Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

SKUPŠTINA CG: 11. juna 2015. sednice Zakonodavnog odbora, Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i Odbora za ljudska prava i slobode


124. sednica Zakonodavnog odbora biće održana 11. juna 2015. godine, sa početkom u 10:00 sati, u Plavoj sali.

Dnevni red

1.Predlog zakona o izmirenju obaveza prema radnicima Kombinata aluminijuma koji su, usled stečaja preduzeća, otišli u prevremenu penziju, koji je podnio poslanik Janko Vučinić;

2.Predlog zakona o izmjeni Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je podnio poslanik Janko Vučinić;

3.Predlog zakona o izmjeni i dopuni Porodičnog zakona,koji su podnijeli poslanici: Danijela Marković i mr Aleksandar Damjanović;

4.Amandmani (2) na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirnom rješavanju radnih sporova i to:

- 1 amandman koji su podnijeli poslanici:Zoran Jelić i Marta Šćepanović;

- 1 amandman koji su podnijeli poslanici:Srđan Perić i Goran Tuponja;

5.Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o duvanu, koji su podnijeli poslanici:Marta Šćepanović i Nikola Gegaj;

6.Amandmani (18) na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jahtama, koje je podnio poslanik Milan Knežević;

7.Amandman na Predlog zakona o izmjeni Zakona o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životne sredine, koji je podnio poslanik Danko Šarančić;

8.Amandmani (15) na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o volonterskom radu, koje je podnio poslanik Radosav Nišavić;

9.Amandman na Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, koji je podnio poslanik Neven Gošović;

10.Amandmani (8) na Predlog zakona o kooperativama, koje je podnio poslanik Neven Gošović.

59. sednica Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport odbora biće održana 11. juna 2015. godine, sa početkom u 10:30 časova, u Plavom salonu.

Dnevni red

-usvajanje zapisnika sa 55. i 56. sjednice Odbora.

1. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju koji su Skupštini Crne Gore dostavili poslanici Srđan Milić i Snežana Jonica.

2. Predlog zakona o dopuni Zakona o visokom obrazovanju.

53. sednica Odbora za ljudska prava i slobode biće održana 11. juna 2015. godine, sa početkom u 12:00 časova, u Plavoj sali.

Dnevni red

1. PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MANJINSKIM PRAVIMA I SLOBODAMA, koji je podnijela Vlada Crne Gore;

2. PREDLOG ZAKONA O ZABRANI DISKRIMINACIJE LICA SA INVALIDITETOM, koji je podnijela Vlada Crne Gore I

3. TEKUĆA PITANJA.

Odbor za ljudska prava i slobode u 2015. godini nastavlja sa aktivnostima utvrđenim Planom aktivnosti za 2015. godinu, posvećenim nastavku aktivnosti u procesu pristupanja Evropskoj uniji i ispunjenju obaveza utvrđenih Rezolucijom Evropskog parlamenta o Crnoj Gori od 11. marta 2015. godine, Izvještajem Evropske komisije o napretku Crne Gore iz oktobra 2014. godine, kao i onim u funkciji ukinutog monitoringa i uvođenja post- monitoring dijaloga od strane PSSE, utvrđenog Rezolucijom PSSE 2030 (2015) "Poštovanje dužnosti i obaveza od strane Crne Gore", od 27. januara 2015. godine, naročito kroz realizaciju obaveza iz revidiranih akcionih planova Vlade za poglavlja 23 i 24 u funkciji izgradnje efikasnih institucija i društva vladavine prava, kao preduslova za dalji demokratski razvoj države Crne Gore.

Planom aktivnosti Odbora za ljudska prava i slobode za 2015. godinu nastaviće se aktivnosti sačinjene na osnovu:

- Rezolucije Evropskog parlamenta o Crnoj Gori od 11. marta 2015. godine,

- Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore iz oktobra 2014. godine,

- Rezolucije 2030 (2015) PSSE,

- Programa rada Vlade Crne Gore za 2015. godinu,

- aktivnosti Skupštine Crne Gore i

- jednog broja nerealizovanih aktivnosti iz Plana aktivnosti Odbora za 2014. g.

U vezi sa prvom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda iz Izvještaja o napretku Crne Gore za 2014. godinu:

"Izvjestan napredak je postignut u oblasti temeljnih prava; država se postepeno upoznaje s međunarodnim mehanizmima za izvještavanje koji proizilaze iz međunarodnih konvencija koje su do sada ratifikovane. I dalje postoji jaz između pravnog usklađivanja i implementacije standarda u oblasti ljudskih prava kako u političkim okvirima, tako i u praksi. Ovo naročito utiče na osobe u teškom socio-ekonomskom položaju i ugrožene grupe. Izmjene i dopune zakona o zaštitniku/ci ljudskih prava su usvojene, u skladu s međunarodnim i evropskim standardima; priprema za usvajanje zakonodavstva koje će se sprovesti treba da se nastavi bez odlaganja. Aktivnosti institucija za ljudska prava su otežane nedostatkom zaposlenih, vještina, izvora prihoda i čestim promjenama zaposlenih." (str. 13 Izvještaja)

"Određen napredak je postignut u oblasti civilne registracije i obrazovanja Roma. U aprilu je usvojen novi Akcioni plan koji je uvrstio Strategiju za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori. Uopšte, romska populacija se suočava s diskriminacijom naročito u oblasti zapošljavanja, zdravstvene zaštite i smeštajnih kapaciteta. Korak naprijed je postignut i u pitanjima koja se odnose na populaciju seksualnih manjina (LGBTI), naročito kroz aktivnosti izgradnje kapaciteta za državne i policijske službenike. Napadi na pripadnike seksualnih manjina i aktiviste su nastavljeni, što odražava rasprostranjeno neprijateljski stav prema seksualnim različitostima." (str. 13 Izvještaja)

"U oblasti antidiskriminacione politike, Zakon o zabrani diskriminacije je izmijenjen i dopunjen i skoro u potpunosti usklađen s pravnom tekovinom EU, naročito u pogledu neposredne i posredne diskriminacije, ali još uvijek postoje nedostaci u pogledu rasne diskriminaciju, kao i pogledu odredbi o sankcijama. Obuka vezana za odredbe novog zakona je počela. Zaštitnik ljudskih prava i sloboda i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nastavili su da promovišu zaštitu ugroženih grupa, ali su naknadne aktivnosti vezane za slučajeve kršenja ljudskih prava i diskriminacije ograničene. Relevantno odjeljenje u okviru kancelarije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i dalje nema dovoljan broj zaposlenih.

