Akcija za ljudska prava (HRA) pozvala je Sudski savjet da obavijesti javnost o nepravilnostima u postupku izbora sudija i o tome da li će i na koji način spriječiti da osobe za koje se utvrdi da su varale na ispitu za sudije budu izabrane na sudijsku funkciju.
Iz HRA su naveli da su na sjednici Sudskog savjeta, kojoj je prisustvovao i predstavnik HRA, Sudski savjet je obavijestio učesnike konkursa za izbor sudija osnovnih sudova da su prilikom ocjene pisanih testova (izrade presuda iz krivične i građanske materije) utvrđene nepravilnosti, odnosno da su neki kandidati kopirali presude uz pomoć interneta i privatne USB memorije.
"Na sjednici je rečeno da je Sudski savjet uz pomoć policije i državnog tužilaštva utvrdio da su pojedine osobe varale na ispitu, ali da nema ovlašćenje da u ovom slučaju sprovodi istragu, ni mogućnost da sankcioniše kandidate za koje je utvrđeno da su varali, pa je donijeta odluka da se polaganje ponovi, i da se svim kandidatima koji su se prijavili na konkurs omogući da ponovo polažu ispit. Rečeno je i da neće biti objavljena imena kandidata kod kojih su utvrđene nepravilnosti", navodi se u saopštenju HRA.
Iz HRA su naveli da ih zabrinjava to što je Sudski savjet, posle otkrića o varanju na testu za sudije, izdao saopštenje za javnost samo u vidu jedne rečenice - "Imajući u vidu da su utvrđene određene nepravilnosti tokom izrade testova, Sudski savjet je donio odluku da se poništi pisani test i da se isti ponovi početkom juna" - bez informacije o tome što se dogodilo, zbog čega se dogodilo, da li će osobe koje su putem prevare pokušale da budu izabrane za sudije biti sankcionisane i, najvažnije od svega, zašto će im biti omogućeno da ponove test i, u krajnjem, budu izabrane za sudije.
"Ovakav netransparentan pristup dovodi u pitanje i povjerenje u Sudski savjet i povjerenje u pravosuđe", navodi se u saopštenju.
HRA podsjeća da se slična situacija dogodila 2014. godine, kada su pojedini kandidati varali na testu za sudije uz pomoć tehničkih pomagala "bubice".
"Tom prilikom Savjet nije utvrđivao ko je varao na ispitu, jer su testovi bili potpisani šiframa, i tada je odlučeno da se kandidatima ponudi još jedna šansa i da svi ponove polaganje. Savjet je istakao da će se ubuduće preduzeti mjere predostrožnosti kako bi se sličan skandal spriječio", navodi se u saopštenju.
HRA smatra da je za povjerenje u sudstvo neophodno da državni organi obezbijede ne samo da buduće sudije ne prepišu na jednom testu za sudiju, već da sudije ne postanu ljudi za koje je ikada utvrđeno da su putem prevare namjeravali da postanu sudije ili steknu bilo koju vrstu diplome ili nagrade.
"Zbog toga očekujemo da javnost bude upoznata s tim što će se preduzeti u ovom slučaju, a i ubuduće, da se ovakve situacije ne ponavljaju", naveli su u saopštenju.
HRA podsjeća da je Etičkim kodeksom sudija ("Sl. list CG", br. 16/2014 i 24/2015) u članu 7 predviđeno da su "dostojanstvenost, poštenje i nepodmitljivost temeljni principi na kojima počiva integritet sudije.
"Sudija će se u svim prilikama ponašati u skladu s dignitetom funkcije koju obavlja, čime bi afirmisao povjerenje javnosti u integritet pravosudnih institucija". Kandidati kod kojih je utvrđeno da su varali na ispitu za sudije očigledno nemaju potreban integritet, pa i sama mogućnost da oni postanu sudije urušava povjerenje javnosti u sudstvo", navodi se u saopštenju.
Kako su kandidati na konkursima za izbor na funkciju sudije najčešće osobe koje rade kao savjetnici u sudovima ili zaposleni u drugim državnim organima, njih kao državne službenike, obavezuje Etički kodeks državnih službenika i namještenika na to da se i van radnog vremena ne smiju ponašati na način koji može negativno uticati na ugled državnog organa, smatraju u HRA.
