zakona, kao i drugih propisa kojima se uređuje sigurnost pomorske plovidbe vrši Ministarstvo.
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Direkcija za inspekcijski nadzor u pomorskom saobraćaju preko inspektora države luke (u daljem tekstu: PSC inspektor) i Inspektora.
Nadzor nad obavljanjem djelatnosti posredovanja pri zapošljavanju pomoraca, u skladu sa ovim zakonom, vrši nadležni organ uprave za inspekcijske poslove.”
Član 46
Poslije člana 183 dodaje se novi član koji glasi:
“Član 183a
Pored uslova uređenim propisima o državnim službenicima i namještenicima, PSC inspektor mora ispunjavati i uslove u pogledu kvalifikacija, kompetencija i radnog iskustva, i to:
1) ovlašćenje o osposobljenosti za zvanje zapovjednika broda od 3000 BT ili većeg ili ovlašćenje o osposobljenosti za zvanje upravitelja mašine na brodu sa mašinskim kompleksom pogonske snage od 3000 kW ili jačim;
2) najmanje tri godine plovidbenog staža u svojstvu oficira palube ili oficira mašine;
3) završen VII/1 nivo kvalifikacija obrazovanja nautičke ili brodomašinske struke;
4) najmanje jednu godinu radnog iskustva u vršenju poslova inspekcijskog nadzora stranih brodova u lukama i sidrištima Crne Gore, ili najmanje dvije godine iskustva u svojstvu pomoćnog PSC inspektora;
5) sposobnost usmene i pisane komunikacije sa pomorcima na jeziku koji se pretežno koristi na stranim plovnim objektima i primjereno znanje odredbi međunarodnih konvencija i bitnih postupaka u nadzoru države luke;
6) završenu obuku za obavljanje inspekcijskog nadzora u skladu sa Pariškim memorandumom o razumijevanju o kontroli države luke.
Pomoćni PSC inspektor iz stava 3 tačka 4 ovog člana može biti lice koje ima tri godine radnog iskustva u vršenju tehničkog nadzora na brodovima crnogorske državne pripadnosti, namijenjenih međunarodnoj plovidbi veličine preko 500 BT.
Obuku iz stava 3 tačka 6 ovog člana obezbjeđuje Ministarstvo.
Inspektor mora ispunjavati uslove utvrđene propisom o državnim službenicima i namještenicima i najmanje 6 mjeseci radnog iskustva u vršenju poslova inspekcijskog nadzora plovnih objekata.
PSC inspektor i Inspektor samostalno vrše inspekcijski nadzor, donose odluke u upravnom postupku i sprovode druge mjere iz svoje nadležnosti.
PSC inspektor i Inspektor ne smiju imati imovinski interes u luci inspekcijskog pregleda na stranim plovnim objektima I plovnim objektima koji su predmet pregleda i biti zaposleni ili obavljati poslove u ime priznatih organizacija za statutarnu sertifikaciju brodova, kao i obavljati preglede potrebne za izdavanje sertifikata za brodove.
PSC inspektor i Inspektor dužni su da nose službena odijela i propisanu indentifikacionu ispravu(u daljem tekstu: legitimacija) za vrijeme službe.
Način i uslove za nošenje službenog odijela, službenih oznaka i obrazac legitimacije propisuje Ministarstvo.”
Član 47
Član 184 mijenja se i glasi:
“Inspekcijski poslovi PSC inspektora
Član 184
Inspekcijski poslovi PSC inspektora obuhvataju vršenje inspekcijskog nadzora nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, uključujući luke i sidrišta Crne Gore.
Radi obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, PSC inspektor ima slobodan pristup obali i stranom plovnom objektu.
Inspekcijski nadzor iz stava 1 ovog člana obuhvata nadzor nad:
1) sigurnošću plovidbe i sposobnosti stranog plovnog objekta za plovidbu, zaštitom ljudskih života i zaštitom životne sredine;
2) primjenom međunarodnih konvencija i lučkih propisa u skladu sa međunarodnim obavezama Crne Gore, utvrđenim uslovima koje moraju ispunjavati luke razvrstane prema vrsti pomorskog saobraćaja i namjeni, kao i ispunjavanje uslova za sigurnu plovidbu i privez stranih plovnih objekata, ukrcavanje i iskrcavanje lica i utovar i istovar tereta;
3) obavljanjem međunarodnog javnog prevoza lica ili robe pomorskim putem;
4) članovima posade stranog plovnog objekta;
5) sprovođenjem zaštite na radu članova posade;
6) vršenjem pilotaže;
7) plutajućim objektima namijenjenim međunarodnom pomorskom saobraćaju radi njihove sigurne upotrebe i plovnosti;
8) tegljenjem odnosno potiskivanjem stranih plovnih objekata.
Inspekcijski nadzor iz stava 3 tač. 6, 7 i 8 se vrši na osnovu obavještenja lučke kapetanije ili Organa uprave, u cilju obezbjeđenja sigurnosti plovidbe.«
Član 48
Poslije člana 184 dodaju se pet novih članova koji glase:
Utvrđivanje prioriteta inspekcijskog nadzora
Član 184a
Prije početka inspekcijskog pregleda, PSC inspektor utvrđuje rizični profil stranom plovnom objektu i postojanje odlučujućih ili nepredviđenih faktora, koji će odrediti kategoriju inspekcijskog nadzora.
Na osnovu rizičnog profila stranog plovnog objekta i postojanja odlučujućih ili nepredviđenih faktora određuje se prioritet, učestalost i obim inspekcijskog nadzora.
