Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

DRŽAVNA REVIZORSKA INSTITUCIJA: Upravljanje izdacima za sudske sporove po osnovu radnih odnosa, koji se isplaćuju iz budžeta, nije bilo ekonomično. Za odštete 43, za sudske troškove isplaćeno 28 miliona eura


Upravljanje izdacima za sudske sporove po osnovu radnih odnosa koji se isplaćuju iz budžeta nije bilo ekonomično, konstatovano je u izvještaju Državne revizorske institucije (DRI) nakon revizije izdataka iz budžeta države za sudske sporove po osnovu radnih odnosa.

Podaci Ministarstva finansija pokazuju da je od 2012. do 2015. godine, za sudske sporove isplaćeno 71,3 miliona eura u koje ulaze i radni sporovi koji su bili predmet revizije DRI.

Ukupno je riješeno 878 sporova.

Prema podacima iz izvještaja revizije vidi se da se od ukupne sume za sudske sporove 60 odsto odnosi na visinu odštete, a 40 odsto na sudske troškove. U izvještaju revizije koji su uradili dr Branislav Radulović i Nikola Kovačević navodi se da je u periodu od 2012. do 2014. godine iz budžeta Crne Gore isplaćeno oko 50 miliona eura na ime izdataka za sudske radne sporove, u kojima je tužena strana bio neki od državnih organa.

"Od ukupnih izdataka za sudske sporove najveći procenat izdataka odnosi se na pet budžetskih korisnika: sudstvo, ministarstva unutrašnjih poslova, pravde, finansija i odbrane. Ovi budžetski korisnicu su, u periodu 2012-2014. ostvarivali između 75 i 91 odsto ukupnih izdataka države za sudske sporove", navodi se u izvještaju.

Predmet postupka, kako se ističe u izvještaju, su bile naknade za rad van redovnog radnog vremena, za neiskorišćene godišnje odmore, za isplatu zarada nakon sudskog poništavanja odluka disciplinskih organa o otkazu i uplate doprinosa, naknade za odvojeni život, za terenski dodatak, za službena putovanja, za stručno osposobljavanje, za povrede na radu, za nagrade, za rad u radnim grupama. Karakterističan primjer je vezan za Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, gdje su 203 službenika tražili naknade materijalne štete po osnovu rada.

Ukupan iznos spora je bio 95.186 eura. Glavni dug je bio 28.103, a parnični troškovi 55.637, odnosno 58 odsto ukupne sume, dok se 11,5 hiljada eura odnosilo na troškove izvršenja i zateznu kamatu.

U sporu zaposlenika protiv Ministarstva odbrane po osnovu prekovremenog i noćnog rada ukupan iznos je bio 6.224 eura, od čega je 3.536 glavni dug (57 odsto), parnični troškovi u ovom slučaju su bili 1.125 eura (18 odsto), dok je zakonska kamata od 1.323 eura dostigla 21 odsto ukupno plaćene sume.

Navodi se i da je utvrđeno da mjere i aktivnosti koje sprovode tuženi organi, Zaštitnik imovinsko pravnih odnosa i Ministarstvo finansija ne sprečavaju nastanak izdataka za sudske sporove i utiču na njihovo smanjenje.

"Postojeći centralizovani sistem planiranja izdataka za sudske sporove, na osnovu realizovanih rješenja iz prethodnog perioda, ne omogućava realnu projekciju izdataka koji mogu nastati po ovom osnovu i zahtijeva dodatno obezbjeđivanje sredstava za ovu namjenu. Evidencija izdataka za sudske sporove koju vodi Ministarstvo finansija ne pruža analitički uvid u strukturu izdataka nastalih po osnovu glavnog duga, kamate i troškova postupka", ističe se u izvještaju.

Cilj revizije, kako objašnjavaju, bio je da se utvrdi da li su u oblasti radnih sporova nadležne institucije preduzimale odgovarajuće mjere kako bi spriječile nastanak izdataka za sudske sporove i uticale na njihovo smanjenje, kao i da se sagleda cjelokupan sistem nadzora i kontrole nad ovim izdacima i daju preporuke za njegovo poboljšanje.

"U cilju poboljšanja ekonomičnosti upravljanja izdacima za sudske sporove po osnovu radnih odnosa neophodno je da Mininistarstvo finansija, Zaštitnik imovinskopravnih interesa i državni organi sprovedu niz aktivnosti koje se, između ostalog, odnose na uspostavljanje evidencija koje će omogućiti bolji sistem kontrole izdataka i izradu analiza na bazi kojih je neophodno sprovoditi korektivne aktivnosti, kako bi se ostvario uticaj na uzrok nastanka spora i spriječilo ponavljanje sporova po istom osnovu", navedeno je u izvještaju, uz niz preporuka.

Gotovo da nema segmenta radnog prava, navodi DRI, a da zaposleni, državni službenici i namještenici, bez razlike po vrsti posla i ovlašćenja, nijesu tvrdili da su uskraćeni. Agenciji za mirno rješavanje radnih sporova je, u periodu 2011-2013. podnijeto 6.929 prijedloga za mirno rješavanje radnih sporova. Samo u 2014. Agenciji je podnijeto 11,22 odsto više prijedloga nego za tri godine i četiri mjeseca od početka rada Agencije ili 7.804 prijedloga.

Navedenim brojem podnijetih prijedloga u 2014. godini obuhvaćeno je bilo preko 10.000 stranaka.

Izvor: Vebsajt CdM, 08.04.2016.