U Crnoj Gori je 2016. godine donijeto 67 naredbi za sprovođenje mjera tajnog nadzora od sudija za istragu, a samo u jednom slučaju je podnijeta krivična prijava.
Građanska alijansa (GA) ukazuje na propuste u primjeni mjera tajnog nadzora, kao jednog od najvažnijih mehanizama u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
"Pogotovo imajući u vidu osjetljivu granicu između neophodnosti pribavljanja dokaza putem tajnog prikupljanja informacija i mogućnosti zloupotrebe ličnih podataka od strane nadležnih organa", kaže se u izjavi koordinatora na programu vladavine prava Zorana Vujićića.
Prema njegovim riječima, nakon što je 2010. godine zakonskim izmjenama uvedena mogućnost primjene mjera tajnog nadzora, one su primijenjene u vezi sa 942 osobe, što je sve rezultiralo krivičnim postupcima protiv 500 ljudi.
"Može se reći da je ovaj mehanizma doprinio efikasnijem radu nadležnih organa. No, s druge strane, zakon je ekspliticno obavezao nadležne organe da sve građane koji su bili pod mjerama tajnog nadzora, a nisu krivično procesuirani obavijesti o preduzetim radnjama i omogući uvid u prikupljene podatke", navodi Vujičić.
On smatra da se otvaraju brojna pitanja o zakonitosti sprovođenja ovog osjetljivog mehanizma.
"Od početka primjene mjera tajnog nadzora, gotovo svaki drugi nadzirani građanin nije krivično procesuiran, a niko od njih nije obaviješten o sprovedenom nadzoru niti o ličnim podacima koji su time prikupljeni", upozorava Vujičić.
Prema podacima viših sudova u Bijelom Polju i Podgorici, u 2016. godini donijeto je 67 naredbi za sprovođenje mjera tajnog nadzora od sudija za istragu.
"U samo jednom slučaju je podnijeta krivična prijava. U nijednom od ostalih slučajeva za sada, lica koja su bila pod mjerama tajnog nadzora nijesu bila obavještavana kako bi izvršili uvid u materijal prikupljen na ovaj način", kaže Vujičić.
Kako je naveo, praksa pokazuje da se zloupotrebljava Zakonik o krivičnom postupku ("Sl. list CG", br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 - odluka US, 2/2015 - odluka US, 35/2015 i 58/2015 - dr. zakon), koji ostavlja mogućnost nadležnom organu da ne obavijesti nadziranog građanina o sprovedenim mjerama tajnog nadzora.
"Ali isključivo u slučaju procjene da postoji osnovana bojazan da bi obavještavanje ili uvid u dobijeni materijal moglo da pretpostavlja ozbiljnu opasnost po život i zdravlje ljudi ili bi moglo da ugrozi neku od istraga", rekao je Vujičić.
GA preporučuje da se prekine sa ovakvom praksom i da se građani nad kojima su primijenjene mjere tajnog nadzora naknadno obavijeste o sprovedenim radnjama i omogući im se pristup prikupljenim podacima.
"U suprotnom, nadležni organi bi trebali sankcionisati odgovorne službenike i time bi svoju opredijeljenost ka poštovanju zakona jasno pokazali svim građanima, bez obzira da li su bili praćeni ili ne", ocijenio je Vujičić.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 28.03.2017.
Naslov: Redakcija