Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O IZVRŠENJU I OBEZBJEĐENJU: Iako je Ustavni sud ukinuo član 218a Zakona, Centralna banka odlučila da sva započeta izvršenja direktno podnijetih mjenica prije 17. novembra 2017. godine nastavi

13.12.2017.


Iako je Ustavni sud ukinuo član 218a Zakona o izvršenju i obezbjeđenju ("Sl. list CG", br. 36/2011, 28/2014, 20/2015, 22/2017 i 76/2017 - odluka US) kojim je bilo propisano izvršenje po osnovu mjenice (prinudna naplata duga po osnovu mjenice), Centralna banka (CBCG) je odlučila da sva započeta izvršenja direktno podnijetih mjenica prije 17. novembra nastavi.

Ustavni sud je na sjednici 29. septembra donio odluku kojom je ukinuo sporni član, a koja je zvanično 17. novembra objavljena u Službenom listu.

Taj član zakona je sporan jer je omogućavao naplatu potraživanja preko mjenice prije pravosnažnosti rješenja o izvršenju i bez mogućnosti žalbe.

Kako je CBCG saopštila u oktobru, od juna 2014. godine je dostavljeno 5.533 mjenice po osnovu kojih se potražuje 176,64 miliona eura od čega je naplaćeno i 41,3 miliona eura, a ostatak duga je bio 133,5 miliona.

Pošto je CBCG odlučila da sva započeta izvršenja mjenica realizuje, to znači da će se, suprotno odluci suda, neustavno naplatiti 133,5 miliona eura uz već naplaćenih 41,3 miliona.

Do informacije da će vrhovna monetarna institucija sprovesti naplatu po osnovu mjenica zaključno sa 17. novembrom došlo se iz zvaničnih dopisa koje su razmijenili Crnogorski fond za stambeno solidarnu izgradnju (CFSSI) i CBCG.

Izvršni direktor CFSSI Danilo Popović je krajem novembra tražio od CBCG da obustavi aktiviranje mjenice koju je podnijela jedna kompanija.

"Kako su žiro-računi CFSSI blokirani po osnovu aktiviranja mjenice od strane kompanije, a shodno ukinutom članu 218a Zakona i kako postupak po blokadi i daje traje, zahtijevam da postupite u skladu sa Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI) i Zakonom o Ustavnom sudu ("Sl. list CG", br. 11/2015) i da postupak prinudne naplate odmah obustavite", piše u dopisu CFSSI koji je potpisao Popović.

Iz CBCG je Popoviću odgovoreno da ta institucija od 17. novembra ne može više primati na izvršenje mjenice direktnim podnošenjem od strane mjeničnog povjerioca. Dalje, iz vrhovne monetarne instutcije su se pozvali na član 66 Zakona o Ustavom sudu za koji tvrde da se odnosi na pojedinačne akte, a ne na zakone i zakonske odredbe, kao što je slučaj sa članom 218 Zakona o izvršenju i obezbjeđenju.

 "Dakle, sva započeta izvršenja direktno podnijetih mjenica prije 17. novembra ove godine nastaviće se prema dotadašnjoj proceduri", piše u dopisu CBCG.

Ovo je treća odluka Ustavnog suda u posljednjih godinu dana koja se različito tumači i primjenjuje od pojedinih državnih institucija. Najprije su neustavnim proglašene naknade za majke sa troje i više djece i tu odluku je Vlada odlučila da primijeni retroaktivno. Nakon toga je Ustavni sud odlučio da je postavljanje terminala za klađenje u ugostiteljskim objektima neustavno, ali je Uprava za igre na sreću do objavljivanja odluke u Službenom listu izdala još oko 100 novih koncesijai terminali i dalje nijesu uklonjeni iz objekata.

Sporni član 218a Skupština je usvojila u junu 2014. godine, kao amandman tadašnjeg poslanika Damira Šehovića, a inicijativu za ocjenu zakonitosti tog člana Ustavnom sudu su prije više od dvije godine podnijeli tadašnji poslanici SNP-a.

Prema podacima CBCG najveći broj mjenica su podnijele banke i to 3.504 koje su potraživale 134,5 miliona. Od te sume su naplatile 31 milion eura.

ZAKON O IZVRŠENjU I OBEZBJEĐENjU ("Sl. list CG", br. 36/2011, 28/2014, 20/2015 i 22/2017)

Izvršenje po osnovu mjenice

Član 218a

U slučajevima kada je pravno lice ili preduzetnik dužnik po mjenici, a lice koje podnosi banci mjenicu na isplatu u skladu sa zakonom kojim se uređuje mjenično poslovanje (u daljem tekstu: mjenični povjerilac) ne ostvari isplatu po mjenici kod banke, već banka na poleđini mjenice ili na posebnom dokumentu zabilježi da naplata mjenice nije izvršena ili da je izvršena djelimično, mjenični povjerilac može izvršenje po osnovu te mjenice, pored izvršenja propisanog odredbama čl. 25, 41, 44 i 60 ovog zakona, zahtijevati i direktnim podnošenjem organizaciji za prinudnu naplatu zahtjeva za izvršenje po toj mjenici.

Direktnim podnošenjem zahtjeva organizaciji za prinudnu naplatu mjenični povjerilac može zahtijevati izvršenje za naplatu samo osnovnog duga po mjenici.

U zahtjevu za izvršenje po mjenici mjenični povjerilac dužan je da naznači naročito: serijski broj mjenice; naziv dužnika po mjenici - pravnog lica ili preduzetnika; iznos duga po mjenici čije se izvršenje traži; naziv banke ili broj računa kod koje dužnik po mjenici ima račun ili matični broj dužnika pravnog lica, odnosno jedinstveni matični broj dužnika preduzetnika i broj svog računa u zemlji, odnosno naziv banke posrednika sa podacima potrebnim za izvršenje transfera sredstava na njegov račun u inostranstvu.

Uz zahtjev za izvršenje po mjenici mjenični povjerilac je dužan da organizaciji za prinudnu naplatu dostavi mjenicu iz stava 1 ovog člana po osnovu koje se zahtijeva sprovođenje postupka izvršenja.

Izvršenje po zahtjevu za izvršenje po mjenici organizacija za prinudnu naplatu sprovodi shodnom primjenom čl. 205 do 218 ovog zakona.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Marija Mirjačić, 11.12.2017.


Naslov: Redakcija