PREDELOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O NOTARIMA
Član 1
U Zakonu o notarima ("Sl. list RCG", br. 68/2005 i "Sl. list CG", br. 49/2008) u članu 4 stav 1 poslije tačke 3 dodaje se nova tačka koja glasi:
"3a) sprovodi postupak raspravljanja zaostavštine i donosi odluke u tom postupku u skladu sa zakonom kojim se uređuje vanparnični postupak;".
Poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:
"Akti koje notar donosi kao povjerenik suda u postupku raspravljanja zaostavštine, predstavljaju javnu ispravu."
Član 2
U članu 6 poslije stava 1 dodaju se dva nova stava koji glase:
"Poslove iz stava 1 ovog člana sud povjerava notaru koji ima službeno sjedište na području tog suda.
Kad na području suda više notara ima službeno sjedište, poslovi iz stava 1 ovog člana će im se povjeravati u rad ravnomjerno po abecednom redu ličnog imena notara."
Član 3
Poslije člana 8 dodaju se dva nova člana koji glase:
"Zabrana diskriminacije
Član 8a
Notar ne smije u obavljanju notarskih poslova vršiti diskriminaciju po osnovu: rase, boje kože, nacionalne pripadnosti, društvenog i etničkog porijekla, veze sa nekim manjinskim narodom ili manjinskom nacionalnom zajednicom, jezika, vjere ili uvjerenja, političkog ili drugog mišljenja, pola, rodnog identiteta, seksualne orijentacije, zdravstvenog stanja, invaliditeta, starosne dobi, imovnog stanja, pripadnosti grupi ili pretpostavci o pripadnosti grupi, političkoj partiji ili drugoj organizaciji, kao i po osnovu drugih ličnih svojstava.
Upotreba rodno osjetljivog jezika
Član 8b
Izrazi koji se u ovom zakonu koriste za fizička lica u muškom rodu podrazumijevaju iste izraze u ženskom rodu.
Notari su dužni da u notarskim aktima koje sastavljaju odnosno drugim aktima koje donose koriste riječi u rodu kojem pripada lice na koje se ti akti odnose."
Član 4
Član 9 mijenja se i glasi:
"Notar vrši poslove na svom službenom području, koje obuhvata područje osnovnog suda u kome se nalazi službeno sjedište notara.
Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrši prenos i uspostavljanje prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nepokretnosti sastavlja notar na čijem službenom području se nepokretnost nalazi.
Ukoliko se nepokretnosti koje su predmet pravnog posla nalaze na službenom području dva ili više notara, notarski akt sastavlja jedan od notara na čijem se službenom području nalazi jedna od nepokretnosti, i to notar kome se stranka prvo obrati.
Notarske zapise o pravnim poslovima na osnovu kojih se vrši prenos i uspostavljanje prava svojine i drugih stvarnih prava na nepokretnostima u kojim se kao ugovorna strana, odnosno založni povjerilac pojavljuju državni organi, organi državne uprave, organi lokalne samouprave, ustanove i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja, kao i privredna društva u kojima je država većinski vlasnik kapitala, sastavlja notar sa službenog područja iz stava 2, odnosno stava 3 ovog člana, pri čemu se mora voditi računa o ravnomjernoj zastupljenosti notara u vršenju ovih poslova.
Ravnomjernu zastupljenost notara iz stava 4 ovog člana, obezbjeđuje Notarska komora Crne Gore (u daljem tekstu: Komora), određivanjem notara koji će sastaviti notarski zapis prema abecednom redu ličnog imena notara.
Ako za određeno službeno područje nije imenovan notar ili notar sa tog područja mora biti izuzet, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo) će uz prethodno pribavljeno mišljenje Komore, za obavljanje notarskih poslova na tom području odrediti notara sa najbližeg službenog područja."
Član 5
U članu 10 stav 2 riječi: "nadležno za poslove pravosuđa (u daljem tekstu: ministarstvo)" brišu se, a riječi: "Notarske komore Crne Gore (u daljem tekstu: Komora)" zamjenjuju se riječju "Komore".