"Crna Gora nastavlja da obezbjeđuje poštovanje i zaštitu manjina i kulturnih prava. Međuetnički odnosi u zemlji nastavljaju da budu dobri, a finansijska sredstva se i dalje dodjeljuju u cilju razvijanja kulturnog identiteta i jezika. Fond za manjine nastavlja da djeluje sa značajnim nedostacima, naročito u pogledu dodjele sredstava i valjanog sprovođenja i upravljanja projektima u cjelini; godišnji planovi aktivnosti nisu dostavljeni Skupštini tokom 2012. ni tokom 2013. godine. Izvještaj Državne revizorske institucije doveo je u pitanje sposobnost Ministarstva za ljudska i manjinska prava da prati zakonitost rada savjeta za nacionalne manjine. Izgleda da većini od njih nedostaju programi rada i finansijski planovi. Radna grupa je sačinila preporuke kako bi se poboljšalo funkcionisanje Fonda." (str.57 Izvještaja)

"U pogledu inkluzije Roma, Aškalija i Egipćana, u okviru njenog predsjedavanja Dekadom inkluzije Roma, u Crnoj Gori je u januaru održana međunarodna konferencija o suzbijanju diskriminacije Roma. Drugi seminar o pitanjima vezanim za Rome, a koji je organizovala Evropska komisija, održan je u Crnoj Gori u junu; seminar je okupio sve relevantne lokalne i međunarodne zainteresovane strane kako bi se raspravljalo o pet prioritetnih oblasti koje su utvrđene na EU samitu o Romima u aprilu 2014. U aprilu je usvojen novi akcioni plan za sprovođenje Strategije za unaprjeđenje položaja Roma, Aškalija i Egipćana. Kada je riječ o obrazovanju, broj romske djece koja pohađaju osnovnu školu se znatno povećao u poređenju s prethodnim godinama, a proces desegregacije je nastavljen; međutim, stopa onih koji odustaju od školovanja, kao i mali broj Romkinja među ukupnom romskom učeničkom populacijom predstavljaju razlog za brigu. Diskriminacija ostaje rasprostranjena kod pristupa zapošljavanju i socijalnoj i zdravstvenoj njezi. Potrebno je poduprijeti njihovo učešće u programima sezonskog zapošljavanja. Porodično nasilje i prosjačenje djece u velikoj mjeri utiču na romsku zajednicu. Romi su i dalje nedovoljno zastupljeni na političkom nivou, dijelom zbog toga što za njih nije utvrđen niži izborni cenzus kao za ostale manjine." (str. 58. Izvještaja)

"Pristup srednjoškolskom obrazovanju i dalje je problematičan za djecu pripadnika populacije Roma, Aškalija i Egipćana (RAE), učenike sa smetnjama u razvoju i one koji žive u udaljenim planinskim područjima." (str. 67 Izvještaja),

I u vezi sa drugom tačkom Dnevnog reda, polazeći od navoda iz Izvještaja o napretku Crne Gore za 2014. godinu:

"U oblasti koja se odnosi na socijalnu inkluziju, usvojena su podzakonska akta za primjenu Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti; Uredba Vlade je usvojena u februaru i ima za cilj da uspostavi institut za dječiju i socijalnu zaštitu. Novi AP za sprovođenje Strategije za poboljšanje položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori je usvojen u aprilu. Što se tiče deinstitucionalizacije, broj dnevnih centara za njegu djece s invaliditetom je porastao na osam. U pogledu osoba s invaliditetom, Vlada je usvojila AP za Strategiju za integraciju osoba sa invaliditetom 2014-2015 u martu. Pristup zgradama za osobe s invaliditetom uključujući i zdravstvene i obrazovne ustanove ostaje ograničen. Nijedna od trinaest prioritetnih javnih ustanova nije adaptirana do sad. Zakon o zabrani diskriminacije osoba s invaliditetom još uvijek ima nedostataka. Finansijska podrška data poslodavcima za zapošljavanje osoba s invaliditetom je nedovoljno zaštićena od prevara.

U oblasti socijalne zaštite, proces uvođenja Socijalne kartice/Informacionog sistema za socijalnu zaštitu nastavlja se bez problema. Podzakonska akta vezana za procedure gotovih davanja i socijalne zaštite su usvojena u decembru u cilju doprinosa reformi socijalne zaštite. U decembru je Skupština usvojila izmjene i dopune Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju. Uvođenje standarda davanja usluga i s tim vezano profesionalno jačanje pružalaca usluga još nije kompletirano. Treba da se poboljša administrativna i fiskalna decentralizacija socijalnih službi. Penzione sheme zasnovane na obaveznoj štednji nisu još uvijek uvedene. Neophodne su dalje mjere kako bi se penzioni sistem učinio adekvatnijim i održivijim. U sektoru zdravstva, jednak pristup zdravstvenoj zaštiti treba da se obezbijedi i članovima ugroženih grupa."

Izvor: Press služba Skupštine Crne Gore, 10.06.2015.