Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

PLANIRANE INVESTICIJE U INFRASTRUKTURU NA SJEVERU CRNE GORE OD BLIZU MILIJARDU EURA


Ukupna državna ulaganja u infrastrukturu na sjeveru Crne Gore u sljedećih pet godina iznosiće 984 miliona eura, od čega će veliki dio biti usmjeren na izgradnju ski centara, saopštio je ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović.

On je naveo da se očekuje da će skijalište Kolašin 1600 početi da radi već 2017. godine.

"Izrađeni su investicioni elaborati za razvoj skijališta Kolašin 1600 i Cmiljača na prostoru Bjelasice, kojima se predviđaju izdvajanja od 40 miliona eura. Tender za nabavku žičare za Kolašin 1600 je završen, dok za Cmiljaču očekujemo njegovo skoro raspisivanje. Preciznije, očekujem da žičara na Kolašinu 1600 prve skijaše primi već krajem naredne godine, a na Cmiljači 2018. godine", naveo je Gvozdenović.

On je dodao da je najznačajniji segment razvoja lokaliteta Kolašin 1600 nabavka žičare K8 D6C, sa šest sjedišta, izgradnja četiri kilometra ski staza i projektovanje ski staza predviđenih Detaljnom razradom Kolašin 1600 sa sistemima za vještačko osnježavanje.

"Izuzetno je značajno što smo potpisali ugovor sa najboljim ponuđačem za izgradnju žičare, koja je planskom dokumentacijom označena kao neophodan uslov za razvoj budućeg ski centra i duga je 1,8 kilmetara. Vrijednost ugovorenih radova iznosi 8,98 miliona eura", saopštio je Gvozdenović.

On je naveo da se realizacija takvih projekata ne dešava slučajno, niti za mjesec, već da je tom "vidljivom" dijelu posla prethodio ogroman trud na stvaranju preduslova za njihovu realizacju.

"Kada govormo o Kolašinu 1600, izgrađena je trafo stanica kao pretpostavka za napajanje skijališta električnom energijom. Radi se na putu od skijališta Kolašin 1450 do Kolašina 1600, kao i na takozvanoj baznoj stanici u okviru koje će biti parking, garaža i restoran. Sve to će koštati oko sedam miliona eura", rekao je Gvozdenović.

Vlada je, kada je riječ o Cmiljači, bila angažovana na riješavanju imovinsko-pravnih odnosa, pripremala je gradnju puta do skijališta i radila na planovma na izgradnji bazne stanice.

"Sve navedeno, takođe, ima mlionske vrijednosti. Veoma je bitno što je pripremljena tenderska dokumentacija za nabavku žičare, izgradnju četiri kilometra ski staza i projektovanje ski staza sa sistemima za vještačko osnježavanje, a narednih dana će biti raspisan tender", naveo je Gvozdenović.

On je podsjetio da je tender za radove na prvoj fazi izgradnje puta Jasikovac - Cmiljača, dužine 8,5 kilometara, završen, te da je u toku vrijednovanje ponuda. Vrijednost tog projekata je 1,45 miliona eura.

Gvozdenović je dodao da su u prošloj godini obavljeni radovi na dionici Latinska kosa - Jasikovac, dugačkoj 4,8 kilometra. Na toj dionici će, kako je dodao, biti završeni svi radovi osim ugradnje asfaltnog habajućeg sloja, koji je planiran nakon završetka radova na baznoj stanici Cmiljača.

On je saopštio i da je završena Studija izvodljivosti vodosnabdijevanja Cmiljače, na osnovu koje će biti raspisan tender za izradu glavnog projekta za vodosnabdijevanje bazne stanice.

"Usvajanjem Plana za Bjelasicu i Komove 2010. omogućili smo gradnju osam novih ski centara. Naravno, iako je to prvi i najvažniji korak ka valorizaciji lokaliteta, jasno je da samo usvajanje planova nije dovoljno za privlačenje renominiranih investitora kakve imamo na našoj obali", rekao je Gvozdenović.

On je rekao da je kapitalu potrebna sigurnost i podsticaj, koje obezbjeđuje svaka ozbiljna zemlja vodeći istovremeno računa o svojim interesima. Ozbljni investitori, kako je dodao, pokazuju poštovanje i odgovorno poslovanje radeći na održiv način u skladu sa zakonima zemlje.

Gvozdenović je saopštio da je, pored novih investicija, posebno značajno uvezivanje poljoprivrede sa budućim turističkim kapacitetima, što će dodatno doprinijeti poboljšanju životnog standarda na sjeveru Crne Gore, otvaranju novih radnih mjesta, kao i zaustavljanju migracija stanovništva.

"Ništa se ne dešava slučajno. Investicije u hotele na sjeveru Crne Gore, najavljene i trenutne, nijesu došle same od sebe, već su tu zbog niza povoljnosti za investitore, kao i odgovorne i dobre poreske politike kada je turizam u pitanju", naveo je Gvozdenović.

On je podsjetio da novi Zakon o turizmu ("Sl. list CG", br. 61/2010, 40/2011 - dr. zakon, 53/2011 - dr. zakon i 31/2014) predviđa određivanje turističkih razvojnih zona u sjevernom i centralnom regionu, osim Glavnog grada. Turističke zone će, kako je objasnio, podrazumijevati mjesta sa turističkom infrastrukturom poput staza i žičara, te fiskalnim i drugim povoljnostima za sve koji planiraju počinjanje biznisa na tom prostoru.