Član 6
U članu 12 poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:
"Izuzetno od stava 1 tačka 1 ovog člana, za notara može biti imenovano lice koje je državljanin države članice Evropske unije."
Član 7
U članu 16 poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi:
"U slučaju iz stava 3 ovog člana, ministar će odluku o imenovanju notara staviti van snage."
Član 8
Naziv člana 17 mijenja se i glasi: "Pečat, štambilj, potpis i žig".
Stav 1 mijenja se i glasi:
"Notar ima pečat, štambilj, potpis i žig."
Član 9
Poslije člana 20 dodaje se novi član koji glasi:
"Zajednička kancelarija
Član 20a
Dva ili više notara sa istog službenog područja mogu obavljati djelatnost u zajedničkoj kancelariji, uz odobrenje ministra, po prethodno pribavljenom mišljenju Komore.
Bliži uslovi za obavljanje notarske djelatnosti u zajedničkoj kancelariji u smislu stava 1 ovog člana, propisuju se Pravilnikom."
Član 10
U članu 23 stav 1 poslije tačke 6 dodaje se nova tačka koja glasi:
"7) ako je učinio najtežu povredu notarske dužnosti iz člana 112a stav 4 ovog zakona."
Stav 2 mijenja se i glasi:
"Odluku o razrješenju notara u slučaju iz stava 1 tač. 1 do 6 ovog člana, donosi ministar, na osnovu obrazloženog predloga Komore. "
Poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:
"Odluku o razrješenju notara u slučaju iz stava 1 tačka 7 ovog člana, donosi ministar, na predlog disciplinske komisije iz člana 117a stav 2 ovog zakona."
Dosadašnji st. 3 i 4 postaju st. 4 i 5.
Član 11
U članu 24 stav 3 riječi: "pečat i štambilj" zamjenjuju se riječima: "pečat, štambilj i žig".
Član 12
U članu 31 stav 2 mijenja se i glasi:
"Najniži iznos osiguranja određuje se u visini od 100.000 eura."
Član 13
Naziv člana 32 mijenja se i glasi: "Obaveza čuvanja pečata, štambilja i žiga".
U st.1 i 2 riječi: "pečat i štambilj" zamjenjuju se riječima: "pečat, štambilj i žig".
U stavu 3 riječi: "pečat ili štambilj" zamjenjuju se riječima: "pečat, štambilj ili žig".
Član 14
Član 34 mijenja se i glasi:
"Određivanje pritvora notaru
Član 34
U postupku koji je protiv notara pokrenut zbog sumnje da je učinio krivično djelo u vezi sa vršenjem notarskih poslova, po određivanju pritvora notaru sud je dužan da obavijesti Komoru."
Član 15
Član 37 mijenja se i glasi:
"Prazna mjesta u aktu koji je sastavio notar moraju biti označena crtama.
Brojevi koji označavaju iznose, datumi od uticaja za punovažnost pravnog posla, kao i druge brojčane oznake, ispisuju se i slovima, osim:
1) matičnog broja;
2) brojeva koji označavaju listove nepokretnosti;
3) registarskih brojeva i oznaka spisa i stvari i drugih registarskih brojeva;
4) brojeva službenih listova;
5) brojeva i oznaka isprava na osnovu kojih se utvrđuje identitet stranke, svjedoka i tumača u postupku sastavljanja notarskog akta;
6) registarskih brojeva motornih vozila, plovila i vazduhoplova;
7) oznaka i brojeva akata koje sastavlja i donosi notar.
Skraćenice u ispravama notar može da upotrijebi samo ako su uobičajene i opšte poznate."
Član 16
U članu 44 stav 1 mijenja se i glasi:
"Notar sastavlja notarski akt na crnogorskom jeziku, a u opštinama sa značajnim učešćem u stanovništvu manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica, na zahtjev stranke, notarski akt sastavlja se na jeziku te nacionalne manjine i na crnogorskom jeziku uz obavezno učešće tumača."
Član 17
U članu 45 poslije stava 1 dodaju se tri nova stava koji glase:
"Ako identitet stranke nije moguće utvrditi na način iz stava 1 ovog člana, notar utvrđuje identitet stranke na osnovu izjava dva punoljetna svjedoka čiji identitet utvrđuje na način iz stava 1 ovog člana.