Kategorije inspekcijskog nadzora su:
1) periodični inspekcijski nadzor i
2) dodatni inspekcijski nadzor, koji može zahtijevati obavljanje inspekcijskog pregleda u vremenu između periodičnih inspekcijskih pregleda.
Periodični inspekcijski pregledi stranog plovnog objekta se obavljaju u sljedećim vremenskim razmacima:
- Za strane plovne objekte visokog rizika (HRS) – između 5-6 mjeseci nakon posljednjeg inspekcijskog pregleda u regionu Paris MoU.
- Za strane plovne objekte srednjeg rizika (SRS) – između 10-12 mjeseci nakon posljednjeg inspekcijskog pregleda u regionu Paris MoU.
- Za strane plovne objekte niskog rizika (LRS) – između 24-36 mjeseci nakon posljednjeg inspekcijskog pregleda u regionu Paris MoU.
Vremenski razmak između periodičnih inspekcijskih pregleda i dodatnih inspekcijskih pregleda se računaju na način da naredni periodični inspekcijski pregled počinje da se računa nakon obavljenog dodatnog inspekcijskog pregleda.
Kategorija inspekcijskog nadzora i vrsta stranog plovnog objekta određuju prioritet inspekcijskog nadzora, odnosno kojem prioritetu strani plovni objekat pripada, i to:
1)prioritet I: strani plovni objekti se moraju pregledati zato što je istekao vremenski razmak ili zato što postoji odlučujući faktor;
2)prioritet II: strani plovni objekti se mogu pregledati iako su unutar vremenskog razmaka ili PSC inspektor smatra da je nepredviđeni faktor razlog za inspekcijski pregled.
Ukoliko periodični inspekcijski nadzor prioriteta II nije obavljen, strani plovni objekat ostaje u prioritetu II sve dok ne istekne vremenski razmak i strani plovni objekat postane prioritet I.
Rizični profil stranog plovnog objekta, odlučujuće ili nepredviđene faktore, kao i prioritet, učestalost i obim inspekcijskog nadzora iz st. 2 ovog člana propisuje Ministarstva.(Anex 8 tačka 10,11,12..)
Za određivanje prioriteta inspekcijskog nadzora stranog plovnog objekta iz stava 2 ovog člana PSC inspektor koristi podatke iz THETIS-a.
Propisati podzakonski akt za parameter za rizični profil stranog plovnog objekta
Vrste inspekcijskih pregleda stranog plovnog objekta
Član 184b
Inspekcijski pregled stranog plovnog objekta u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, uključujući luke i sidrišta Crne Gore može biti: osnovni, detaljni i prošireni.
Inspekcijski pregled iz stava 1 ovog člana sprovodi se u skladu sa relevantnim međunarodnim konvencijama i priručnikom koji sadrži postupke i smjernice za PSC inspektora (u daljem tekstu “PSCO Manual”) kojeg donosi Odbor za inspekcijski nadzor Pariškog memoranduma o razumijevanju o kontroli države luke.
Listu relevantnih međunarodnih konvencija na osnovu kojih se vrši inspekcijski pregled stranog plovnog objekta iz stava 2 ovog članautvrđuje se propisom Ministarstva.
Osnovni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta
Član 184c
Osnovni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta je pregled prilikom kojeg PSC inspektor provjerava usklađenost stranog plovnog objekta, njegove opreme i posade sa zahtjevima relevantnih međunarodnih konvencija.
Nakon prijema najave o uplovljavanju stranog plovnog objekta u luke i sidrišta Crne Gore, PSC inspektor obavještava zapovjednika broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom o obavezi vršenja inspekcijskog pregleda.
Prilikom vršenja osnovnog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta, PSC inspektor provjerava:
- brodske isprave i knjige, odgovarajuća svjedočanstva i njihov rok važenja i ostalu neophodnu brodsku dokumentaciju;
- opšte stanje stranog plovnog objekta, higijenske uslove na stranom plovnom objektu, uključujući prostore mašine i prostore za smještaj i boravak posade;
- otklonjenost nedostataka utvrđenih zapisnikom o prethodnom inspekcijskom pregledu stranog plovnog objekta.
Ukoliko se prilikom pregleda iz stava 1 ovog člana utvrde nedostaci, PSC inspektor usmenim putem obavještava zapovjednika broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom o potrebi vršenja detaljnog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta.
Detaljni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta
Član 184d
Detaljni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta je pregled prilikom kojeg PSC inspektor u cjelini ili djelimično detaljno pregleda strani plovni objekat, opremu, posadu, životne i radne uslove i provjerava usklađenost postupaka članova posade sa radnim obavezama na brodu.
Detaljni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta, obavlja se uvijek kada postoje razlozi utvrđeni tokom inspekcijskog pregleda iz člana 184c ovog zakona da stanje stranog plovnog objekta ili njegove opreme ili posade ne ispunjava odgovarajuće zahtjeve propisane međunarodnim konvencijama.
U izuzetnim okolnostima, gdje je kao rezultat detaljnog inspekcijskog pregleda utvrđeno da je sveukupno stanje stranog plovnog objekta i njegove opreme, članovi posade i njihovi uslovi života i rada, ispod zahtjeva međunarodnih konvencija, PSC inspektor može obustaviti inspekcijski pregled.
Obustava inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta iz stava 3 ovog člana traje sve dok zapovjednik broda odnosno lice koje upravlja stranim plovnim objektom ne preduzme mjere kojima će se osigurati ispunjavanje zahtjeva međunarodnih konvencija i o tome obavijesti PSC Inspektora.
