Programom rada Vlade Crne Gore za 2015. godinu, utvrđena je obaveza pripreme Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o NVO (rok III kvartal).
Na osnovu čl. 6 i 7 stav 1 Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona ("Sl. list CG", br. 12/2012), a prije početka izrade dokumenta, Ministarstvo unutrašnjih poslova, uputilo je 13.2.2015.godine javni poziv zainteresovanoj javnosti (građanima, stručnim i naučnim institucijama, državnim organima, Glavnom gradu, Prijestonici i opštinama, strukovnim udruženjima, političkim strankama, sindikatima, nevladinim organizacijama, medijima i drugim zainteresovanim organima, organizacijama, udruženjima i pojedincima) da se uključe u postupak pripreme Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o NVO. Konsultovanje je omogućeno kroz dostavljanje inicijativa, predloga, sugestija i komentara u vezi sa pitanjima koja treba da budu obuhvaćena dokumentom.
Period konsultovanja trajao je 25 dana od dana objavljivanja javnog poziva.
Na osnovu čl. 6 i 11 stav 1 Uredbe o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona, Ministarstvo unutrašnjih poslova sprovelo je postupak javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o NVO. Javna rasprava je trajala od 25.6.2015. – 4.8.2015. godine.
U okviru javne rasprave održana su dva okrugla stola: u Bijelom Polju 17.7.2015.godine i u Podgorici 22.7.2015.godine. Na okruglim stolovima prirustvovalo je oko 60 učesnika, predstavnika nevladinog sektora i druge zainteresovane javnosti. Na skupu su iznijeti komentari na Nacrt dokumenta kao i predlozi za unaprjeđenje njegove sadržine.
Obrađivač propisa grupisao je dospjele predloge i komentare prema temama koje su u njima označene. Ovo iz razloga što je evidentno da značajan dio aktera javne rasprave ima identičan ili sličan stav o pojedinim pitanjima.
- Dio iznijetih predloga i komentara, kada je u pitanju sistem finansiranja projekata i programa NVO iz državnog budžeta, postavljen je na bitno drugačijim osnovama od koncepta koji je predložen u Nacrtu zakona. U tom smislu, određen broj učesnika javne rasprave predložio je sistem raspodjele sredstava koji bi se vršio preko tzv. centralizovane komisije, a ne preko resornih ministarstava, kako je to Nacrtom predloženo. Takođe, jedan od predloga se odnosio i na formiranje posebnog Fonda za podršku programima i projektima kojim bi upravljala Kancelarija za saradnju s NVO.
Odgovor obrađivača propisa: Predlog modela finansiranja projekata i programa NVO iz državnog budžeta, afirmisan Nacrtom zakona, zasnovan je na strateškim opredjeljenjima Vlade koji su dati u dva dokumenta: Strategiji razvoja NVO 2014-2016 (donijeta na sjednici Vlade od 26. decembra 2013.godine) i Analizi institucionalnog okvira za vršenje poslova od značaja za razvoj NVO (razmotrena na sjednici Vlade od 27. novembra 2014.godine). Dakle, u tom pogledu, međusektorska radna grupa formulisala je pojedina rješenja u Nacrtu dokumenta u skladu sa utvrđenom politikom Vlade u ovoj oblasti. Iz navedenog razloga, nisu prihvaćeni predlozi dati u okviru javne rasprave koji su zasnovani na drugačijim konceptualnim osnovama od onih koji su utvrđeni pomenutim Vladinim dokumentima. Glavna prednost predloženog modela odnosi se na činjenicu da bi ministarstva u potpunosti preuzeli odgovornost za pripremu i realizaciju konkursa za finansiranje projekata i programa NVO u njihovoj nadležnosti, čime bi konkursi postali instrument sprovođenja javnih politika. U tom kontekstu, opravdano je očekivanje da će ministarstva, odgovorna za pojedine javne politike, a kao najbolji poznavaoci stanja u istoj, moći da odrede u kojim segmentima su NVO poželjni i nezaobilazni partneri u realizaciji strateških ciljeva javnih politika. Takođe, ministarstva treba da preuzmu fiskalnu odgovornost za realizaciju finansiranih projekata i programa u okviru svog djelokruga.
- Predlog značajnog broja aktera javne rasprave odnosio se na zakonsko propisivanje minimalnog procenta tekućeg državnog budžeta koji bi se raspodjeljivao za projekte i programe nevladinih organizacija. Predlozi variraju od 0,5-1,5%.