Svojstvo stranke koja je pravno lice utvrđuje se na osnovu izvoda iz odgovarajućeg registra.
U notarskom aktu se navodi način utvrđivanja identiteta stranke, kao i oznake dokumenta na osnovu kojeg je utvrđen identitet."
Član 18
Član 46 mijenja se i glasi:
"Ako je stranka slijepo, gluvo, nijemo ili gluvonijemo lice, ili ima poteškoća u govoru koje bitno otežavaju sporazumijevanje, a koja razumije crnogorski jezik, notar će toj stranci usmeno, odnosno pisano saopštiti sadržinu notarskog akta i poučiti je o pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla, izjavama ili činjenicama koje predstavljaju sadržinu notarskog akta, kao i poukama i tražiti od stranke da ga pročita, odnosno obezbijediti stranci upoznavanje sa sadržinom akta.
U postupku iz stava 1 ovog člana, obavezno prisustvuje svjedok koji ispunjava uslove iz člana 49 stav 1 ovog zakona.
Ako je stranka iz stava 1 ovog člana nepismena, u sastavljanju isprave obavezno učestvuje tumač koji se sa strankom može sporazumjeti. Notar će tumača upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se stranci postavljaju i izjava koje stranka bude davala.
U notarskom aktu se mora navesti isprava na osnovu koje je utvrđen identitet tumača.
Ako su nedostaci čula stranke takve prirode i intenziteta da onemogućavaju saopštavanje sadržine notarskog akta i razumijevanje pouke o pravnim posljedicama namjeravanog pravnog posla, notar će odložiti sastavljanje notarskog akta i obavijestiti centar za socijalni rad."
Član 19
U članu 49 poslije stava 1 dodaju se dva nova stava koji glase:
"Kad u postupku sastavljanja notarskog akta učestvuje svjedok, u notarskom aktu se upisuje ime i prezime svjedoka, uz naznačenje jedinstvenog matičnog broja i oznake službenog dokumenta na osnovu kojeg je utvrđen identitet svjedoka, čija se fotokopija prilaže notarskom aktu.
U tekst notarskog akta unosi se izjava svjedoka kojom se potvrđuje njegovo prisustvo radnji, davanju izjave, zaključenju pravnog posla ili njegova potvrda identiteta stranke, koju svjedok svojeručno potpisuje u prisustvu notara."
Član 20
U članu 51 stav 1 tačka 2 riječi: "broj rješenja o upisu u registar" zamjenjuju se riječima: "registarski i matični broj".
Član 21
U članu 56 stav 1 tačka 3 briše se.
Dosadašnje tač. 4, 5, 6, 7 i 8 postaju tač. 3, 4, 5, 6 i 7.
Član 22
U članu 75 stav 1 tačka 6 mijenja se i glasi:
"6) upisnik predmeta i radnji koje je sud povjerio notaru."
Član 23
Član 93 mijenja se i glasi:
"Predaja notarskih spisa, knjiga i u depozit predatih isprava, novca, hartija od vrijednosti i drugih predmeta u slučaju prestanka vršenja poslova notara
Član 93
Ako notar prestane sa vršenjem poslova ili ako premjesti svoje službeno sjedište na područje drugog suda, dužan je da notarske spise, knjige i u depozit predate isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete, preda Komori.
Radi predaje Komori, notarske spise, knjige i u depozit predate isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete iz stava 1 ovog člana, preuzima i o tome sačinjava zapisnik komisija koju obrazuje predsjednik suda na čijem području je notar imao službeno sjedište.
Komisiju iz stava 2 ovog člana čine tri člana i to predstavnik suda, predstavnik Komore koga predlaže predsjednik Komore i predstavnik ministarstva koga predlaže ministar.
Komora čuva notarske spise, knjige i u depozit predate isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete iz stava 1 ovog člana do predaje drugom notaru.
U slučaju iz stava 1 ovog člana, za vrijeme dok se notarski spisi nalaze kod Komore, izdavanje izvornika, otpravka, prepisa i izvoda iz notarskih spisa u skladu sa ovim zakonom, vrši predsjednik Komore ili notar koga on ovlasti.