Prije obustave inspekcijskog pregleda, PSC inspektor mora zapisnički konstatovati sve nedostatke koji nalažu zadržavanje stranog plovnog objekta u nekoliko oblasti, kako je definisano PSCO Manual-om.
Obavještenje pomorske administracije države zastave stranog plovnog objekta o zdržavanju mora sadržati informaciju da je inspekcijski pregled obustavljen sve dok PSC inspektor ne bude obaviješten da strani plovni objekat ispunjava zahtjeve međunarodnih konvencija.
Na stranim plovnim objektima koji viju zastavu države koja nije potpisnica međunarodnih konvencija, PSC inspektor treba da vrši detaljni inspekcijski pregled u pogledu konstrukcije, opreme, posade, vrste, količine i smještaja tereta, broja putnika i sveukupnog opterećenja broda kako bi utvrdio da brod može sigurno obaviti namjeravano putovanje.
Prošireni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta
Član 184e
Prošireni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta je sveobuhvatni pregled koji obuhvata rizična područja a može uključiti i detaljni inspekcijski pregled stranog plovnog objekta kada za to postoje očigledni razlozi navedeni u PSCO Manual-u.
Strani plovni objekat nad kojim se vrši prošireni inspekcijski pregled ostaje u luci ili sidrištu do završetka inspekcijskog pregleda, osim u slučaju nastupanja okolnosti koje ugrožavaju sigurnost na moru, zdravlje ljudi i morsku sredinu.
Rizična područja na kojima se vrši prošireni inspekcijski pregled utvrđuju se u skladu sa PSCO Manual-om.”
Član 49
Član 185 mijenja se i glasi:
“Pored provjere brodskih isprava i knjiga, odgovarajućih svjedočanstava i njihovog roka važenja i ostale neophodne brodske dokumentacije u skladu sa članom 184c stav 3 alineja 1, PSC inspektor provjerava i da li strani plovni objekat koji se ukrcava ili iskrcava ima važeću ispravu kojom se dokazuje nesmetano obavljanje trgovačkih operacija odnosno rad uređaja za utovar i istovar tereta na brodu, i da li stanje ovih uređaja odgovara podacima prikazanim u toj ispravi.”
Član50
Poslije člana 185 dodaju se tri nova člana koja glase:
“Utvrđivanje nedostataka
Član 185a
PSC Inspektor nakon inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta, zbog neispunjenosti zahtjeva međunarodnih konvencija utvrđenih nadzorom iz člana 184 stav 3, konstatuje nedostatke i nedostatke koji prouzrokuju zabranu napuštanja luke ili vršenja trgovačkih operacija stranog plovnog objekta, u skladu sa PSCO Manual-om.
Ako PSC inspektor na stranom plovnom objektu utvrdi nedostatke u pogledu sigurnosti plovidbe stranog plovnog objekta, njegove sposobnosti za plovidbu, zaštite ljudi i zaštite životne sredine, zapovjednik broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom odgovorno je za njihovo otklanjanje u određenom roku.
Ako utvrđeni nedostaci nisu otklonjeni u određenom roku ili ako su, po svojoj prirodi, takvi da ugrožavaju sigurnost stranog plovnog objekta, zdravlje ljudi i životnu sredinu, PSC inspektor će zabraniti stranom plovnom objektu dalju plovidbu dok se ti nedostaci ne otklone i opozvaće ispravu o sigurnosti plovidbe i/ili dozvolu za plovidbu.
Izuzetno od stava 3 ovog člana kada je osnov za zabranu plovidbe nastao kao rezultat slučajne štete koju je strani plovni objekat pretrpio tokom uplovljavanja u luku ili tokom operacija sa teretom, neće se izdati nalog o zabrani isplovljenja, pod uslovom da:
1. je zapovjednik broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom obavijestilo PSC inspektora, pomorsku administraciju države zastave, odnosno priznatu organizaciju odgovornu za izdavanje relevantnog svjedočanstva, o slučajnoj šteti;
2. je zapovjednik broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom, prije uplovljavanja u luku ili neposredno nakon nastanka štete, dostavio PSC inspektoru podatke o okolnostima pod kojima se desila nesreća i pretrpljenoj šteti, kao i informacije o potrebnom obavještavanju pomorske administracije države zastave odnosno priznate organizacije odgovorne za izdavanje relevantnih svjedočanstava;
3. se na brodu preduzimaju odgovarajuće radnje vezano za ispravljanje nedostataka, u skladu sa zahtjevima PSC inspektora; i
4. je PSC inspektor, nakon primljenog obavještenja o otklonjenim nedostacima kojima je bila ugrožena sigurnost, zdravlje ljudi ili životna sredina, potvrdio njihovo otklanjanje.
Ako PSC inspektor utvrdi da strani plovni objekat nema važeću ispravu kojom se dokazuje nesmetano obavljanje trgovačkih operacija odnosno rad uređaja za utovar i istovar tereta na brodu, ili ako stanje ovih uređaja nije u skladu sa važećom ispravom, zabraniće utovar, istovar ili prevoz tereta brodskom opremom.
Zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu
Član 185b
Nakon izvršenog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta, PSC inspektor sačinjava zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu na crnogorskom i engleskom jeziku i jedan primjerak dostavlja zapovjedniku broda odnosno licu koje upravlja stranim plovnim objektom.
Zapisnik sadrži rezultate inspekcijskog pregleda, utvrđene nedostatke, kao i pojedinosti o svakoj preduzetoj mjeri.
