Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

REFORMA JAVNE UPRAVE: Institut alternativa navodi da javnu upravu karakterišu slaba konkurencija za najznačajnije rukovodeće ekspertske pozicije, mnogo službenika na mjestima gdje se radi malo, a malo njih tamo gdje ima mnogo posla


Slaba konkurencija za najznačajnije rukovodeće ekspertske pozicije, mnogo službenika na mjestima gdje se radi malo, a malo njih tamo gdje ima mnogo posla, karakterišu crnogorsku javnu upravu, ocijenio je predsjednik Upravnog odbora, Instituta alternativa IA Stevo Muk.

On je na konferenciji "Civilno društvo za dobru upravu: Ka odgovornijim institucijama", koju je organizovao IA, rekao da građani Crne Gore, prema istraživanjima, prepoznaju političku diskriminaciju u zapošljavanju kao najčešći oblik diskriminacije.

"Nedovoljna kontrola rada i primjena propisa i mnogo neodgovornosti na svim nivoima, slaba, kasna i neodgovarajuća reakcija Vlade i državne uprave na preporuke nezavisnih kontrolnih institucija, brojne strategije i planovi uglavnom bez preciznih ciljeva i indikatora i troškova, sa slabom koordinacijom, izvještavanjem i procjenom takođe karakterišu našu upravu", rekao je Muk.

On je ocijenio da je brzina pružanja nekih usluga unaprijeđena, ali da još uvijek nije poznato, kako je istakao, koje sve usluge uprava nudi građanima.

Muk smatra da aktuelni Nacrt strategije reforme javne uprave ne odgovara na ključne probleme, na koje su, ukazivale SIGMA i Državna revizorska institucija.

"Naša uprava osim što predstavlja sponu između donosilaca odluka i građana, je ključna sfera u kojoj se prepliću privatni i javni interesi", ocijenio je Muk.

Generalni sekretar Zajednice opština Crne Gore, Refik Bojadžić, ocijenio je da i pored napora koji su učinjeni u prethodnom periodu, saradnja lokalnih samuprava i NVO nije na željenom nivou.

"Razlozi za ovakvo stanje leže u činjenici da se nedovoljno promovišu i koriste mogućnosti i utvrđeni mehanizmi za učešće građana i NVO u procesu kreiranja i sprovođenja javnih politika na lokalnom nivou. Ocjena je takođe da ne postoji potreban nivo svijesti ni razumijevanja o opštoj koristi koju donosi međusobna saradnja", smatra Bojadžić.

Predstavnica Ministarstva unutrašnjih poslova, Danijela Nedeljković-Vukčević, rekla je da je saglasna sa ocjenom da u državnoj upravi ima malo službenika gdje ima puno posla i obratno, podsjećajući da je to prepoznato i u Nacrtu strategije reforme javne uprave.

"Ono što moramo raditi u narednom periodu je da jačamo kapacitete u našoj državnoj upravi, moramo raditi na pripremi kadrovskih planova na svim nivoima javne vlasti u našoj državi jer upravo kvalitetni kadrovski planovi treba da dovedu do dvostrukih rezultata - treba da dovedu do neophodne optimizacije javnog sektora i da imamo kvalitetne kadrove koji će odgovoriti na sve izazove koji predstoje našoj državi", istakla je Nedeljković-Vukčević.

Generalna sekretarka Unije poslodavaca Crne Gore, Suzana Radulović, rekla je da ta asocijacija odgovornost, kao princip državne uprave, prepoznaje kao nešto jako deficfitarno.

"Imamo jako puno loših odluka gdje nije napravljena procjena njihovog uticaja u budućnosti. Ali nisu sve odluke loše. Tu imamo problem njihovog lošeg, selektivnog sprovođenja i to je nešto što budi nezadovoljstvo građana i svih onih na koje se odnose", smatra Radulović.

Poseban problem u funkcionisanju organa državne uprave su, kako je navela, kompetencije i profesionalizam.

Član Senata Državne revizorske institucije, Branislav Radulović, rekao je da se u stručnoj javnosti postavlja pitanje "Da li država treba da ima Zakon o Vladi?".

"Uporedna analiza pokazuje da neke države imaju, a neke nemaju. Države koje imaju Zakon o Vladi imaju jako lošu organizaciju države, a neke koje nemaju imaju dobru. Dakle, nije to temeljno pitanje, ali iz ugla DRI jeste vrlo značajno", rekao je on.

Viši savjetnik SIGMA-e Timo Ligi podsjetio je da je ta organizacija 2015. godine sprovela istraživanje u sedam država koje sprovode IPA program, i da su prosječni rezultati indikatora iz oblasti javne uprave koje su analizirali viši u Crnoj Gori nego u drugim državama.

"Znači Crna Gora kad se uporedi sa drugim državama stoji dosta dobro. Rezultati na skali do pet su negdje oko tri, ili malo iznad tri. To pakazuje da je ostalo dosta posla da se odradi", naveo je Ligi.

Izvor: Vebsajt CdM, 27.05.2016.