Zbog neusklađene pravne procedure, građani se često susrijeću sa situacijom da im banke više puta naplaćuju istu kaznu, zbog čega im je račun u blokadi a sve po nalogu javnog izvršitelja. Problem loše prakse postoji ali, kako je saopšteno iz Ministarstva pravde, u poslednje tri godine ovaj vladin resor nije imao predstavki građana po osnovu dvostruke naplate potraživanja od strane javnih izvršitelja.
Zbog neusklađene pravne procedure, Podgoričaninu, banke su tri puta naplatile istu kaznu, račun mu je bio u blokadi, a sve po nalogu javnog izvršitelja. On je priznao da je počinio prekršaj, platio je kaznu, ali tvrdi da nikad nije dobio pismeno rješenje. Ogorčen je i što na povraćaj novca treba da se čeka izvjesno vrijeme.
"U konkretnom slučaju, za naplatu novčane kazne nije nadležan javni izvršitelj, već nadležni sud za prekršaje. Prinudna naplata novčane kazne vrši se u skladu sa Zakonom o prekršajima ("Sl. list CG", br. 1/2011, 6/2011 - ispr., 39/2011, 32/2014, 43/2017 - odluka US i 51/2017). Važno je napomenuti da su nadležni subjekti koji su obavezni da postupe po naredbi i odluci o prekršaju nadležnog suda, odnosno organa, dužni da bez odlaganja obavijeste nadležni sud, odnosno organ o izvršenoj naplati ili o razlozima nepostupanja po naredbi za izvršenje", objašnjavaju iz Ministarstva pravde.
Kada je u pitanju postupak prinudnog ostvarivanja potraživanja na osnovu domaće ili strane izvršne ili vjerodostojne isprave i obezbjeđenja potraživanja, on se sprovodi u skladu sa Zakonom o izvršenju i obezbjeđenju ("Sl. list CG", br. 36/2011, 28/2014, 20/2015, 22/2017 i 76/2017 - odluka US), ako posebnim zakonom nije drukčije određeno.
"Navedenim zakonom propisano je da je za odlučivanje u postupku izvršenja, sprovođenje izvršenja, kao i za sprovođenje obezbjeđenja nadležan javni izvršitelj, osim u slučajevima za koje je zakonom propisana nadležnost suda, koji je, shodno istom zakonu, nadležan da odlučuje u postupku izvršenja i sprovodi izvršenje sudskih odluka: radi predaje i oduzimanja djeteta, radi vraćanja zaposlenog na rad i po kojima je izvršni dužnik dužan da učini određenu radnju koju umjesto njega, po zakonu ili pravnom poslu, ne može da učini drugo lice", objašnjavaju oni.
Takođe, sud odlučuje i o predlogu za određivanje obezbjeđenja, o predlogu za protivizvršenje i o zahtjevu izvršnog povjerioca za plaćanje sudskih penala.
"Dalje, ovim zakonom detaljno i vrlo jasno je propisano izvršenje na novčanom potraživanju izvršnog dužnika, pa je u tom smislu propisano šta je izuzeto od izvršenja (primanja po osnovu zakonskog izdržavanja, primanja po osnovu socijalne pomoći..), na čemu je izvršenje ograničeno i visina ograničenja (1/2 zarade, penzije), dok su, takođe u ovom dijelu, posebno odvojene odredbe o izvršenju na zaradi i drugim stalnim novčanim primanjima", objašnjavaju oni.
Slično iskustvo kao Podgoričanin, imala je i Kotoranka Ljilja. Njoj su bili blokirani računi jer osoba kojoj je bila žirant nije izvršavala svoje obaveze, niti je imala namjeru.
"Banka nije preduzela prvu mjeru naplate potraživanja kroz imovinu nosioca kredita. Odmah je angažovan sudski izvršitelj. Uplatila sam 2.000 eura tuđeg duga, a računi su mi deblokirani tek nakon dva mjeseca. Morala sam u centralu banke da nosim potvrdu. Nakon četiri mjeseca računi su mi opet blokirani po nalogu suda, jer sudski izvršitelj nije obavijestio sud da je dugovanje izmireno. I ja opet ispočetka, potvrde o plaćenom dugu, put u Podgoricu. Neprofesionalnost, bahatost i proizvoljnost bez granica", ljuta je ona.