Odgovor obrađivača propisa: Utvrđivanje minimalnog procenta tekućeg državnog budžeta, koji bi se raspodjeljivao za projekte i programe nevladinih organizacija, nije u saglasnosti sa sistemom finansiranja projekata i programa NVO koji je dat u Nacrtu zakona. Naime, Nacrtom zakona predviđa se sistem na osnovu kojeg bi Vlada, na predlog resornih ministarstava, svake godine određivala prioritetne oblasti za finansiranje projekata i programa NVO. Dakle, iznos sredstava opredijeljen za finansiranje projekata i programa NVO, u tom slučaju, ne bi bio unaprijed utvrđen zakonom već bi zavisio od potrebe realizacije akata javnih politika u tim oblastima. Ipak, imajući u vidu da se radi o predlogu značajnog broja NVO-a, kao i činjenicu da je ovo pitanje iz nadležnosti Ministarstva finansija, radna grupa je na stanovištu da bi MUP, u postupku pribavljanja mišljenja na Predlog zakona, od Ministarstva finansija trebalo da zahtijeva i stav po ovom pitanju.
- Dio aktera javne rasprave ukazao je na potrebu da predstavnici NVO-a budu zastupljeni u komisijama za raspodjelu sredstava za projekte i programe NVO-a, koje će obrazovati resorna ministarstva.
Odgovor obrađivača propisa: Jedan od osnovnih ciljeva izmjena i dopuna zakona o NVO, u segmentu finansiranje projekata i programa NVO, jeste obezbjeđivanje visokog stepena nepristrasnosti u radu komisija koje odlučuju o podršci projektima i programa NVO. U tom kontekstu je i stav obrađivača da predstavnici NVO ne treba da budu članovi tih komisija. Postojeća praksa pokazuje da se članovi NVO u Komisiji za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću biraju na osnovu predloga relevatnih NVO u određenim oblastima. Većina tih NVO-a kasnije su aplikanti na konkursu za raspodjelu sredstava, pa se dovodi u pitanje puna nepristrasnost članova Komisije, izabranih iz reda NVO, u postupku odlučivanja o raspodjeli sredstava.
- Predlog određenih aktera javne rasprave odnosio se na to da Savjet za razvoj NVO ne treba da ima ulogu određivanju prioriteta za finansiranje projekata i programa, već da to treba da radi Vlada, na osnovu predloga resornih ministarstava.
Odgovor obrađivača propisa: Predlog je prihvaćen. Stav je obrađivača da Savjet treba da ima isključivo tehničku ulogu u postupku predlaganja prioritetnih oblasti Vladi, koja bi se ogledala u objedinjavanju predloga resornih ministarstava i slanje objedinjenog materijala Vladi. Dakle, bez mogućnosti da se koriguju predlozi koji su dobijeni od strane resornih ministarstava.
- Značajne dileme učesnika javne rasprave odnose se na uvođenje instituta tzv. "nezavisnih procjenjivača", čiji zadatak bi trebalo da bude bodovanje predloga projekata, odnosno programa NVO. U tom smislu, ukazano je na potrebu da se pitanja u vezi sa njihovim angažovanjem dodatno urede zakonom i pratećim podzakonskim aktom koji priprema Ministarstvo finansija (kriterijumi za izbor, finansijska sredstva potrebna za njihovo angažovanje i sl.).
Odgovor obrađivača propisa: Angažovanjem nezavisnih procjenjivača obezbijediće se spoljna ekspertiza i bolji odabir podržanih projekata, odnosno programa NVO. Većina dilema nije predmet ovog zakona, već podzakonskog akta koji priprema Ministarstvo finansija, pa će radna grupa tog Ministarstva razmotriti dospjele predloge i komentare.
- Pitanje izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću i pitanje odnosa tog Zakona sa Zakonom o NVO, potencirani su od strane većeg broja učesnika javne rasprave. Ključna dilema, u tom smislu, odnosi se na to da li će, nakon donošenja izmjena i dopuna Zakona o NVO, dio prihoda od igara na sreću i dalje biti raspodjeljivan za projekte i programe NVO u 6 oblasti koje su određene Zakonom o igrama na sreću. Predlog učesnika javne rasprave je da se fond po osnovu igara na sreću zadrži za 6 oblasti koje su definasane Zakonom o igrama na sreću, nezavisno od sistema finansiranja koji se uspostavlja po osnovu Zakona o NVO. Iznijeta je argumentacija da se radi o 6 specifičnih oblasti za koje je neophodno obezbijediti kontinuirano godišnje finansiranje, a ne samo finansiranje u godinama kada te oblasti budu od strane Vlade određene kao prioritetne.
Odgovor obrađivača propisa: Pitanje uređivanja finansiranja projekata i programa NVO, iz fonda od dijela prihoda od igara na sreću, u nadležnosti je Ministarstva finansija. Uvažavajući iznijetu argumentaciju učesnika javne rasprave, stav je radne grupe da se u izmjenama i dopunama Zakona o NVO isključi primjena tog propisa u odnosu na sistem finansiranja projekata i programa koji je utvrđen Zakonom o igrama na sreću.
- Predlog većeg broja učesnika javne rasprave odnosio se na brisanje odredbe iz Nacrta zakona po kojoj se, u vanrednim okolnostima, finansiranje projekata i programa NVO iz budžeta, može vršiti bez sprovođenja propisanih procedura.