Podaci iz zapisnika se unose u THETIS i provjeravaju se u roku od 72 sata.
Izgled i sadržaj obrasca zapisnika iz st. 1 i 2 ovog člana propisuje Ministarstvo.
Mjere koje se izriču nakon izvršenog inspekcijskog pregleda
Član 185c
Nakon izvršenog inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta PSC inspektor može da preduzme sljedeće mjere:
1) odbijanje uplovljavanja stranog plovnog objekta;
2) zabranu isplovljavanja stranog plovnog objekta;
3) zabranu trgovačkih operacija.
Mjere iz stava 1 ovog člana, prilikom inspekcijskog pregleda stranog plovnog objekta izriču se u skladu sa PSCO Manual-om.
Mjera iz stava 1 tačka 1 ovog člana sprovodi se na osnovu rješenja o odbijanju uplovljavanja stranog plovnog objekta, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.
Ako strani plovni objekat kome je izdato rješenje iz stava 3 ovog člana, ispuni uslove utvrđene ovim rješenjem, PSC inspektor donosi rješenje o ukidanju rješenja o odbijanju uplovljavanja stranog plovnog objekta, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.
Mjera iz stava 1 tačka 2 ovog člana, sprovodi se na osnovu rješenja o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta koje se sačinjava na obrascima koje propisuje Ministarstvo i dostavlja se zapovjedniku broda, odnosno licu koje upravlja stranim plovnim objektom i pomorskoj administraciji države zastave stranog plovnog objekta.
Ako strani plovni objekat kome je izdato rješenje iz stava 5 ovog člana, ispuni uslove utvrđene ovim rješenjem, PSC inspektor donosi rješenje o ukidanju rješenja o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.
Ako je stranom plovnom objektu izdato rješenje o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta treći put, PSC inspektor dostavlja rješenje o zabrani uplovljavanja u slučaju više zabrana isplovljavanja, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo, svim zainteresovanim stranama.
U slučaju da je stranom plovnom objektu nakon drugog izdatog rješenja o zabrani uplovljavanja u Paris MoU regionu izdato rješenje o zabrani isplovljavanja, PSC inspektor donosi rješenje o zabrani uplovljavanja u slučaju treće zabrane uplovljavanja stranog plovnog objekta koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo, i dostavlja svim zainteresovanim stranama.
U slučaju da je stranom plovnom objektu nakon trećeg izdatog rješenja o zabrani uplovljavanja u Paris MoU regionu izdato rješenje o zabrani isplovljavanja, PSC inspektor dostavlja rješenje o trajnom odbijanju uplovljavanja stranog plovnog objekta koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo, i dostavlja svim zainteresovanim stranama.
Mjera iz stava 1 tačka 3 ovog člana sprovodi se na osnovu rješenja o zabrani trgovačkih operacija na stranom plovnom objektu, koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.
Ako strani plovni objekat, kojem je izdato rješenje o zabrani trgovačkih operacija, ispuni uslove utvrđene rješenjem o zabrani trgovačkih operacija na stranom plovnom objektu, PSC inspektor ukida rješenje o zabrani trgovačkih operacija na stranom plovnom objektu.
Odredbe ovog člana će se primjenjivati danom pristupanja Crne Gore u punopravno članstvo Paris MoU.”
&nbps;
Član 51
Član 186 mijenja se i glasi:
Zabrana uplovljenja stranog plovnog objekta
Član 186
PSC inspektor može zabraniti uplovljavanje stranog plovnog objekta u bilo koju luku, brodogradilište ili sidrište na teritoriji Crne Gore i EU, ako utvrdi da strani plovni objekat koji uplovljava ne ispunjava zahtjeve relevantnih međunarodnih konvencija i standarde sigurnosti plovidbe utvrđene od strane nadležnog organa države članice EU i Crne Gore u luci ili na sidrištu u kojem se vršio nadzor, ili stranom plovnom objektu koji odbija postupanje u skladu sa međunarodnim konvencijama tako što ne plovi do određenog brodogradilišta.
Ako PSC inspektor utvrdi da strani plovni objekat nema potvrdu o osiguranju odgovornosti za pomorska potraživanja ili druge odgovarajuće finansijske garancije iz člana 33 ovog zakona i da nema osnova za zadržavanje stranog plovnog objekta, PSC inspektor može donijeti rješenje o protjerivanju stranog plovnog objekta o čemu obavještava Evropsku komisiju, druge države članice EU i pomorsku administraciju države zastave stranog plovnog objekta.
Ako je strani plovni objekat iz st. 1 i 2 ovog člana već uplovio u vode Crne Gore, PSC inspektor ima ovlašćenje da takvom stranom plovnom objektu naredi da napusti unutrašnje morske vode i teritorijalno more Crne Gore.
Ako strani plovni objekat iz stava 3 ovog člana ne postupi u skladu sa rješenjem PSC inspektora, PSC inspektor može naložiti organu uprave nadležnog za unutrašnje poslove da ukloni strani plovni objekat iz unutrašnjih morskih voda i teritorijalnog mora Crne Gore.
Odredbe ovog člana će se primjenjivati danom pristupanja Crne Gore u punopravno članstvo Paris MoU.”
