Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ I DJEČJOJ ZAŠTITI: Akcija za ljudska prava traži produžetak rasprave o Nacrtu zakona

08.06.2017.


Akcija za ljudska prava (HRA) apelovala je na Ministarstvo rada i socijalnog staranja da produži trajanje javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.

Kako je saopšteno iz te nevladine organizacije, time bi javnost dobila dovoljno vremena da se suštinski uključi i doprinese kvalitetu izmjena tog važnog zakona za ostvarivanje ljudskih prava u Crnoj Gori.

HRA podsjeća da je javna rasprava o Nacrtu zakona počela 2. juna 2017. godine, a planirano je da traje samo pet dana.

Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave ("Sl. list CG", br. 12/2012) taj rok, kako se navodi, nije mogao biti kraći od 20 dana.

Ministarstvo je javnu raspravu po "skraćenom postupku" obrazložilo potrebom da se "u predviđenom roku izvrši Odluka Ustavnog suda" koja se odnosi na pravo korisnica naknada po osnovu rođenja troje i više djece.

U HRA smatraju da je to obrazloženje neprihvatljivo i da se rok mora produžiti iz više razloga.

Predviđeni rok za izvršenje odluke Ustavnog suda je 12. avgust, tri mjeseca od dana kada je odluka objavljena u Službenom listu, tako da taj rok, kako se ocjenjuje, ne može da opravda skraćivanje roka za javnu raspravu.

"Činjenica da je sudija Ustavnog suda, Miodrag Iličković, koji je učestvovao u donošenju odluke Suda čije se izvršenje požuruje hitnom izmjenom zakona, osporio zakonitost te odluke, zahtijeva ozbiljnu i nepristrasnu istragu postupanja svih nadležnih u tom slučaju prije brzopletog pristupanja izvršavanju te odluke", smatraju u HRA.

Kako se navodi, iako se hitna izmjena zakona pravda potrebom izvršavanja odluke Ustavnog suda, Ministarstvo nije predložilo samo uređivanje prava korisnica naknada, već i suštinske izmjene i dopune i drugih prava koja proističu iz Zakona, kao što su lična invalidnina, pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, bez odgovarajućeg obrazloženja.

"Predložene su izmjene bez prethodno objavljene analize. Konkretno, nije poznato da su i ako jesu, kako, sagledani efekti uvedenog informacionog sistema socijalnog staranja, socijalnog kartona", kaže se u saopštenju.

HRA ocjenjuje da je Ministarstvo zaobišlo preporuke koje UN Komitet za ekonomska, socijalna i kulturna prava uputio Crnoj Gori u decembru 2014. godine. "Posebno izdvajamo preporuku da se povećaju iznosi socijalnih davanja kako bi se obezbijedio odgovarajući životni standard osobama i porodicama, posebno za nezaposlene, starije i osobe sa invaliditetom".

HRA ističe da nije obezbijeđeno ni sprovođenje preporuke UN Komiteta da se adekvatno zbrinu lica koja u nedostatku odgovarajućeg smještaja i dalje borave u psihijatrijskoj bolnici u Dobroti.

Ocjenjuje se da je nedopustivo i protivno međunarodnim standardima ljudskih prava prebacivanje osoba iz jedne ustanove u drugu, što je planirano predloženim osnivanjem socijalno-zdravstvenih ustanova.

"Institucionalno zbrinjavanje karakteriše segregacija, izopštenost iz zajednice, manjak privatnosti i lične autonomije, gubitak kontrole nad sopstvenim životom, i takav pristup rješavanju problema suprotan je standardima Konvencije za prava osoba sa invaliditetom, koja štiti i prava osoba sa mentalnim invaliditetom", kaže se u reagovanju HRA.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 06.06.2017.


Naslov: Redakcija