Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

KRIVIČNI ZAKONIK CG: Udruženja za zaštitu životinja traže da se povećaju sadašnje kazne za mučenje i ubijanje životinja i uvedu nova krivična djela

05.03.2020.


Udruženje Korina je zajedno sa organizacijama Ruka-Šapi, sPas i Društvom za zaštitu životinja Podgorica podnijelo prijedlog za izmjenu i dopunu Krivičnog zakonika Crne Gore ("Sl. list RCG", br. 70/2003, 13/2004 - ispr. i 47/2006 i "Sl. list CG", br. 40/2008, 25/2010, 32/2011, 64/2011 - dr. zakon, 40/2013, 56/2013 - ispr., 14/2015, 42/2015, 58/2015 - dr. zakon, 44/2017, 49/2018 i 3/2020) po kojem bi se povećale sadašnje kazne za mučenje i ubijanje životinja i uvela nova krivična djela.

"Tražimo da se za krivično djelo ubijanje, povređivanje, mučenje ili zlostavljanje životinje, sadašnja granica od jedne godine zatvora na dvije godine. Takođe smo dodali i novu odrednicu "zlostavljanje životinje na drugi način, kako bi se obuhvatilo i seksualno zlostavljanje. Tražili smo da se napravi posebna razlika ukoliko se radi o ubijanju, mučenju ili povrijeđivanju većeg broja životinja, što bi se kažnjavalo zatvorom od šest mjeseci do pet godina, kao i djela učinjena u odnosu na životinje koje pripadaju posebno zaštićenim životinjskim vrstama", navodi se u saopštenju.

Ono što bi bila velika novina u crnogorskom zakonodavstvu ukoliko se ovi predlozi usvoje jeste što bi prvi put krivična djela postalo organizovanje borbi životinja, napuštanje životinja kao i držanje životinja u tegobnim uslovima tokom dužeg vremena, a predviđeno je i oduzimanje životinje u tom slučaju, navodi se u saopštenju.

U pitanju je dvadeset peta glava Zakonika koja opisuje krivična djela protiv životne sredine i uređenja prostora, odnosno član 309 koji definiše ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa, objasnili su iz NVO za zaštitu životinja.

Kažu da je Ministarstvo pravde krajem prošle godine počelo sa radom na izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika osnivanjem radne grupe, koja trenutno radi na utvrđivanju nacrta teksta.

"Naše organizacije su pred poslednji sastanak radne grupe podnijele predlog direktno Ministarstvu pravde, kao i predstavnici civilnog sektora u radnoj grupi Maji Raičević iz nevladine organizacije Centar za ženska prava. Slučajevi mučenja i ubijanja životinja suprotno propisima se vrlo vjerovatno dešavaju mnogo češće nego što je to zabilježeno i/ili prijavljeno. Međutim, čak i kada određeni slučaj bude prijavljen, dosadašnja praksa crnogorskog pravosuđa pokazuje da Osnovno državno tužilaštvo uglavnom primjenjuje institut odloženog krivičnog gonjenja, dok se osnovni sudovi u slučaju izricanja osuđujuće presude odlučuju na uslovne kazne, što potencijalno ohrabruje počinioce da se mnogo lakše odluče", navode oni.

Borbe pasa u crnogorskom zakonodavstvu su klasifikovane kao prekršaj Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja("Sl. list CG", br. 14/2008, i 40/2011 - dr. zakon i 47/2015), što ih izjednačava sa neuklanjanjem izmeta kućnog ljubimca sa javnih površina, za koji je za fizičko lice propisana novčana kazna od 60 do 3000 eura.

Crna Gora je prva u regionu krenula u izradu Strategije za kontrolu populacije pasa. Kao ključni uzrok svih problema koji se javljaju u vezi sa populacijom pasa (kućnih ljubimaca i bezdomnih pasa) prepoznato je napuštanje, odnosno odricanje od odgovornosti za dalju

brigu, što se takođe odnosi i na napuštanje domaćih i divljih životinja.

Tim činom napuštene životinje postaju izložene patnji, stresu i ugroženoj cjelokupnoj dobrobiti. Napuštene životinje koje se slobodno kredu na javnim površinama su potencijalni prenosnici ili uzročnici zaraznih bolesti, saobraćajnih nesreća, napada na ljude (npr. svakodnevni napadi pasa na ljude u gradskim sredinama ili pasa na domaće životinje u ruralnim područjima) itd. čime se ugrožavaju imovina, zdravlje i životi ljudi i drugih životinja.

U predloženim rješenjima, objašnjavaju oni, je konsultovana uporedna praksa zemalja Zapadnog Balkana sa kojima Crna Gora dijeli zajedničko pravno nasleđe, koja su prilagođena realnoj situaciji u našoj zemlji. Usvajanjem ovog predloga, Crna Gora de dobiti inovativno zakonodavno rješenje usklađeno sa savremenom uporednom pravnom praksom čime de potvrditi svoju vodeću poziciju u regionu u ovoj oblasti.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 02.03.2020.


Naslov: Redakcija