Član 52
Član 187 mijenja se i glasi:
Zabrana isplovljenja stranog plovnog objekta zbog ugrožene sigurnosti plovidbe
Član 187
Ako se inspekcijskim pregledom utvrdi nedostatak dokumentacije iz člana 184c stav 3 alineja 1 ovog zakona ili postoji osnovan razlog za sumlju da stanje stranog plovnog objekta ne odgovara podacima iz dokumentacije navedenog člana, ako nema minimalni broj kvalifikovanih članova posade, ili ako stanje konstrukcije i opreme stranog plovnog objekta, članovi posade i broj putnika očigledno upućuju na zaključak da strani plovni objekat neće moći da nastavi plovidbu bez ugrožavanja sigurnosti, života ljudi i životne sredine, rješenjem će se zabraniti napuštanje luke, odnosno sidrišta, dok se ne obezbijede uslovi za nastavak plovidbe bez ugrožavanja sigurnosti, života ljudi i životne sredine.
Ako se inspekcijskim pregledom utvrdi da strani plovni objekat nije opremljen ispravnim VDR uređajem, i ako je korišćenje tog uređaja obavezno, PSC Inspektor će rješenjem zabraniti stranom plovnom objektu da napusti luku.
Ako se nedostaci iz stava 1 ovog člana mogu brzo otkloniti u luci ili sidrištu u kojoj je strani plovni objekat zadržan, PSC Inspektor će zapovjedniku broda, odnosno licu koje upravlja stranim plovnim objektom odrediti rok za otklanjanje tih nedostataka.
Ako se nedostaci ne mogu otkloniti u određenom roku u luci u kojoj je strani plovni objekat zadržan, PSC inspektor može rješenjem dozvoliti da isti nastavi svoje putovanje do najbližeg brodogradilišta.
Prilikom sprovođenja inspekcijskog pregleda koji se odnosi na pregled pomorskih ovlašćenja članova posade stranog plovnog objekta, PSC inspektor postupa u skladu sa odredbama Međunarodne konvencije o standardima za obuku, izdavanje uverenja i vršenju brodske straže pomoraca (STCW konvencija).
Ako PSC inspektor utvrdi da član posade stranog plovnog objekta nema ovlašćenje za obavljanje odgovarajućih poslova na stranom plovnom objektu ili nema važeći ugovor o radu na stranom plovnom objektu, odrediće rok za otklanjanje tih nedostataka.
Ako član posade nije ispravio utvrđene nedostatke u roku datom u stavu 6 ovog člana, PSC inspektor će narediti zapovjedniku broda odnosno licu koje upravlja stranim plovnim objektom da to lice iskrca sa stranog plovnog objekta.
Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrde nedostaci iz st. 1 i 2 ovog člana, o utvrđenom stanju i preduzetim mjerama obavjestiće se putem diplomatskih, odnosno konzularnih tijela pomorska administracija države čiju zastavu strani plovni objekat vije i Međunarodnu pomorsku organizaciju.
Odredbe ovog člana se primjenjuju i na strane plovne objekte koje plove pod zastavom države koja nije potpisnica odnosnih međunarodnih konvencija.”
&nbps;
Član 53
Poslije člana 187 dodaju četiri nova člana koja glase:
Zabrane isplovljavanja i obavljanja trgovačkih operacija stranog plovnog objekta na osnovu odredaba MLC konvencije
Član 187a
PSC Inspektor će izreći mjeru zabrane isplovljavanja stranog plovnog objekta ili zabranu vršenja trgovinskih operacija na stranom plovnom objektu kada se utvrdi da radni i životni uslovi na plovnom objektu ugrožavaju sigurnost, zdravlje ili bezbijednost pomoraca, ili da nedostaci predstavljaju ozbiljno ili ponovljeno kršenje zahtjeva MLC konvencije.
Mjera iz stava 1 ovog člana ukinuće se nakon otklanjanja nedostataka ili prihvatanja plana za otklanjanje nedostataka.
Prije prihvatanja plana iz stava 2 ovog člana, PSC inspektor se može savjetovati sa pomorskom administracijom države zastave stranog plovnog objekta.
U slučaju zabrane isplovljavanja stranog plovnog objekta iz stave 1 ovog člana, PSC inspektor će bez odlaganja obavijestiti pomorsku administraciju države zastave i pozvati predstavnika države zastave, da ako je moguće bude prisutan, zahtijevajući odgovor države zastave u propisanom roku.
PSC inspector će o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta iz stave 1 ovog člana, bez odlaganja obavijestiti odgovarajuće organizacije pomoraca i brodovlasnika u luci ili sidrištu u kojoj je sproveden inspekcijski pregled.
Zabrana isplovljenja stranih plovnih objekata pri obavljanju trgovačkih operacija na stranim plovnim objektima
Član 187b
Ako PSC inspektor utvrdi da pozicija teretne linije ili linije nadvođa ne odgovara podacima prikazanim u dokumentima iz člana 184c stav 3 alineja 1 ovog zakona, da utovar na stranom plovnom objektu nije izvršen u skladu sa dodijeljenom teretnom linijom ili linijom nadvođa, da teret nije pravilno raspoređen ili da je raspoređen suprotno međunarodnim konvencijama i drugim važećim propisima koji su obavezni za luke u Crnoj Gori, da se na stranom plovnom objektu ukrcalo više putnika nego što je dozvoljeno, da strani plovni objekat ima druge nedostatke koji jasno ugrožavaju stabilitet, sigurnost za plovidbu i čvrstoću stranog plovnog objekta, sigurnost plovidbe , zdravlje ljudi ili životnu sredinu, PSC inspektor će rješenjem zabraniti stranom plovnom objektu da napusti luku ili da vrši trgovačke operacije.
