Ustavni sud će odlučivati da li tužioci mogu da traže prisluškivanje osumnjičenih bez naloga suda i to četiri godine nakon što je dobio inicijativu da se izjasni da li je to kršenje ljudskih prava.
Zakonik o krivičnom postupku ("Sl. list CG", br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 - odluka US, 2/2015 - odluka US, 35/2015 i 58/2015 - dr. zakon - dalje: ZKP) je uvođenjem tužilačke istrage omogućio da tužioci na predlog policije nalože mjere tajnog nadzora. Advokati Nikola Martinović i Slobodan Smolović su još 2013. godine podnijeli inicijativu Ustavnom sudu, navodeći da je to neustavno.
"Ustavni sud jako sporo odlučuje o ovako važnim stvarima, jer je u pitanju odredba ZKP-a koja može da dovede u pitanje kršenje ljudskih prava", rekao je Smolović.
On podsjeća da je u zemljama zapadne demokratije nedopustiv tajni nadzor bez naloga suda, koji je u stvari u ovom slučaju arbitar jer tužilaštvo zastupa jednu stranu.
Ustavni sud je inicijativu iz 2013. godine prihvatio tek na sjednici 31. oktobra 2017. godine. Sud je inače o inicijativi prije tri godine dobio mišljenje Vlade, u kome ona potvrđuje da se odredbe Zakonika o krivičnom postupku na osnovu kojih tužioci mogu da traže snimanje razgovora sporne, ali apeluje da sud sačeka jer se spremaju izmjene ZKP-a.
To je bilo 2013. godine, nakon čega je ZKP mijenjan tri puta, ali su ove odredbe ostale iste.
Veliki broj optužnica i postupaka u međuvremenu je završen jer je tužilaštvo primjenjivalo ovu odredbu, iako Ustav Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI), kako se podsjeća u inicijativi Ustavnom sudu, garantuje tajnost pisama i telefonskih razgovora.
Advokati u inicijativi, a Smolović i sada, podsjećaju da oni mogu biti dovedeni u pitanje samo odlukom suda.
Na sjednici 31. oktobra Ustavni sud je odbacio dio inicijative Martinovića i Smolovića iz 2013, kojom traže da se izjasni o tome da li policija smije od operatera da traži "provjeru identičnosti telekomunikacionih adresa koje su u određenom vremenu uspostavile vezu", odnosni listing razgovora određene osobe.
Sud je ranije već dva puta prihvatio slične inicijative, među kojima je jedna i MANS-ova, na osnovu kojih je ocijenio da je to neustavno. To je i bio razlog što je odbacio predlog dvojice advokata.
Smolović kaže da je proteklo dosta vremena kako su podnijeli inicijativu i da u međuvremenu nijesu dobili nikakvo obavještenje iz Ustavnog suda.
On je dodao i da Evropski sud za ljudska prava jako puno polaže na zaštitu ljudskih prava i da bi država morala pažljivije da tretira ovo problematiku.
Zasada nije poznato kada će Ustavni sud donijeti odluku po inicijativi u vezi sa odredbama ZKP-a iz 2013.
IZVOR: Vebsajt Vijesti, Mila Radulović, 04.11.2017.
Naslov: Redakcija