U ovom slučaju, u Ministarstvu pravde pojašnjavaju da je izvršenje na sredstvima na računu izvršnog dužnika uređeno na osnovu Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, kojim je propisano da se izvršenje na sredstvima na računu izvršnog dužnika vrši zabranom i isplatom.
"Izvršni povjerilac koji predlaže izvršenje na sredstvima na računu izvršnog dužnika dužan je da naznači podatke o računu i banci, ukoliko ih posjeduje. Pravno lice ovlašćeno za sprovođenje prinudne naplate na novčanim sredstvima koja se vode na računu izvršnog dužnika (u daljem tekstu: organizacija za prinudnu naplatu), dužna je da na zahtjev javnog izvršitelja, dostavi brojeve računa fizičkog lica kao izvršnog dužnika i ne smije da obavijesti izvršnog dužnika da su ti podaci traženi", navode oni.
Javni izvršitelj će, ističu, rješenje o zabrani dostaviti banci kod koje se vodi račun izvršnog dužnika i smatra se da je zabrana na računu sprovedena danom i časom dostavljanja tog rješenja.
"Javni izvršitelj će rješenje o zabrani na sredstvima na računu izvršnog dužnika dostaviti izvršnom dužniku tek kad banka kod koje se vodi njegov račun obavijesti javnog izvršitelja da je zabrana sprovedena. Sprovođenje izvršenja u skladu sa ovim članom ne odnosi se na novčana sredstva koja se na računu izvršnog dužnika nalaze po osnovu zarade, naknade umjesto zarade i penzije", ističu oni.
Objašnjavaju da je shodno Zakonu o izvršenju i obezbjeđenju, javni izvršitelj dužan da prilikom sprovođenja prinudne naplate na računu fizičkog lica kao izvršnog dužnika, prethodno zatraži podatke od Centralne banke o brojevima računa fizičkog lica kao izvršnog dužnika, što je Centralna banka CG dužna da dostavi javnom izvršitelju, nakon čega će on rješenje o zabrani dostaviti banci kod koje se vodi račun dužnika.
"Imajući u vidu da javni izvršitelji odmah dobijaju obavještenje da je izvršena naplata sa određenog računa fizičkog lica, to, ukoliko je tim sredstvima namireno cjelokupno potraživanje izvršnog povjerioca, javni izvršitelji odmah daju nalog poslovnoj banci za deblokadu blokiranog računa/svih računa dužnika", objašnjavaju u Ministarstvu.
Napominju da javni izvršitelji, nakon naplate potraživanja, istog dana šalju obavještenja poslovnim bankama da je potraživanje povjerioca naplaćeno i istovremeno im daju nalog za deblokadu računa dužnika, na koji način javni izvršitelji ažurno ispunjavaju svoju obavezu.
"Ministarstvo pravde u poslednje tri godine nije imalo predstavki građana po osnovu dvostruke naplate potraživanja od strane javnih izvršitelja", navode oni.
Ovaj vladin resor je u prethodnom periodu održao niz sastanaka sa predstavnicima suda, poslovnih banaka, udruženja poslovnih banaka, Centralne banke Crne Gore, Poreske uprave i Komore javnih izvršitelja kako bi se sistem izvršenja dodatno unaprijedio i stvorili uslovi da se izvršenje na sredstvima na računu fizičkih lica sprovodi kao i za pravna lica – preko Centralne banke Crne Gore, što bi dodatno olakšalo posao suda i javnih izvršitelja i postupak izvršenja učinio efikasnim, uz punu zaštitu i poštovanje prava stranaka garantovanih domaćim i međunarodnim aktima.
"Navedeni sistem zahtijeva izradu softvera koji bi podržao ovakvo tehničko rješenje. Nastavak komunikacije u tom pravcu je planiran i ubrzo se očekuju novi sastanci, jer su za ovu godinu predviđene izmjene i dopune Zakona o izvršenju i obezbjeđenju, tako da će se detaljno preispitati sva važeća zakonska rješenja i mogućnost njihovog unaprjeđenja", ističu oni.
IZVOR: CdM, Slađana Đukanović, 03.03.2018.
Naslov: Redakcija