Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU: Advokatska komora traži od Ustavnog suda da zbog diskriminacije građana i državnih službenika, kao i udara na nezavisnost te asocijacije, ukine odredbe Zakona koje propisuju da svi koji tuže državu treba da plate troškove u slučaju da izgube spor pred sudom

09.11.2017.


Advokatska komora Crne Gore traži od Ustavnog suda da zbog diskriminacije građana i državnih službenika, kao i udara na nezavisnost te asocijacije, ukine odredbe Zakona o parničnom postupku ("Sl. list RCG", br. 22/2004, 28/2005 - odluka US i 76/2006 i "Sl. list CG", br. 47/2015 - dr. zakon, 48/2015 i 51/2017 - dalje: Zakon) koje propisuju da svi koji tuže državu treba da plate troškove u slučaju da izgube spor pred sudom.

To u najboljem slučaju iznosi najmanje hiljadu eura.

Komori, kao i poslanicima Demokrata koji su takođe podnijeli inicijativu Ustavnom sudu, sporna je ta, kako smatraju, diskriminišuća odredba koja uskraćuje pravo na pravično suđenje.

Oni smatraju da većina neće biti u prilici da izdvoji toliko novca pa će biti uskraćeni za zaštitu svojih prava pred sudom.

Advokatima je sporno i što zaštitnik imovinsko-pravnih interesa države naplaćuje te sudske troškove po njihovoj tarifi, koju donosi Upravni odbor Komore, uz saglasnost Vlade.

Kabinet premijera Duška Markovića je na sjednici u četvrtak već odbacio navode iz ustavne inicijative poslanika Demokrata, koja je vrlo slična, sugerušući Ustavnom sudu da je odbije.

Markovićev kabinet tvrdi da Zakon nije diskriminatorski pošto građani, u slučaju gubljenja spora sa državom, plaćaju troškove nakon pravosnažnosti presude i da im niko ne spori da podnesu tužbu.

Skupština je proljetos usvojila izmjene Zakona na predlog Vlade, koja je na ovaj način pokušala da preduprijedi veliki broj tužbi protiv države, posebno državnih službenika. Jer, prema podacima Državne revizorske institucije od 2012. do 2015. godine, iz budžeta je isplaćeno 33 miliona eura za troškove suđenja u sporovima u kojima je država izgubila.

Raniji vladin pokušaj da ovaj zakon dobije podršku Skupštine propao je, jer se tada usprotivila opozicija.

Najviše tužbi protiv države podnose zaposleni u Ministarstvu odbrane, MUP-u i ZIKS-u pa su prije nekoliko mjeseci po prijavama starješina ovih resora pokrenuti i postupci pred tužilaštvom protiv pojedinih advokata, jer su navodno zarađivali velike sume od tužbi u radnim sporovima na štetu države.

O ishodu tih istraga još se ništa ne zna, a Vlada je u međuvremenu zbog neefikasne zaštite državne imovine i ogromnih sudskih troškova pokrenula izmjene Zakona o zaštitniku imovinsko-pravnih interesa koji je trebalo da bude pripremljen do kraja ljeta. O odgovornosti šefova i državnih službenika za milionske sudske troškove, ni danas nema pomena.

Advokati su u inicijativi Ustavnom sudu podsjetili da je Vlada izmjene ZPP-a, prema kojima građani plaćaju sudske troškove u slučaju da izgube spor sa državom, obrazložila "jednakošću stranaka i njihovih zastupnika pred sudom". Jer, do sada država je plaćala sudske troškove dok oni koji su je tužili nisu, jedino su njihovi zastupnici ostajali bez naknada.

Komora tvrdi da je nova odredba suprotna Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i Ustavu Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI), kojom se garantuje pravo na pravično suđenje u razumnom roku. Advokatima je sporna i povreda "prava advokature kao samostalne profesije" zbog toga što zaštitnik imovinsko-pravnog interesa države ima pravo na troškove postupka po advokatskoj tarifi.

Vlada je u izjašnjenju na inicijativu Demokrata objasnila da sredstva troškova sudskog postupka ne pripadaju zaštitniku, već državi kao stranki u sporu. Ona tvrdi i da nema diskriminacije građana jer se troškovi plaćaju nakon pravosnažnosti postupka, pa stranka ima pravo na jednak pristup sudu.

Vlada navodi i da socijalno ugrožene osobe i lica sa posebnim potrebama imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć pred sudom.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Mila Radulović, 07.11.2017.


Naslov: Redakcija