Na čuvanje notarskih spisa u Komori shodno se primjenjuju propisi kojima se uređuje arhiviranje u sudu.
Način preuzimanja notarskih spisa, knjiga i u depozit predatih isprava, novaca, hartija od vrijednosti i drugih predmeta iz stava 1 ovog člana od strane komisije iz stava 2 ovog člana, kao i predaja Komori bliže se uređuju Pravilnikom."
Član 24
Član 96 mijenja se i glasi:
"Ako se u postupku predaje notarskih spisa, knjiga i u depozit predatih isprava, novca, hartija od vrijednosti i drugih predmeta iz člana 93 ovog zakona, utvrdi da neki akt iz notarskog spisa nedostaje, predsjednik Komore pozvaće notara iz člana 93 stav 1 ovog zakona da dostavi taj akt u roku koji odredi Komora.
Ako notar ne dostavi akt u skladu sa stavom 1 ovog člana, o tome će se obavijestiti stranke kako bi im se omogućilo da preduzmu potrebne mjere radi zaštite svojih prava.
Ako se kod stranaka, državnog organa ili nekog drugog notara nalazi izvornik ili ovjereni prepis akta koji nedostaje, predsjednik Komore, odnosno notar koga on ovlasti sačiniće ovjereni prepis tog akta koji će se čuvati umjesto akta koji nedostaje, a izvornik ili ovjereni prepis akta će vratiti.
Ako se utvrdi da knjige iz člana 93 stav 1 ovog zakona nijesu uredno vođene, predsjednik Komore će, ako je to moguće, obezbijediti njihovo dopunjavanje o čemu će se sačiniti zapisnik."
Član 25
Član 97 mijenja se i glasi:
"Notarski pripravnik može biti lice koje je završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja.
Notarski pripravnik se stručno osposobljava za samostalno obavljanje poslova notara.
Notarskom pripravniku počinje da teče pripravnički staž od dana njegovog upisa u imenik notarskih pripravnika i traje četiri godine."
Član 26
U član 98 stav 1 mijenja se i glasi:
"Notarski saradnik može biti lice koje ispunjava opšte uslove za rad u državnim organima, koje je završilo pravni fakultet VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i ima položen pravosudni ispit i notarski ispit."
Član 27
Član 100 mijenja se i glasi:
"Notarski saradnik pomaže notaru u radu, izrađuje nacrte notarskih akata i obavlja samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima notara druge stručne poslove propisane zakonom ili propisima donijetim na osnovu zakona.
Notarski saradnik potpisuje notarske zapisnike, potvrde i ovjere koje je sačinio u skladu sa stavom 1 ovog člana, sa napomenom da ih potpisuje za notara.
Poslovi koje u skladu sa st. 1 i 2 ovog člana obavi notarski saradnik imaju isto pravno dejstvo kao da ih je neposredno obavio notar."
Član 28
U članu 107 stav 1 tačka 2 mijenja se i glasi:
"2) donosi Tarifu o naknadama za rad i naknadama troškova notara i Tarifu o naknadama za rad notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku, uz saglasnost Vlade
Crne Gore;"
Tačka 4 briše se.
Tačka 8 mijenja se i glasi:
"8) odlučuje o visini članarine, upisnine i načinu njihovog plaćanja;"
Dosadašnje tač. 5, 6, 7, 8, 9 i 10 postaju tač. 4, 5, 6, 7, 8 i 9.
U stavu 3 poslije riječi: "ukupnog broja notara" umjesto tačke stavlja se zarez i dodaju riječi: "po pribavljenom mišljenju ministarstva na odredbe kojima se uređuje način vršenja javnih ovlašćenja."
Član 29
U članu 108 stav 1 tač. 4 i 5 brišu se.
Dosadašnje tač. 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12, 13, 14 i 15 postaju tač. 4, 5, 6, 7, 8, 9, 10, 11, 12 I 13.
Član 30
U članu 110 stav 1 poslije riječi "članarine" dodaju se zarez i riječ "upisnine".