Zabrana napuštanja luke i zabrana obavljanja trgovačkih operacija, ostaju na snazi sve dok PSC inspektor ne utvrdi ispunjenost uslova utvrđenih rješenjem iz stave 1 ovog člana, da strani plovni objekat može nastaviti svoje putovanje ili trgovačke operacije bez rizika kojim bi se jasno ugrozio stabilitet, sigurnost za plovidbu i čvrstoća stranog plovnog objekta, sigurnost plovidbe, zdravlje ljudi ili životna sredina.
Ako PSC inspektor utvrdi da strani plovni objekat zagađuje životnu sredinu, odnosno ako postoje opravdani razlozi za sumnju da će nastati zagađenje, dužan je da zabrani stranom plovnom objektu da napusti luku sve dok se ne otklone nedostaci odnosno dok ne prestanu okolnosti koje su bile razlog za zabranu napuštanja luke.
Ako PSC inspektor, prilikom vršenja inspekcijskog nadzora iz člana 185, utvrdi da strani plovni objekat ne posjeduje važeću ispravu koja potvrđuje da je oprema za utovar i istovar u ispravnom i sigurnom stanju, ili ako utvrdi da stanje ove opreme ne odgovara podacima iz te isprave, zabraniće vršenje utovara i istovara tereta korišćenjem sopstvene opreme tog stranog plovnog objekta.
Član 187c
Ako PSC inspektor utvrdi da je član posade stranog plovnog objekta bio pod uticajem alkohola ili drugih psihoaktivnih supstanci, ili da je član posade u takvom psihofizičkom stanju da može ugroziti sigurnost plovidbe, narediće zapovjedniku broda Ili licu koje upravlja stranim plovnim objektom da udalji sa radnog mjesta to lice, a po potrebi i da ga iskrca sa stranog plovnog objekta.
Ako je to lice zapovjednik broda ili lice koje upravlja stranim plovnim objektom, PSC inspektor će narediti zamjeniku zapovjednika broda ili zamjeniku lica koje upravlja stranim plovnim objektom da to lice udalji sa radnog mjesta.
Član 187d
Strani plovni objekat kojem je PSC inspektor zabranio da napusti luku, za svaki naredni inspekcijski pregled kojim se utvrđuje da li su nedostaci i okolnosti koje su dovele do zabrane napuštanja luke otklonjeni, plaća troškove pregleda koje utvrdi Ministarstvo.
Rješenje o zabrani napuštanja luke ili zabrani vršenja trgovačkih operacija na stranom plovnom objektu ukinuće se nakon otklanjanja nedostataka I kada se utvrdi da strani plovni objekat može nastaviti svoje putovanje ili trgovačke operacije bez rizika za sigurnost plovidbe, zdravlje ljudi ili životnu sredinu, i da su ispunjeni ostali uslovi iz stava 1 ovog člana.”
Član 54
Član 188 mijenja se i glasi:
Uslovno oslobađanje stranog plovnog objekta od zabrane isplovljavanja
Član 188
Ako se nedostaci na stranom plovnom objektu kojem je rješenjem zabranjeno isplovljavanje ne mogu otkloniti u luci, PSC inspektor donosi rješenje o uslovnom oslobađanju stranog plovnog objekta od zabrane isplovljavanja i slanju stranog plovnog objekta na remont koje se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo.
Strani plovni objekat se može uputiti na remont u brodogradilište u skladu sa PSCO Manual-om, rješenjem PSC inspektora, uz predhodno pribavljenu saglasnost brodogradilišne luke.
Ako je rješenje iz stava 1 ovog člana donijeto zbog toga što strani plovni objekat ne ispunjava uslove u pogledu konstrukcionih nedostataka i oštećenja, PSC inspektor može zahtijevati da se obavi mjerenje debljine limova konstrukcije stranog plovnog objekta prije nego što se stranom plovnom objektu odobri isplovljavanje.
Ako strani plovni objekat ne dođe u brodogradilište iz stava 2 ovog člana do utvrđenog vremena dolaska (ETA), PSC inspektor izdaje rješenje o odbijanju uplovljavanja stranog plovnog objekta koji se sačinjava na obrascu kojeg propisuje Ministarstvo, u skladu sa PSCO Manual-om.
Odredbe st. 2 i 4 ovog člana će se primjenjivati danom pristupanja Crne Gore u punopravno članstvo Paris moU.”
Član 55
Poslije člana 188 dodaju se dva nova člana koja glase:
“Žalba
Član 188a
Protiv rješenja PSC inspektora može se izjaviti žalba Ministarstvu.
Žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Ako se na osnovu žalbe rješenje o zabrani isplovljavanja stranog plovnog objekta ili odbijanju uplovljavanja stranog plovnog objekta poništi, ukine ili izmijeni, podaci o poništenju, ukidanju ili izmijeni unose se u THETIS.
Odredbe stava 3 ovog člana će se primjenjivati danom pristupanja Crne Gore u punopravno članstvo Paris moU.
Inspekcijski poslovi inspektora
188b
Inspekcijski poslovi Inspektora obuhvataju vršenje inspekcijskog nadzora nad pomorskim objektima crnogorske državne pripadnosti i njihovim posadama u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru, uključujući luke i sidrišta Crne Gore.
