Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

ZAKONODAVNI OKVIR U VEZI SA ZAŠTITOM LJUDSKIH PRAVA DOBAR, ALI JE SPORNA PRIMJENA U PRAKSI

29.11.2019.


Crna Gora kontinuirano usklađuje zakonodavni okvir sa Evropskom unijom (EU) i međunarodnim standardima u vezi sa zaštitom ljudskih prava, ali zabrinjava primjena u praksi gdje i dalje postoje brojni izazovi koje treba rješavati, ocijenili su iz Građanske alijanse (GA).

Ta nevladina organizacija (NVO) uradila je pregled stanja u institucijama koje se bave ljudskim pravima - Ministarstvu za ljudska i manjinska prava (MLjMP), Zaštitniku ljudskih prava i sloboda (Ombudsman), Odbor za ljudska prava i slobode i Ustavnog suda.

Iz GA su ukazali da je MLJMP poboljšalo anti-diskriminacijski pravni okvir, usvajanjem izmjena i dopuna zakona o zabrani diskriminacije i o zabrani diskriminacije osoba sa invaliditetom.

Kako su naveli, nedostatak odgovarajućih finansijskih i administrativnih kapaciteta MLJMP-a i dalje zabrinjava, a određeni broj radnih mjesta nije popunjen duže vremena, u skladu sa sistematizacijom.

"Na proces zapošljavanja osoblja MLJMP-a i dalje se politički utiče, nedostaje koherentna strateška vizija za dalji razvoj kapaciteta", ocijenili su iz GA.

Politiku zapošljavanja, prema njihovim riječima, treba preispitati, kako bi se izbjegle situacije poput one sa sadašnjim sekretarom Ministarstva, čije imenovanje nije ispunilo zakonske kriterijume vezane za godine radnog iskustva.

Iako su kapaciteti MLJMP-a za kreiranje politika tokom posljednjih godina poboljšani, iz GA su kazali da poznavanje međunarodnih i evropskih standarda o ljudskim pravima i sudskoj praksi treba dalje ojačati.

"Najrelevantnije politike o LGBT, manjinama, Romima, osobama sa invaliditetom i o rodnoj ravnopravnosti - imaju sistematski problem nedostatka procjene rezultata", navodi se u saopštenju.

Iz GA su ukazali da novac koji je opredijeljen za rad Ministarstva za ljudska i manjinska prava i institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda nije dovoljan da im omogući efikasno izvršavanje zadataka.

Kako su dodali, procedure za dodjelu projekata iz oblasti ljudskih i manjinskih prava i za dodjelu finansijske podrške vjerskim zajednicama ostaju netransparentne.

"Kapacitet MLJMP-a za koordinaciju, izvještavanje i praćenje politika ljudskih prava mora se značajno poboljšati, kako bi se ubrzala implementacija ljudskih i manjinskih prava i ostvarili opipljivi rezultati", rekli su iz GA.

Prema njihovim riječima, u oblasti javnog zastupanja i podizanja svijesti o ljudskim pravima, Ministarstvo treba da prevaziđe ad hoc i kratkoročne kampanje i da se ravnopravno angažuje sa zaposlenima u javnom sektoru.

Iz GA su ukazali da su vidljivost i kompetencije institucije Ombudsmana tokom godina poboljšale, što je rezultiralo povećanim brojem žalbi građana i većim nivoom povjerenja javnosti u rad te institucije.

"Poboljšani su i kapaciteti institucije Ombudsmana da rješava žalbe i donosi dobro obrazložene odluke. Nedavni proces imenovanja novog zaštitnika i kvalitet kandidata za ovu poziciju ukazuju na pozitivan budući pravac", kaže se u pregledu stanja.

Oni su naveli da finansiranje institucije još zavisi od Ministarstva finansija, a nedostatak pune finansijske nezavisnosti može kočiti dalje institucionalne reforme i planiranje aktivnosti.

Iz GA su rekli da međuljudski odnosi treba da se poboljšaju i nedavne rezriješene međusobne optužbe i tužbe među zaposlenima, kako bi se ojačao ugled institucije Ombudsmana i omogućila veća produktivnost zaposlenih.

"Preostala dva zamjenika Ombudsmana treba da budu imenovana što je prije moguće. Rad ove institucije treba i dalje promovisati u javnosti, posebno među marginalizovanim i ugroženim zajednicama", dodali su iz GA.

Oni su naveli da je uloga skupštinskog Odbor za ljudska prava i slobode postala proaktivnija.

"Uprkos poboljšanjima, opseg rada Odbora i njegov uticaj na kreiranje politike i nadzor ljudskih prava i dalje ostaju ograničeni zbog neučestvovanja opozicije u radu", rekli su iz GA.

Prema njihovim riječima, rad Ustavnog suda posljednjih godina obilježen je velikim prilivom predmeta, posebno povećanim brojem ustavnih žalbi od kojih se 75 odsto odnosi na kršenje prava na suđenje u razumnom roku pred redovnim sudovima.

Iz GA su naveli da je uprkos povećanom obimu rada, kvalitet odluka poboljšan, u smislu boljeg obrazloženja i veće primjene standarda ljudskih prava i sudske prakse.

"Poboljšana je vidljivost suda kroz pokretanje nove veb stranice koja obezbjeđuje veću transparentnost i dostupnost svim odlukama donijetim od osnivanja suda 1964. godine", dodali su iz GA.

Oni su ukazali da zabrinutost ostaje zbog nerazumno dugog trajanja postupaka.

Kako su naveli, neki slučajevi čekaju da se riješe nekoliko godina.

"To se posebno odnosi na slučajeve pritvora i slobodnog pristupa javnim informacijama, koji zahtjevaju brze odluke Ustavnog suda, kako bi se osiguralo smisleno poštovanje standarda ljudskih prava ili jedinstvene sudske prakse vezano za ljudska prava", precizirali su iz GA.

Iz te NVO su rekli da je drugo relevantno pitanje izvršenje odluka Ustavnog suda, bilo u pogledu javnog osporavanja njihove odluke od strane javnosti i pravosudnih zvaničnika, bilo u pogledu pukog kašnjenja.

To, kako su rekli, ima negativan efekat na zaštitu i promociju mehanizama zaštite ljudskih prava, prije svega ustavne žalbe.

Iz GA su rekli da je na izbor ustavnih sudija snažno uticao dogovor među političkim partijama, često na štetu kvaliteta i profesionalnih rezultata.

"Imenovanje ustavnih sudija bez prethodnog iskustva sa pravosuđem ili ljudskim pravima teško može doprinijeti ispunjenju mandata ovog suda ili njegovom javnom imidžu, a moglo bi imati i dodatni negativan aspekt kao obrazloženje za njihove nedostatke u osiguravanju pravilne primjene ESLJP na nacionalnom nivou", ukazali su iz GA.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 27.11.2019.


Naslov: Redakcija