U organizaciji Savjeta Evrope (SE) u Podgorici je 28. juna 2016. godine održana konferencija "Zaštita ljudskih prava u Crnoj Gori: Primjena domaćih pravnih ljekova, sudskih i van-sudskih mehanizama od strane pravnih stručnjaka", na kojoj su učestvovali predstavnici institucije Ombudsmana, Ustavnog i Vrhovnog suda, Advokatske komore i nevladinih organizacija. Na konferenciji su takođe učestvovali i predstavnici sudskih i van-sudskih mehanizama iz Bosne i Hercegovine, Gruzije, Hrvatske, Moldavije, Poljske i Republike Srbije, predstavnici Sekretarijata SE i međunarodnih organizacija.
Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, rekao je da je osnovni mandat Ombudsmana Crne Gore kontrola rada javne uprave.
"Po prirodi stvari građani/ke se najviše obraćaju javnoj upravi radi ostvarivanja svojih prava i pravnih interesa. Zbog toga Ombudsman u svom radu ima najviše slučajeva koji se odnose na kršenje prava grđana od strane javne uprave. Broj žalbi građana /ki u ovoj oblasti raste iz godine u godinu", ukazao je Zaštitnik.
Prema njegovim riječima, pokazatelji do kojih je Zaštitnik došao u postupanju po pritužbama pokazuju da organi javne uprave u značajnom broju prepoznaju značaj ljudskih prava i svoju obavezu i interes da sarađuju sa Ombudsmanom.
Baković je rekao da su u brojnim slučajevima organi shvatili da su učinili propuste koji su doveli do kršenja prava građana i obavještavali su Ombudsmana da su ti propusti i povrede otklonjeni.
"Posmatrano u cjelini, u 2015. godini, po svim oblastima, u preko 70% slučajeva - u kojima je utvrđena povreda, organi otklanjaju povrede prava građana samim uključenjem Ombudsmana. Na ovaj način se doprionosi povećanju procesne discipline i jačanju zakonitosti u postupanju javne uprave, a građanin se štiti od nepotrebnih troškova i dugog čekanja na konačne odluke organa da ostvari svoja prava. S druge strane postupak pred Ombudsmanom doprinosi efikasnosti ukupnog koncepta nacionalnih pravnih ljekova i ostvarivanju prava građana unutar pravnog sistema Crne Gore, bez potrebe za traženjem međunarodne zaštite", rekao je Zaštitnik.
On je podsjetio da je, u odnosu na postupanje sudova, mandat Ombudsmana ograničen na odugovlačenje sudskog postupka, očiglednu zloupotrebu procesnih ovlašćenja i niezvršavanja sudskih odluka. Zaštitnik je rekao da se građani uglavnom žale na odugovlačenje sudskog postupka, tj. na kršenje prava na suđenje u razumnom roku.
"Ako je Ombudsmanu Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI - dalje: Ustav) i zakonom dato ovlašćenje da utvrđuje povrede ljudskih prava, da utvrđuje činjenice i zauzima stav in concreto, bez obzira na pravno obavezujuću - neobavezujuću prirodu akata koje donosi, postavlja se pitanje kakvu bi posljedicu imalo po društvo ignorisanje stavova i mišljenja Ombudsmana od strane drugih državnih organa. Ako u unutrašnjem pravu ovakve dileme uopšte i postoje, praksa Evropskog suda za ljudska prava na vrlo konretan način otklanja svaku dilemu. Naime, Evropski sud se u svojim odlukama redovno poziva na mišljenja ombudsmana u slučajevima kada takvo mišljenje postoji", ukazao je on.
Zaštitnik je pojasnio da je uloga Ombudsmana, u okviru antidiskriminacije, drugačija u odnosu na klasično postupanje, s obzirom na mogućnost pokretanja sudskog postupka ili učestvovanja u postupku u svojstvu umješača na strani žrtve kršenja ljudskih prava.
"Konačno, efekat djelovanja institucije Ombudsmana na navedenim osnovama može doprinijeti smanjenju pritiska i priliva predmeta pred Evropskim sudom za ljudska prava, a što je jedan od ciljeva reforme u organizaciji i funkcionisanju ove Institucije proklamovanih na skupovima o njenoj budućnosti održanim u Interlakenu, Brajtonu, Izmiru i Briselu", zaključio je Baković.
Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Mitja Drobnič, rekao je da su ljudska prava neodvojiva od vladavine prava i da Crna Gora na svom evropskom putu mora obezbijediti odgovarajuće pravne instrumente kojima se garantuje zaštita ljudskih prava za sve.