"Vlada već preduzima podsticajne mjere za razvoj malih i srednjih preduzeća, ali naš plan je posebna politika prema sjeveru. Kako bi dalje podstakli razvoj sjevera, zakonom smo predvidjeli smanjenje poreza za sve ugostiteljske usluge za hotele sa četiri i pet zvjezdica u tom regionu, na sedam odsto. Na taj način želimo da ohrabrimo investitore da ulažu u sjever, koji će zbog potencijala i ljepote sigurno biti isplativ ulagaču", rekao je Gvozdenović.

On smatra da je jedino na taj način, otvaranjem hotela, ski centara, razvojem eko turizma i otvaranjem fabrika za preradu sirovina koje postoje u tom regionu, moguće zaposliti stanovništvo sjevera.

"Kao preduslov svega toga, zalažem se za uvođenje elektronske fiskalizacije, koja će omogućiti pošteno poslovanje i punjenje kako lokalnog, tako i državnog budžeta. Dodatan podstrek razvoju zimskog turizma na sjeveru biće i osnivanje državnog preduzeća Skijališta Crne Gore, čiji će primarni zadatak biti razvoj ski centara predviđenih planskom dokumentacijom, kao i upravljanje infrastrukturom koju već sada razvijamo", saopštio je Gvozdenović.

On je dodao da je urađen i Investicioni elaborat za ski centar Žarski, kojim su definisana neophodna sredstva za uspješnu realizaciju projekta u iznosu od 27,75 miliona eura.

"To je izuzetno značajan ski resort, jer njegovom izgradnjom povezujemo dva ski centra, Cmiljaču i Žarski, čime ćemo dodatno obogatiti turističku ponudu", rekao je Gvozdenović.

On je naveo da je, kada je u pitanju rekonstrukcija ski centra Savin kuk, prvi korak bilo usvajanje plana za durmitorsko područje, a urađen je i investicioni elaborat, kojim su definisana sredstva od 48 miliona eura u narednih pet godina.

"U proteklom periodu su uložena značajna sredstva u rekonstrukciju žičara i nabavku opreme, a u ovoj godini sprovode se aktivnosti na izgradnji 1,5 kilometara ski staza, pristupnog puta u dužini 1,5 kilometara i parkinga za 300 vozila. U narednom periodu biće raspisan tender za projektovanje 20 kilometara ski staza", naveo je Gvozdenović.

On je dodao da je za to skijalište planirano oko 500 hiljada eura samo u ovoj godini, a glavne aktvnosti, poput izgradnje novih ski staza i nabavke žičare, planirane su za narednu.

On je dodao da je sve to proisteklo iz usredsrijeđenosti Vlade na sjeverni region kroz ulaganja u infrastrukturu i podsticajne mjere.

"Uz ukupno 984 miliona eura planirana za ulaganje u sjever u narednih pet godina, uključujući infrastrukturu za autoput, otvorili smo dobre priče sa puno mogućnosti za zapošljavanja i pokretanje sopstvenog biznisa. Sada će i na građanima biti da te mogućnosti maksimalno iskoriste", poručio je Gvozdenović.

On smatra da ne treba posebno naglašavati benefite koje će ne samo sjeverni region, već i čitava Crna Gora dobiti izgradnjom autoputa Bar - Boljare.

"Ako govorimo isključivo o turističkim benefitima, naveo bih da će se od aerodroma u Podgorici do skijališta u Kolašinu stizati za 40 do 45 minuta, što ih čini jednim od najbolje povezanih skijališta u regionu. Uvjeren sam da sa skijaškom infrastrukturom i izgradnjom autoputa, Crna Gora pretenduje da postane značajna skijaška destinacija ne samo u regionu, već i šire", rekao je Gvozdenović.

On je podsjetio da moderni turizam traži dobro obučen kadar, zbog čega obrazovanje i usavršavanje ljudskih resursa predstavlja nerazdvojni dio svake uspješne razvojne politike.

"Osnivanje zimskog edukativnog kampa kroz program prekvalifikacije i dokvalifikacije veoma je značajan projekat za Crnu Goru, čiji je cilj jačanje ljudskih resursa u oblasti turizma", rkao je Gvozdenović.

On je dodao da će pored HG Budvanska rivijera, koja je u većinskom državnom vlasništvu, nosilac projekta biti i Vlada, kao i obrazovne institucije iz oblasti turizma i ugostiteljstva, Zavod za zapošljavanje i zainteresovani predstavnici privrede.

"Za još dinamičniji razvoj turizma, posebno na sjeveru, neophodno je uvezivanje poljoprivrednih i drugih proizvođača sa vlasnicima hotela, etno sela i kampova. Neophodno je i njihovo međusobno povezivanje kako bi nastupali sa jedinstvenom ponudom. Međutim, da bi izgradili bilo šta, od drvene kuće do ozbiljnog hotelskog kompleksa, potrebno je obezbijediti puteve i prilaze, vodu, kanalizaciju i struju, pa tek onda očekivati kredibilne investitore", saopštio je Gvozdenović.

On je dodao i da je značaj razvoja Đalovića pećine, kao prirodnog bisera, nemjerljiv.

"Završena je izrada glavnog projekta za izgradnju putra Bistrica - Manastir Podvrh, koji predstavlja prvi korak u njenoj valorizaciji, i očekuje se početak radova naredne godine. Planirana je i izgradnja žičare od Manastira Podvrh do Đalovića pećine, a u toku je izrada studije turističke valorizacije pećine sa idejnim uređenjem jednog njenog dijela", rekao je Gvozdenović.

Izvor: Izvor: Vebsajt CdM, 09.10.2016.