Član 31
U članu 112 stav 2 riječi: "za radnje" zamjenjuje se riječima: "za povrede notarske dužnosti".
Poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:
"Notaru se u postupku utvrđivanja disciplinske odgovornosti mogu izreći samo disciplinske mjere propisane ovim zakonom."
Stav 4 briše se.
Dosadašnji stav 3 postaje stav 4.
Član 32
Poslije člana 112 dodaje se novi član koji glasi:
"Disciplinske povrede
Član 112a
Povrede notarske dužnosti mogu biti lakše, teže i najteže.
Lakše povrede notarske dužnosti su ako notar:
- ne postupa u skladu sa Pravilnikom;
- tri puta uzastopno neopravdano izostane sa sjednice organa Komore čiji je član;
- nedolično se ponaša prema drugim notarima, zaposlenima kod notara i zaposlenima u organima Komore;
- nedolično se ponaša na javnom mjestu ili u javnim aktivnostima (javni nastupi i dr.) ili nanosi štetu ugledu Komore i notarske profesije;
- nedolično se ponaša prema strankama, drugim licima i organima koji vrše nadzor nad radom notara.
Teže povrede notarske dužnosti su ako notar:
- preduzme radnju protivno odredbama ovog zakona kojima se obezbjeđuje nepristrasnost u sačinjavanju notarskog akata i vjerodostojnost sačinjenog notarskog akta;
- preduzme radnju u stvari u kojoj bi morao biti izuzet;
- se reklamira putem sredstava javnog informisanja, bilborda i dr;
- zloupotrebljava, odnosno prekorači ovlašćenja utvrđena ovim zakonom;
- onemogućava vršenje nadzora u skladu sa ovim zakonom;
- iznosi povjerljive informacije iz notarskog akta do kojih je došao u vršenju notarske djelatnosti;
- postupa suproto članu 8a ovog zakona;
- dolazi na posao u napitom stanju, opija se tokom rada ili koristi opojne droge;
- ponavlja lakše povrede notarske dužnosti;
- neuredno vodi knjige, tako što u njima netačno prikazuje ili propušta da prikaže podatke koje po zakonu ili drugim propisima mora prikazati;
- suprotno članu 44 stav 1 ovog zakona sačinjava notarske akte;
- bez opravdanog razloga ne učestvuje u obaveznom stručnom usavršavanju organizovanom od strane Komore;
- učini druge teže povrede notarske dužnosti utvrđene statutom Komore.
Najteže povrede notarske dužnosti su ako notar:
- nestručno i nesavjesno vrši notarske poslove;
- bez opravdanog razloga ne zakazuje ročišta u predmetima u kojima postupa kao povjerenik suda ili na drugi način odugovlači postupak;
- obračunava ili zahtijeva nagradu protivno Tarifi o naknadama za rad i naknadama troškova notara i Tarifi o naknadama za rad notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku;
- kao povjerenik suda prekorači granice povjerenih ovlašćenja;
- zastupa stranku ili profesionalno vrši drugu djelatnost koja je nespojiva sa vršenjem poslova notara;
- za vrijeme za koje je rješenjem privremeno udaljen sa poslova notara u skladu sa članom 114 stav 1 ovog zakona, vrši poslove notara."
Član 33
Član 113 mijenja se i glasi:
"Disciplinske mjere za lakše povrede notarske dužnosti su:
1) pisana opomena;
2) novčana kazna koja se izriče za jedan mjesec, u iznosu od jedne prosječne mjesečne zarade sudije osnovnog suda isplaćene u mjesecu u kojem je mjera izrečena.
Disciplinske mjere za teže povrede notarske dužnosti su:
1) novčana kazna u iznosu do 12 prosječnih mjesečnih zarada sudije osnovnog suda, isplaćenih u mjesecu u kojem je mjera izrečena;
2) privremena zabrana vršenja djelatnosti notara u trajanju do jedne godine; Disciplinska mjera za najteže povrede notarske dužnosti je razrješenje.
Ako je izvršenjem povrede notarske dužnosti notar stekao imovinsku korist, notaru se može izreći novčana kazna u dvostrukom iznosu stečene koristi."
