Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

NACRT ZAKONA O SANACIJI BANAKA: Finansijska pomoć države nekoj komercijalnoj banci bila bi posljednja mogućnost nakon što se iskoriste ostali instrumenti sanacije njenog poslovanja

31.08.2017.


Ministarstvo finansija imaće mogućnost da finansijski pomogne neku banku kako bi se izbjegla mogućnost da se u toj banci zbog lošeg poslovanja uvede stečaj. Pomoć države znači i da ona može steći privremeno vlasništvo u toj banci koje se kasnije može prodati kada poslovne i finansijske okolnosti dozvole. Novac kojim bi država intervenisala da spasi neku banku obezbjeđivao bi se iz državnog budžeta.

To je jedna od najvažnijih novina u Nacrtu zakona o sanaciji banaka koji je na javnoj raspravi do 11. septembra 2017. godine.

Taj akt je pripremila Centralna banka (CBCG) i po prvi put se donosi na crnogorskom tržištu. Njime će se u domaće zakonodavstvo uključiti Direktiva EU 2014/59 o uspostavljanju okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicionih društava (BRRD direktiva). Evropski savjet i Evropski parlament su direktivu usvojili 2014. godine polazeći od iskustava iz globalne finansijske krize i ocjene da postoji značajan nedostatak odgovarajućih instrumenata za efikasno rješavanje problema nestabilnih banaka.

Prema Nacrtu zakona državni instrumenti finansijske stabilizacije koriste se izuzetno kao posljednja mogućnost nakon što se iskoriste ostali instrumenti sanacije koji su definisani zakonom.

"Državni instrumenti finansijske stabilizacije mogu se predvidjeti samo ako Ministarstvo finansija, nakon konsultovanja sa CBCG u ostvarivanju funkcije kontrole banaka, utvrdi da primjena drugih instrumenata sanacije ne bi bila dovoljna za izbjegavanje znatnih nepovoljnih efekata na finansijsku stabilnost. Pomoć se može dobiti ako Ministarstvo finansija utvrdi da primjena drugih sanacionih mjera ne bi bila dovoljna za zaštitu javnog interesa", definisano je Nacrtom zakona.

Pri korišćenju instrumenata finansijske stabilizacije, Ministarstvo finansija postupa u skladu sa pravnim okvirom kojim se uređuje državna pomoć finansijskom sektoru.

U slučaju primjene državnih instrumenata finansijske stabilizacije, Ministarstvo finansija ima sva sanaciona ovlašćenja. Prodajom svog vlasničkog udjela država vrši povraćaj uloženog novca. Učešće države u sanaciji određene banke ni na koji način ne može poboljšati poziciju akcionara te banke, jer se državni instrumenti sanacije mogu koristiti samo ako su iskorišćeni svi ostali mogući instrumenti, a što kao prvi korak podrazumijeva potpuni otpis vlasničkih udjela poništavanjem akcija postojećih akcionara.

Nacrtom zakona je definisano da se formira organ za sanaciju koji sprovodi postupak sanacije banaka, shodno zakonu. Na osnovu smjernica iz BRRD-a, u Crnoj Gori je bila mogućnost da se formira posebni organ ili da taj posao sanacije radi neka od postojećih finasijskih institucija (CBCG, Fonda za zaštitu depozita...).

"Polazeći od uporednih rješenja drugih zemalja ocijenjeno je da se kao najcjelishodnije rješenje predloži da se poslovi iz nadležnosti organa za sanaciju u Crnoj Gori povjere CBCG koja u skladu sa zakonom ostvaruje funkciju kontrole banaka. U skladu sa zahtjevima iz BRRD-a, u organizacionoj strukturi CBCG će biti uspostavljena posebna organizaciona jedinica za sanaciju banaka, odvojena od organizacione jedinice za kontrolu banaka, sa posebnim linijama izvještavanja prema organima Centralne banke", navodi se u Nacrtu zakona.

Kako je objašnjeno, to rješenje je najčešće zastupljeno u zemljama sa malim bankarskim sistemima kod kojih nije racionalno formirati posebnu instituciju koja bi se bavila samo poslovima sanacije banaka.

Od dana stupanja na snagu zakona CBCG ima rok od šest mjeseci da pripremi sve podzakonske akte i druge organizacione pretpostavke za njegovu primjenu.

Nacrtom zakona je definisano da se formira sanacioni fond u koji će se slivati novac koji će se koristiti u postupku sanacije banaka. U skladu sa BRRD-om propisuje se minimalni ciljani iznos novca Sanacionog fonda koji je potrebno dostići do 2024. godine, a to je iznos od jedan odsto garantovanih iznosa depozita banaka koji imaju sjedište u Crnoj Gori.

Doprinosi za Sanacioni fond prikupljaju se na godišnjem nivou od banaka. Osnovno mjerilo učešća pojedine banke u ukupnom iznosu godišnjih doprinosa za fond je iznos njenih obaveza (isključujući regulatorni kapital) umanjen za iznos garantovanih depozita, u odnosu na iznos takvih obaveza svih banaka koje posluju na domaćem tržištu.

U slučaju kada novac kojim fond raspolaže nije dovoljan za pokriće gubitaka, troškova ili drugih rashoda nastalih u poslovanju fonda, od banaka se mogu zahtijevati vanredni doprinosi, čiji iznos ne može biti veći od iznosa trogodišnjeg redovnog doprinosa. Novcem fonda upravljaće CBCG.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Marija Mirjačić, 29.08.2017.


Naslov: Redakcija