"Što je važnije, pravni stručnjaci bi trebalo ove instrumente da efikasno primijene u praksi, a naročito pravosudni organi i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda. Zadovoljstvo nam je da vidimo Crnu Goru da postepeno prelazi iz faze uvođenja EU standarda u svoje zakonodavstvo ka fazi unapređenja svog institucionalnog okvira i podrške aktivnostima koje zaštitu i unpređivanje ljudskih prava čine mogućim", rekao je on.
Drobnič je podsjetio da EU podržava Crnu Goru u osnaživanju efikasnosti resornih institucija, sa ciljem promovisanja i zaštite ljudskih prava marginalizovanih grupa, ističući dva projekta - SOCCER i PREDIM, za koje je Evropska unija obezbijedila više od million EUR.
Generalni direktor ljudskih prava i vladavine prava u Savjetu Evrope, Philippe Boillat, rekao je da je Crna Gora ostvarila napredak u proteklih devet godina, od kada se pridružila Savjetu Evrope, posebno u dijelu nacionalnog i zakonodavnog okvira i sudske prakse koja se odnosi na ljudska prava i vladavinu prava.
"Želio bih da se fokusiram na dva konkretna primjera ovih pozitivnih ostvarenja, kada su u pitanju sudski i vansudski mehanizmi koji se tiču ljudskih prava - prvi je sudski, odnosno ustavna žalba, a drugi je vansudski – Ombudsman. Njihovo uvođenje u Crnoj Gori je zasnovano na zahtjevu da se ljudska prava najbolje štite kod kuće, na nacionalnom nivou", rekao je on, dodajući da se pristup međunarodnim mehanizmima, kao što je ESLJP, vidi kao posljednje utočište nakon što nije ostvarena zaštita na nacionanom nivou.
Boillat je rekao da je ključna uloga Ombudsmana da podstakne zaštitu ljudskih prava, kroz informalne forme rešenja određenih konflikata.
"Ombudsman uživa širok mandat u borbi protiv zlostavljanja i diskriminacije i može da ublaži izazove sa kojima se suočavaju druge institucije. Ombudsman ima pravo da inicira sudske postupke u određnim oblastima, kao što je zaštita od diskriminacije i pod određenim uslovima da interveniše kao treća strana i podrži žrtve u određenim parnicama. Ova praksa amicus curiae je jako bitna", podsjetio je on.
Boillat je rekao da je veoma bitno ojačati vansudske mehanizme koje predstavlja Ombudsman, koji je često prva kontakt tačka za žrtve kršenja ljudskih prava.
"Oduševljeni smo što možemo da nastavimo našu saradnju i sa Ustavnim sudom i sa Ombudsmanom, zahvaljujući finansijskoj podršci koja dolazi od EU", zaključio je on.
Predsjednica Ustavnog suda Crne Gore, Desanka Lopičić, rekla je da je analiza prakse Ustavnog suda pokazala da je od donošenja Ustava iz 2007. godine institut ustavne žalbe postao značajan mehanizam zaštite ljudskih prava i sloboda u Crnoj Gori, navodeći da se zbog velikog broja ustavnih žalbi Ustavni sud sve više "udaljio" od svoje klasične nadležnosti, apstrakne kontrole zakona i drugih propisa.
Prema njenim riječima, u posljednje dvije godine Ustavnom sudu podnijeta je 1.881 ustavna žalba, što u odnosu na ukupan broj predmeta iz svih nadležnosti iznosi 90 odsto. Lopičić smatra da je broj predmeta značajno porastao i zbog činjenice što je Ustavna žalba pred Evropskim sudom proglašena djelotvornim pravnim sredstvom.
Predsjednica Ustavnog suda ukazala je da je istovremeno broj predstavki crnogorskih građana i građanki pred Evropskim sudom smanjen.
Na konferenciji su razmatrane mogućnosti koje su dostupne na nacionalnom nivou u vezi sa korišćenjem sudskih i van-sudskih postupaka od strane pravnika profesionalaca u Crnoj Gori, odgovarajuće prednosti sudskog i van-sudskog mehanizma kao i popularizacija upotrebe sudskih i van-sudskih domaćih pravnih lijekova.
Teme panela bile su Ustavna žalba- efikasni domaći pravni ljekovi iz perspektive prakse ESLJP, Intervencija treće strane- Uobičajeno i efikasno pravno sredstvo pred ESLJP, Koncept domaćih pravnih ljekova, primjena sudskih i vansudskih mehanizama – iskustva Hrvatske i BiH, Implementacija Evropske konvencije o ljudskim pravima na nacionalnom nivou- iskustvo Poljske i Korišćenje van-sudskih mehanizama, iskustva BiH.
Izvor: Vebsajt Ombudsmana Crne Gore, 28.06.2016.