Član 34
U član 114 stav 3 mijenja se i glasi:
"Rješenje iz stava 1 ovog člana donosi disciplinska komisija."
Član 35
Član 115 mijenja se i glasi:
"Disciplinski postupak pokreće se na zahtjev disciplinskog tužioca, odnosno njegovog zamjenika.
Disciplinskog tužioca i njegovog zamjenika imenuje ministar iz reda sudija osnovnog suda, na predlog Sudskog savjeta, na period od dvije godine.
Disciplinski tužilac može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka ukoliko sazna neposredno ili je obaviješten o činjenicama i okolnostima na osnovu kojih je moguće osnovano sumnjati da je notar počinio povredu notarske dužnosti.
U slučaju iz stava 3 ovog člana, zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi se u roku od 60 dana od dana saznanja za povredu notarske dužnosti.
Disciplinski tužilac mora podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka na predlog ministra i nadležnog suda.
Disciplinski tužilac mora u zahtjevu za pokretanje disciplinskog postupka da opiše disciplinske povrede i predloži dokaze koje je potrebno provesti radi utvrđivanja činjeničnog stanja."
Član 36
Član 116 mijenja se i glasi:
"Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti notara za lakše i teže povrede notarske dužnosti vodi i odluku donosi prvostepena disciplinska komisija.
Prvostepena disciplinska komisija ima tri člana koje imenuje ministar, i to dva člana iz reda sudija osnovnog i višeg suda koje predlaže Sudski savjet i jednog člana iz reda notara koga predlaže Komora. Predsjednik prvostepene disciplinske komisije je član komisije iz reda sudija.
Predsjednik i članovi prvostepene disciplinske komisije imaju zamjenike koji se imenuju u skladu sa stavom 2 ovog člana."
Član 37
Član 117 mijenja se i glasi:
"Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije može se izjaviti prigovor drugostepenoj disciplinskoj komisiji, u roku od osam dana od dana prijema odluke, preko prvostepene disciplinske komisije.
Drugostepena disciplinska komisija ima tri člana koje imenuje ministar i to dva člana iz reda sudija Vrhovnog suda Crne Gore koje predlaže Sudski savjet i jednog člana iz reda notara koga predlaže Komora. Predsjednik drugostepene disciplinske komisije je član komisije iz reda sudija."
Član 38
Poslije člana 117 dodaju se tri nova člana koji glase:
"Predlog za razrješenje
Član 117a
Postupak utvrđivanja disciplinske odgovornosti notara za najteže povrede notarske dužnosti vodi disciplinska komisija iz člana 117 stav 2 ovog zakona i utvrđuje predlog za razrješenje notara koji dostavlja ministru.
U slučaju pokretanja disciplinskog postupka za najteže povrede notarske dužnosti, odluku o odbacivanju odnosno odbijanju zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka, odnosno odluku o obustavi tog postupka donosi disciplinska komisija iz stava 1 ovog člana.
Rok za odlučivanje po prigovoru
Član 117b
O prigovoru iz člana 117 stav 1 ovog zakona, drugostepena disciplinska komisija odlučuje u roku od 30 dana.
Protiv odluke drugostepene diisciplinske komisije može se pokrenuti upravni spor.
Mandat disciplinske komisije
Član 117c
Članovi prvostepene i drugostepene disciplinske komisije i njihovi zamjenici, imenuju se na period od dvije godine i mogu biti ponovo imenovani.
Članovi prvostepene i drugostepene disciplinske komisije imaju pravo na naknadu za rad iz sredstava Komore u visini koju odredi ministar na predlog Komore."
Član 39
Član 118 mijenja se i glasi:
"Član prvostepene, odnosno drugostepene disciplinske komisije iz reda notara može biti izuzet ako:
- se protiv njega vodi disciplinski postupak;
- postoji sumnja u njegovu nepristrasnost."
Član 40
Član 120 mijenja se i glasi:
"Pokretanje disciplinskog postupka za lakšu povredu notarske dužnosti zastarijeva u roku od jedne godine od dana kad je disciplinska povreda učinjena.
Pokretanje disciplinskog postupka za težu i najtežu povredu notarske dužnosti zastarijeva u roku od tri godine od dana kad je disciplinska povreda učinjena.