Inspekcijski poslovi Inspetora obuhvataju vršenje inspekcijskog nadzora nad:
1) sposobnosti pomorskog objekta za plovidbu, zaštitom ljudskih života I zaštitom životne sredine;
2) ispravama i knjigama, odgovarajućim svjedočanstvima i njihov rok važenja i ostalu neophodnu dokumentaciju pomorskog objekta;
3) opšte stanje pomorskog objekta, higijenske uslove na pomorskom objektu, uključujući prostore mašine i prostore za smještaj i boravak posade I putnika;
4) operativnim i drugim obalama, lukobranima, potrebnim dubinama, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za vez u lukama, zaštitu pomorskog objekta, ukrcavanje i iskrcavanje putnika i stvari u skladu sa međunarodnim I nacionalnim propisima Crne Gore;
5) održavanjem i obilježavanjem plovnih puteva u teritorijalnom moru i unutrašnjim morskim vodama i objektima za sigurnost plovidbe na tim plovnim putevima;
6) obavljanjem radio-službe radi sigurnosti plovidbe i zaštite ljudskog života na moru i njihovim uređajima i opremom kao i održavanjem sredstava i radom tih službi;
7) prevozom lica i stvari u pogledu zaštite ljudskih života i imovine.
Inspekcijske poslove iz stava 2 tač. 1, 2 i 7 ovog člana, pored Inspektora može obavljati i policijski službenik po ovlašćenju Ministarstva.
Inspekcijske poslove iz stava 2 tač. 1, 2 i 7 ovog člana, vrši i Organ uprave o čemu sačinjava službenu zabilješku koju dostavlja Inspektoru na dalje postupanje.
Nadzor nad plovnim objektima Mornarice Vojske Crne Gore vrši nadležni inspekcijski organ ministarstva nadležnog za poslove odbrane.”
Član 56
U čl. 189 stav 1 i 190 stav 1 broj“185” zamjenjuje se brojem “188b”.
Član 57
U članu 190 stav 3 mijenja se i glasi:
“Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora utvrdi da shodno odredbi člana 189 ovog
zakona plovni objekat ne ispunjava uslove u pogledu sigurnosti Inspektor će zabraniti njegovu upotrebu.”
U stavu 7 riječ “kapetanije” zamjenjuje se riječima: “Organa uprave”.
U stavu 8 riječi: “Lučka kapetanija” zamjenjuju se riječima: “Organ uprave”.
Član 58
Član 191 mijenja se i glasi:
“Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora shodno odredbama člana 184 stav 3 tačka 2 i člana 188b stav 2 tačka 4 ovoga zakona utvrdi da se u lukama otvorenim za međunarodni i unutrašnji saobraćaj ne sprovodi režim koji je u skladu s međunarodnim obavezama Crne Gore ili posebnim propisima koji uređuju red u lukama ili da je stanje luka takvo da predstavlja opasnost za sigurnost plovnih objekata, narediće se korisniku luke da, radi otklanjanja utvrđenih nedostataka, u određenom roku, preduzme odgovarajuće mjere ili obavi potrebne radove.
Ako mjere i radovi naređeni shodno stavu 1 ovog člana ne budu izvršeni u određenom
roku, PSC inspector, odnosno Inspektor može zabraniti:
1) pristajanje plovnih objekata određene veličine uz dio operativne ili druge obale za
koji je utvrđen nedostatak dok ne bude omogućeno sigurno pristajanje takvih plovnih objekata;
2) upotrebu operativne ili druge obale ili njenog dijela, kao i sidrišta koje neposredno
ugrožava sigurnost plovnih objekata, lica i stvari prilikom utovara, istovara ili pretovara ili ako prijeti opasnost da se zbog neispravnog uređaja zagadi okolina;
3) saobraćaj u luci i sidrištu sve dok je sigurnost plovidbe neposredno ugrožena zbog
neodržavanja lučkih objekata u ispravnom stanju ili potrebnih dubina.
Ako nedostaci iz stava 1 ovog člana neposredno ugrožavaju ljudske živote, sigurnost
plovidbe i zaštitu životne sredine, PSC inspector odnosno inspektor može odmah preduzeti mjere iz stava 2 ovog člana.
Odredbe ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju i na luke otvorene za
unutrašnji saobraćaj.”
Član 59
Član 192 stav 1 mijenja se i glasi
“Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi člana 188b stav 2 tačka 5 ovog zakona utvrdi da je stanje plovnog puta ili objekta za sigurnost plovidbe na plovnom putu takvo da ugrožava sigurnost plovidbe, narediće se:
1) Organu uprave da privremeno obilježi smetnje na plovnom putu, odnosno da je ukloni i da postavi ili aktivira signalne oznake i svijetla ako su uklonjena ili neispravna;
‘2) privremena zabrana plovidbe ako na plovnom putu nijesu preduzete mjere za sigurnu plovidbu.“
Član 60
Član 193 mijenja se i glasi:
“Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora prema odredbi člana 188b stav 2 tačka 6
ovoga zakona utvrdi da održavanje radio-stanica i obavljanje radio-službe nije u skladu s propisima kojima se uređuje područje telekomunikacija, narediće se da se utvrđeni nedostaci otklone u određenom roku, odnosno da se zabrani rad radio-stanice.
Ako se u obavljanju inspekcijskog nadzora iz stava 1 ovog člana utvrde takvi
nedostaci koji mogu ugroziti sigurnost plovidbe, izvještaj o utvrđenim nedostacima, s predlozima za njihovo otklanjanje dostavit će se Ministarstvu i Organu uprave ”
Član 61
Član 195 briše se.
