Centar za građansko obrazovanje (CGO) na dan slobodnog pristupa informacijama podsjeća da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama ("Sl. list CG", br. 30/2017) ovo pravo značajno ograničeno, a suprotno preporukama Evropske unije.
Saradnica na programima CGO, Mira Popović podsjeća da su se posljednje izmjene i dopune Zakona o slobodnom pristupu informacijama trebale odnositi samo na uvođenje pravila ponovne upotrebe informacija.
"Međutim, u procesu izmjena je došlo do proširenja polja djelovanja. Tako je osnovni tekst Zakona opterećen i odredbama čijim izmjenama se direktno utiče na (ne)dostupnost podataka, poput ukidanja testa štetnosti, što znači da će organi moći proizvoljno oglašavati tajnim dokumente i time ograničavati dostupnost podataka", navodi se u saopštenju.
Popović ističe da je civilni sektor taj problem i ranije prepoznao, posebno kako je ukazala, kada je riječ o podacima koji se odnose na trošenje državnog novca, odlučivanje o kapitalnim projektima, itd.
"Praksa državnih organa je pokazala izuzetnu kreativnost i u zaobilaženju dostavljanja informacija, kao i kroz nerijetko enormno visoke procjene troškova kopiranja i dostave podatka, a koji su suštinski onemogućili pristup traženim informacija", ukazala je Popović.
Ona ocjenjuje da je izmijenjeni Zakon ostavio prostor za stvaranje, kako je ukazala, začaranog kruga odlučivanja između organa i Agencije, koja nije dužna da donosi konačnu i meritornu odluku, čime se kako navodi, produžava agonija podnosioca zahtjeva i gubi dragocjeno vrijeme za pravovremeno reagovanje.
"Pored toga, dostupnost podatka na sajtovima i proaktivnosti organa u objavljivanju podataka nije na zavidnom nivou, dok i oni koji su objavljeni nisu najčešće u open data formatu, što pokazuje da organi svjesno krše Zakon koji u članu 12. jasno porpisuje koji su to dokumenti koji se moraju nalaziti na sajtu svakog državnog organa", navodi se u saopštenju.
Popović ističe da pravo na slobodan pristup informacijama predstavlja osnovno pravo svakog građanina da od javnih institucija zahtijeva informacije od javnog značaja, odnosno sve informacije koje su u posjedu javnih organa.
"Ovaj postulat demokratije je presudan kada govorimo o participativnoj demokratiji, u kojoj građani donose odluke na osnovu informacija koje im proaktivno čine dostupnim organi javne uprave, što je u Crnoj Gori izuzetno teško ostvarivo u trenutnoj situaciji", zaključuje se u saopštenju.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 28.09.2017.
Naslov: Redakcija