Odgovor obrađivača propisa: Prihvata se predlog.
- Određeni broj NVO-a predložio je da se uspostavi regionalni "balans" u raspodjeli sredstava za projekte i programe NVO, naročito kada su u pitanju organizacije sa sjedištem na sjeveru Crne Gore.
Odgovor obrađivača propisa: Model finansiranja projekata i programa NVO, koji je afirmisan Nacrtom zakona, fokusiran je na kvalitet projekata i programa i njihov doprinos u ostvarivanju javnih politika u određenim oblastima, bez obzira na sjedište organizacija koje konkurišu za sredstva. Na taj način, sve NVO sa sjedištem u Crnoj Gori ravnopravne su pri apliciranju za budžetska sredstva.
- Iznijet je predlog da kontrolu namjenskog trošenja dodijeljenih sredstava treba da vrše nezavisni revizori.
Odgovor obrađivača propisa: Uvažavajući princip racionalnosti, kao i činjenicu da u ministarstvima postoje unutrašnji revizori, angažovanje nezavisnih tzv."eksternih" revizora ne bi bilo cjelishodno i značajno bi uvećalo troškove funkcionisanja sistema koji se predlaže.
- Predloženo je da se propiše da odluke o raspodjeli sredstava NVO-ima nemaju karakter upravnog akta.
Odgovor obrađivača propisa: Prihvata se predlog.
- Iznesen je predlog da se Zakonom o NVO definiše mogućnost drugih oblika podrške NVO-ima, kao što su dodjela imovine, zemljišta i sl.
Odgovor obrađivača propisa: Prihvata se predlog. Zahtjev je opravdan, posebno imajući u vidu da je Strategijom razvoja NVO 2014-2016 prepoznata potreba normativnog uređivanja ove oblasti.
- Od strane dijela učesnika javne rasprave iznijeti su određeni predlozi koji se odnose na vođenje Registra NVO (pri upisu NVO u Registar, definisati obavezu NVO da navede osnovnu oblast djelovanja; propisati evidencije po uzoru na "Pador"; prilagoditi sadržinu elektronskog Registra NVO čitačima ekrana).
Odgovor obrađivača propisa: Propisivanje obaveze NVO-ima da, pri upisu u Registar NVO, navedu osnovnu oblast djelovanja, bilo bi nelegitimno ograničenje u pogledu standarda koji važe za slobodu udruživanja na nivou EU. Naime, radna grupa je u tom smislu koristila i Preporuku CM/Rec (2007)14 Komiteta Ministara o pravnorn statusu nevladinih organizacija u Evropi (usvojena od strane Komiteta Ministara 10.oktobra 2007.godine na 1006. zasijedanju Zamenika Ministara), koja reguliše pitanja statusa, rada i nezavisnosti NVO, i preporučuju da vlade zemalja članica pri izradi svojih zakona, politika i praksi budu vođene minimalnim standardima defmisanim ovom preporukom. Propisivanje obaveze za NVO da se, pri upisu u Registar NVO, opredjeljuju za osnovnu oblast djelovanja, značilo bi ograničavanje uživanja slobode udruživanja, pogotovo u odnosu na NVO koje žele da imaju više osnovnih oblasti djelovanja. Dakle, izašlo bi se iz okvira minimalnih standarda o kojima se govori u Preporukama. Sa strane države legitimno je od NVO tražiti da navedu oblasti svog djelovanja (što one i čine u svojim statutima), ali nije opravdano imperativno tražiti od njih da na predložen način klasifikuju oblasti svog djelovanja.
Propisivanje evidencije po uzoru na "Pador" i prilagođavanje elektronskog Registra NVO čitačima ekrana nisu predmet uređenja važećeg Zakona o nevladinim organizacijama. Važećim Zakonom propisano je vođenje registra NVO, a predlagač uvođenja evidencije po uzoru na "Pador" nije cjelovito obrazložio svoj predlog. Što se tiče prilagođavanje elektronskog Registra NVO čitačima ekrana, Strategijom razvoja NVO predviđena je aktivnost koja se odnosi na "prilagođavanje postojećih i izradu novih internet stranica organa državne uprave na način koji je dostupan čitačima ekrana", za koju je zaduženo Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije. Realizacijom te aktvinosti obezbijediće se "čitljivost" internet stranica svih organa državne uprave, pa je neopravdano Zakonom posebno propisivati obavezu koja se odnosi na Registar NVO.
- Dio predloga i sugestija odnosio se na ostale odredbe Zakona o NVO, koje nisu tretirane izmjenama i dopunama (obavljanje privredne djelatnosti i sl.).
Odgovor obrađivača propisa: Ocjena obrađivača je da je Nacrtom zakona obuhvaćena sva materija čija dosadašnja primjena u praksi je pokazala nedostatke, te da nema potrebe za izmjenom ostalih rješenja iz Zakona o NVO.
Izvor: Vebsajt MUP, 09.09.2015.