Vođenje disciplinskog postupka zastarijeva kad protekne dva puta onoliko vremena koliko je zakonom propisano za zastarjelost pokretanja disciplinskog postupka.
Neblagovremeni zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka odbaciće se.
Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva u roku od jedne godine od dana pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera.
Ako disciplinska povreda povlači krivičnu odgovornost, disciplinski postupak se može pokrenuti sve do isteka roka zastarjelosti krivičnog gonjenja."
Član 41
Član 121 mijenja se i glasi:
"Evidencija disciplinskih mjera Član 121
Pravosnažna disciplinska mjera upisuje se u imenik notara.
Disciplinske mjere za lakše povrede notarske dužnosti će se brisati iz imenika po isteku jedne godine, a disciplinske mjere za teže povrede notarske dužnosti po isteku pet godina od dana konačnosti, odnosno pravosnažnosti odluke kojom je izrečena disciplinska mjera.
Ako je konačnom, odnosno pravosnažnom disciplinskom odlukom izrečena disciplinska mjera privremena zabrana vršenja djelatnosti notara u trajanju do jedne godine ili je donijeta odluka o razrješenju notara, Komora će te odluke objaviti u "Službenom listu Crne Gore".
Član 42
Član 122 mijenja se i glasi:
"Disciplinska odgovornost zamjenika notara
Član 122
Odredbe o disciplinskoj odgovornosti notara primjenjuju se i na zamjenika notara."
Član 43
Poslije člana 122 dodaje se novi član koji glasi:
"Shodna primjena
122a
Na pitanja vođenja disciplinskog postupka i donošenja odluka, koja nijesu uređena ovim zakonom, shodno se primjenjuju odredbe Zakonika o krivičnom postupku."
Član 44
Član 123 mijenja se i glasi:
"Način vođenja disciplinskog postupka i utvrđivanja disciplinske odgovornosti notara propisuje ministarstvo."
Član 45
Poslije člana 123 dodaje se novi član koji glasi:
"Izvršenje disciplinskih mjera
Član 123a
Disciplinske mjere izrečene u disciplinskom postupku izvršava Komora.
Konačne disciplinske odluke o izrečenoj novčanoj kazni i o troškovima disciplinskog postupka imaju snagu izvršnih isprava.
Sredstva prikupljena izvršenjem novčanih kazni i troškova disciplinskog potupka prihod su Komore."
Član 46
Poslije člana 126 dodaje se novi član koji glasi:
"Izvještaj o radu notara
Član 126a
Notar podnesi izvještaj o svom radu Komori do 1. marta tekuće godine za prethodnu godinu.
Izvještaj iz stava 1 ovog člana sadrži sljedeće podatke:
1) broj sastavljenih notarskih akata po vrstama;
2) broj predmeta povjerenih od strane suda po vrstama;
3) broj depozita po vrstama.
Komora sačinjava zbirni izvještaj o radu notara, koji za svakog notara sadrži podatke iz stava 2 ovog člana i dostavlja ga ministarstvu do 31. marta tekuće za prethodnu godinu.
Izvještaj iz stava 3 ovog člana objavljuje se na internet stranici Komore i ministarstva."
Član 47
Član 127 mijenja se i glasi:
"Notar ima pravo na naknadu za rad i naknadu troškova u vezi sa obavljanjem notarskih poslova prema Tarifi o naknadama za rad i naknadama troškova notara, a kao povjerenik suda u ostavinskom postupku u skladu sa Zakonom o vanparničnom postupku prema Tarifi o naknadama za rad notara kao povjerenika suda u ostavinskom postupku."
Član 48
Poslije člana 138a dodaje se novi član koji glasi:
"Član 138b
Podzakonski akti za sprovođenje ovog zakona donijeće se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona."
Član 49
Poslije člana 141 dodaje se novi član koji glasi:
"Član 141a
Državljanin države članice Evropske unije može se imenovati za notara u skladu sa ovim zakonom od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji."
Član 50
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne
Gore".
Izvor: Vebsajt Vlada Crne Gore, 28.12.2015.