Član 62
U članu 199 stav 1 tačka 1 mijenja se i glasi:
“1) plovni objekat prilikom plovidbe unutrašnjim morskim vodama Crne Gpre ne plovi sigurnosnom brzinom i ne pridržava se opšteprihvaćenih međunarodnih propisa o sprečavanju sudara na moru (član 10 stav 1);”
Tačka 5 mijenja se i glasi:
“5)na plovnom putu i u luci održava sportska takmičenja i priredbe, a nema odobrenje Organa uprave (član 16 stav 1);”
Tačka 9 mijenja se i glasi:
“9) oštećeni, nasukani ili potopljeni plovni objekat koji ometa ili ugrožava sigurnost plovidbe, na zahtjev Inspektora, bez odlaganja, ne ukloni sa plovnog puta I iz luke plovni objekat (član 25 stav 1);”
Tačka 12 mijenja se i glasi:
“12)jahte, jedrilice, ribarski brodovi i drugi plovni objekti koji u skladu sa zakonom imaju instaliranu VHF DSC radio stanicu za vrijeme plovidbe ne slušaju frekvencije za sigurnost pomorske plovidbe (član 27 stav 3);”
Tačka 23 mijenja se i glasi:
“23)plovni objekat iz člana 48 stav 4 ovog zakona nema stalno uključen AIS sistem, osim u slučaju kada je međunarodnim ugovorom utvrđena zaštita podataka o plovidbi (član 48 stav 5);”
Poslije tačke 50 dodaje se nova tačka koja glasi:
“50a)se straža u mašinskom prostoru, prilikom boravka broda na sidrištu, ne vrši ukoliko brod nema UMS sertifikat (član 121 stav 4);”
Tačka 51 mijenja se i glasi:
“51) se na brodu u luci ne nalazi najmanje 1/3 od minimalnog broja članova posade (član 121 stav 5);”
Tačka 52 mijenja se i glasi:
“52) se na ribarskom brodu u luci ne nalazi najmanje po jedan član posade službe palube I mašine (član 121 stav 7);”
Tačka 53 mijenja se i glasi:
“53) se na brodovima iz člana 121 stav 7 ovog zakona koji se nalazi u grupama i povezani uz bok jedan drugome, na svaka tri broda ne nalazi najmanje po dva člana posade, službe palube I mašine (član 121 stav 8);”.
Član 63
U članu 201 stav 1 tačka 2 miijenja se i glasi:
“2) se obuka na plovilima na vodeni mlazni pogon ne vrši na obilježenim vodenim površinama koje određuje pravno lice koje upravlja morskim dobrom bez saglasnosti Organa uprave (član 19 stav 1);”
Tačka 4 mijenja se i glasi:
“4) ne obavijesti Lučku kapetaniju da broj tegljača, odnosno potiskivača ne garantuje sigurnost broda ili luke za vrijeme manevrisanja broda (član 44 stav 4);
Tačka 20 mijenja se i glasi:
“20) se na brodu u luci ne nalazi najmanje 1/3 od minimalnog broja članova posade (član 121 stav 5);”
Tačka 21 mijenja se i glasi:
“21)se na brodu iz člana 121 stav 5 ovog zakona među članovima posade ne nalazi po jedan oficir palube i mašine, a noću i brodska straža (član 121 stav 6);”.
&nbps;
Član 64
U članu 202 stav 1 tačka 5 mijenja se i glasi:
“5)se brodovi, jahte, ribarski brodovi, jedrilice, čamci i hidroavioni prilikom plovidbe u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnim morem Crne Gore približavaju obali više od propisanog (član 21 stav 1);”.
Poslije tačke 5 dodaje se nova tačka koja glasi:
“5a)se čamci na vesla, daske za jedrenje i jahanje na talasima, kanui, kajaci, gondola, sandoline i pedaline udaljavaju više od propisanog (član 21 stav 3);”.
Tačka 7 mijenja se i glasi:
“7)plovilo na vodeni mlazni pogon (skuter, jet-ski i sl.), odnosno na vazdušni jastuk glisaruju na udaljenosti većoj od propisanog (član 21 stav 5);”.
Tačka 25 mijenja se i glasi:
“25) zapovjednik kod uplovljavanja i isplovljavanja broda u i iz luke radi sigurnosti broda ne zatraži upotrebu tegljača, odnosno potiskivača (član 44 stav 2);”.
Poslije tačke 25 dodaje se nova tačka koja glasi:
“25a)se plovni objekti koji podliježu obavezi javljanja putem sistema nadzora i informisanja pomorskog saobraćaja (VTS) ne jave VTS službi prilikom ulaska u definisanu zonu (član 45 stav 4);”.
Poslije tačke 32 dodaju se dvije nove tačke koje glase:
“32a) zapovjednik broda za vrijeme boravka broda u luci ili na sidrištu ne bude na komandnom mostu broda spremnog za manevar, u uslovima vjetra, snage pet ili više bofora o Beaufortovoj skali, a za koje je uslove primio upozorenje (član 136 stav 5);”
32b)brod koji boravi u luci ili na sidrištu ne bude spreman za manevar, u uslovima vjetra, snage pet ili više bofora o Beaufortovoj skali, a za koje uslove je zapovjednik primio upozorenje (član 136 stav 6);”.
Važenje isprava
Član 65
Član 205 mijenja se i glasi:
Ovlašćenja, dozvole, odobrenja, uvjerenja i druge isprave izdate do dana stupanja na
snagu ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona važe do isteka roka na koji su izdate.
&nbps;
Član 66
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u “Službenom listu Crne Gore”.
IZVOR: Vebsajt Ministarstva saobraćaja i pomorstva, 06.08.2019.
Naslov: Redakcija