Centralna banka ima zakonsko ovlašćenje da uvede zaštitne i druge mjere samo kada je ugrožena stabilnost finansijskog sistema u cjelini, a to sada nije slučaj. Naprotiv, svjedoci smo rasta svih ključnih parametara, saopštili su iz CBCG, komentarišući maržu od hiljadu odsto između prosječnih kamata na štednju i na kredite.
Podsjetili su da je politika kamatnih stopa u isključivoj nadležnosti poslovnih banaka, ali i dodali da one pri kreiranju politika moraju voditi računa o povjerenju i zadržavanju klijenata.
Prema podacima CBCG, kamatni prihodi banaka za devet mjeseci prošle godine bili su 120 miliona eura, 1,5 miliona manje nego 2016.
"Uprkos niskoj kamati, rast depozita u bankama je kontinuiran i na kraju 2017. ukupni depoziti su bili 3,3 milijarde eura, uz godišnji rast od 396,6 miliona eura, ili 13,64 odsto. Depoziti fizičkih lica su rasli po stopi od 11, a pravnih lica 16,4 odsto. Kreditna potraživanja banaka su porasla za 13,3 odsto", navode iz CBCG.
Po posljednjem izvještaju CBCG, prosječna efektivna kamata na kredite je 6,9 a na depozite 0,72 odsto.
Nakon toga su bivši i sadašnji predsjednik Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović i dr Predrag Sekulić, te bankarski ombudsman dr Halil Kalač ocijenili da je neprihvatljiva tolika razlika i da nema nijedne grane u biznisu koja ima toliku maržu.
Nakon toga je generalni sekretar Udruženja banaka mr Bratislav Pejaković ocijenio da se iz ove dobiti isplaćuju troškovi poslovanja.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 30.01.2018.
Naslov: Redakcija