Poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su 29. decembra 2015. godine Zakona o budžetu Crne Gore za 2016. godinu i Zakon o energetici.
Za Zakona o budžetu je glasalo 44 poslanika, protiv 13 i jedan uzdržan. Predviđeno je da bužet za narednu godinu iznosi 2,12 milijarde eura i veći je 162 miliona eura od ovogodišnjeg.
Na Prijedlog zakona bilo je podnijeto 47 amandmana, od kojih je većina postala njegov sastavni dio, jer ih je Vlada Crne Gore prihvatila.
Od ukupnog iznosa budžeta na tekuću potrošnju se odnosi 773 miliona eura, na kapitalnu 335 miliona, na budžet državnih fondova 625 miliona, a na transakcije finansiranja, odnosno refinansiranja dijela dospijeća javnog duga 393 miliona eura.
Održivost javnog duga, koji će prema budžetskim projekcijama iznositi oko 68,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ostaće prioritet Vladine fiskalne politike i u narednom periodu.
U tom cilju, unaprijed su definisani modeli upravljanja javnim dugom i njegovog vraćanja u dozvoljene okvire u predviđenim rokovima.
Planirani deficit tekuće potrošnje od 0,71 odsto približava se uravnoteženju prihodne i rashodne strane, dok je ukupan deficit od 7,08 odsto dominantno iskazan u dijelu razvojnih projekata, odnosno kapitalnom budžetu i odnosi se, najvećim dijelom, na izgradnju prioritetne dionice autoputa Smokovac-Uvač-Mateševo.
Poslanici su usvojili i Zakon o energetici. Glasalo je 57 poslanika, 43 je bilo za, devet protiv, a pet poslanika bilo je uzdržano.
Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić saopštio je da novi Zakon treba da otkloni nedostatke koji postoje u prethodno važećem, kao što su nedovoljna razvijenost tržišta električne energije, zaključivanje ugovora između subjekata i informisanost građana.
Zakon će, kako je saopšteno, pozitivno uticati na ispunjavanje obaveza energetskih subjekata, uvođenje novih snabdjevača električne energije, a doprinijeće i višem stepenu zaštite krajnjih kupaca.
Zakonom se definišu prava i obaveze proizvođača električne energije, a posebno se uređuje proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije.
Na Prijedlog zakona o energetici bilo je podnijeto 125 amandmana.
Skupština nije usvojila Predlog zakona o izmirenju obaveza prema radnicima nikšićkih Rudnika boksita, koji su, usljed stečaja, ostvarili pravo na penziju.
Predloženi zakon je, kako su obrazložili predlagači nezavisni i poslanik SNP-a, Mladen Bojanić i Aleksandar Damjanović, trebalo da uredi isplatu otpremnina radnicima Rudnika boksita, koji je uveden u postupak prodaje kroz stečaj. Tim radnicima prije ostvarivanja prava na penziju nijesu isplaćena odgovarajuća sredstva u skladu sa socijalnim programom.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, kojima je predviđeno povećanje akciznih stopa u skladu sa evropskim zakonodavstvom, nije dobio potrebnu većinu u Skupštini.
Prijedlogom zakona bilo je predloženo povećanje akciznih stopa na olovni benzin sa 464 eura na 534 eura na hiljadu litara, zatim na bezolovni benzin sa 459 EUR na 529 eura na hiljadu litara, kao i na gasna ulja u zavisnosti od namjene za koju se koriste.
Ministar finansija, Radoje Žugić, rekao je da je zakon predložen sa namjerom da se obezbijedi prihod za gradnju autoputa i vrhunski sport.
Skupština je usvojila i odluke o davanju u dugoročni zakup lokaliteta ostrva Lastavice sa tvrđavom Mamula i o prihvatanju aneksa Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.
Za usvajanje odluke o projektu Mamula glasala su 42 poslanika, dok je 13 bilo protiv.
Za usvajanje odluke o prihvatanju aneksa Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža glasala su 43 poslanika, dok je devet bilo protiv.
Vlada je prihvatila amandmane na Predlog odluke o prihvatanju aneksa Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža, kao i amandmane na Predlog odluke o davanju u dugoročni zakup lokaliteta ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula.
Zakupac se obavezuje da nadzemna spratnost planiranog objekta ni u jednom dijelu ne bude veća od prizemlja i četiri sprata. Zakupac se obvezuje i da obezbijedi rad hotela Kraljičina plaža bez prekida, tokom svih 12 mjeseci godišnje.
Investitor se obavezuje i da ukupan broj zaposlenih u hotelskom kompleksu, odnosno broj državljana Crne Gore, neće biti manji od 90 odsto i da će prilikom zapošljavanja radnika za potrebe funkcionisanja hotela prioritet imati crnogorski državljani, osim u slučajevima kada to zakonska regulativa omogućava.
Zakupac se obavezuje i da, kao društveno odgovorna kompanija, tokom cjelokupnog trajanja zakupa, godišnje izdvaja sredstva namijenjena za promociju Crne Gore kao elitne turističke destinacije i unaprijeđenje lokalne turističke infrastrukture.
Zakupac se odriče i prava na arbitražu po osnovu eventualnog neispunjavanja obaveza zakupodavca, koje se odnosi na dosadašnje prolongiranje obezbjeđivanje neophodnih preduslova za početak izgradnje hotela, kao što je usvajanje detaljnog urbanističkog plana.
Vlada je oba projekta, nakon što krajem jula ove godine nijesu dobili podršku parlamenta, ponovo uputila u skupštinsku proceduru.
Aneksom Ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža predviđeno je da se kompaniji Adriatic properties produži zakup sa 30 na 42 godine, kao i da se smanji iznos zakupa. Anaks je Vlada usvojila na sjednici 29. novembra 2012. godine.
Ugovor o zakupu hotela Kraljičina Plaža u Budvi zaključen je 31. januara 2007. godine.
Ugovorom o dugoročnom zakupu lokaliteta ostrva Lastavica sa tvrđavom Mamula, koji bi trebalo da realizuje kompanija Orascom, predviđen je period zakupa od 49 godina.
Vizija projekta je da se obnovi tvrđava Mamula, uz očuvanje kulturnog nasljeđa i promovisanje istorijskog karaktera ostrva, čime bi se stvorila prestižna turistička destinacija, kao jedino ostrvo - hotel sa muzejskim prostorom u Crnoj Gori, kojim će upravljati direktno Orascom Development.
Projekat Mamula, u koji se podrazumijeva ulaganje od 15 miliona EUR, pored investicionih aktivnosti koje su vezane za turizam, trebalo bi da obezbijedi i punu zaštitu kulturne baštine.
Za taj projekat proces traženja partnera je počeo još prije osam godina, a bila su tri neuspjela tendera.
Izvor: Vebsajt CdM i RTCG, 29.12.2015.