"Zakon o državnim službenicima i namještenicima ("Sl. list CG", br. 2/2018 i 34/2019) propisuje i da povreda Etičkog kodeksa predstavlja povredu službene dužnosti za koju su predviđene pisana opomena ili novčana kazna. Prema tome, ako su kandidati koji su varali na testu državni službenici, protiv njih bi državni organi u kojima su zaposleni takođe trebalo da pokrenu odgovarajući postupak", zaključuje se u saopštenju.
To što su troje kandidata za sudije osnovnog suda pokušali da se domognu te funkcije tako što su prepisivali na testu je sramota i zbog činjenice da ti ljudi rade u pravosuđu. Svakako treba učiniti da oni ne budu vise dio pravosudnog sistema, ni blizu, a kamoli da rade kao saradnici u sudovima, poručila je predsjednica Sudskog savjeta prof dr Vesna Simović-Zvicer.
Kakve će reakcije uslijediti povodom ovog skandala, sudeći prema riječima Simović-Zvicer, zavisi od zvaničnog stava Tužilaštva.
Sudski savjet nije dobio zvaničnu informaciju od Tužilaštva da, prema ocjeni tužioca, u postupku troje kandidata za sudije nema elemenata krivičnog djela.
"Čekamo Tužilaštvo. Ako se pokrene neki postupak onda već mogu da se preduzmu i neke druge mjere koje bi se ticale njihovog radno-pravnog statusa. Ako se ne pokrene, ono stoje do nas bilo, mi smo odmah reagovali. Iste večeri sam potpisala krivičnu prijavu. U ovom trenutku ne možemo ništa više. Ponovićemo test. Drugih mehanizama nema. Ne mogu ja da preduzimam ulogu drugih organa u sistemu", poručila je ona.
Kaže da oni, zapravo, ne znaju imena kandidata koji su prepisivali, uz objašnjenje da se test radi anonimno. Kandidati, dodaje Simović-Zvicer, nose broj sa sobom, a onda kada, nakon testiranja, dođu na intervju, daju broj na osnovu kog dobijaju rezultate. Taj intervju je trebalo da se obavi prekjuče kada na sjednicu Sudskog savjeta nijesu došla tačno tri kandidata.
"Ali ne mogu da tvrdim da su njih troje prepisivali. Neki su, možda, spriječeni zdravstvenim razlozima da dođu", kaže ona, uz konstataciju da ne mogu da se bave imenima, jer bi tako "uticali na postupak koji se vodi pred Tužilaštvom".
Podsjetila je da je testiranje kandidata za izbor 10 sudija osnovnih sudova obavili početkom marta "nakon čega su članovi komisije za testiranje dobili anonimnu prijavu da je jedan broj kandidata koristio nedozvoljena sredstva prilikom izrade presuda".
Testiranje je obavljeno u prostorijama Ekonomskog fakulteta, jer, pojašnjava Simović-Zvicer, imaju računarsku salu sa potrebnim uslovima za tu vrstu testiranja.
"Htjeli smo da testiranje bude na kompjuterima, jer su ranije kandidati ukazivali da bi to bilo poželjno. Kako je rečeno, bio je isključen internet u sali. I pored toga neki kandidati uspjeli su da se nekako povežu na neki internet, pristupili su sajtu Vrhovnog suda gdje su te presude bile. Komisija je vidjela da su dva kandidat bukvalno prepisala dio presude, iste su štamparske greške", rekla je ona.
Novo testiranje organizovaće 8. i 9. juna.
Na koji način će da reaguje Vrhovni sud, kao poslodavac uhvaćenih prepisivača ne zna se. Ukazali su da je stav predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice povodom ovog slučaja jasan i nedvosmislen izrazila je ogorčenje.
"Neko ko pretenduje da bude nosilac sudijske funkcije ne bi smio da se bavi prevarnim radnjama kako bi ušao u sistem intelektualne elite u Crnoj Gori. Kandidati za sudije biraju se na osnovu kriterijuma stručnosti i etičnosti", ukazala je Medenica.
Iz Vrhovnog suda podsjećaju i da je ona ranije ocijenila, između ostalog, da je jedino moralno u ovoj situaciji bilo da kandidati, sve i da je internet bio dostupan svima, to ne zloupotrijebe, već da presudu izrade bez pomoći.
Iz Ministarstva pravde nijesu odgovorili na koji način će se oni odrediti prema ovom slučaju.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 27.05.2020.
Izvod iz vijesti, Naslov: Redakcija