Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

NACRT ODLUKE ZA PLAĆANJE NAKNADE ZA KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA ZA BESPRAVNE OBJEKTE U PODGORICI: Vlasnici će za legalizaciju nelegalnih kuća moći da plaćaju do 240 jednakih mjesečnih rata, a iznos će da zavisi od kvadrature i zone u kojoj žive. Naknada po kvadratu za prvu A zonu iznosi 141,56 eura, za prvu 136,68, drugu 97,63, treću 73,22, četvrtu 63,46 i petu 48,81 eura

28.11.2017.


Prema Nacrtu odluke za plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, vlasnici će za legalizaciju nelegalnih kuća moći da plaćaju do 240 jednakih mjesečnih rata, a iznos će da zavisi od kvadrature i zone u kojoj žive.

Taj iznos će se plaćati za osnovno stanovanje, a vlasnik može da traži da plati jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama.

To znači da bi za stotinu kvadrata u prvoj A zoni ta naknada iznosila za 20 godina 14.156 eura, odnosno 59 eura mjesečno.

Predviđeno je da se naknada plaća po metru kvadratnom, a za prvu A zonu iznosi 141,56 eura, za prvu 136,68, drugu 97,63, treću 73,22, četvrtu 63,46 i petu 48,81 eura.

"Za ostale bespravne objekte, naknada se plaća jednokratno ili u jednakim mjesečnim ratama navedenim u zahtjevu vlasnika bespravnog objekta, a najviše u 120 mjesečnih rata", navodi se u dokumentu.

Nacrt odluke treba da usvoji Skupština glavnog grada, a predložen je na osnovu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata ("Sl. list CG", br. 64/2017).

"Naknada se obračunava na osnovu Elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta po metru kvadratnom neto površine objekta, izrađenog od strane licencirane geodetske organizacije koji ovjerava Katastar. Nadležni organ za izdavanje rješenja o legalizaciji bespravnog objekta dostavlja Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta na obračun naknade", navodi se u dokumentaciji.

Agencija je dužna, kako je objašnjeno, da u roku od 25 dana od dostavljanja elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta nadležnom organu za izdavanje rješenja o legalizaciji, dostavi dokaz o uređivanju odnosa u pogledu plaćanja naknade za komunalno opremanje.

"Naknada se uplaćuje na račun budžeta Glavnog grada. Jednokratno plaćanje podrazumijeva plaćanje u cjelokupnom iznosu sedam dana od donošenja rješenja o naknadi u kom slučaju investitor ima pravo na umanjenje za 15 odsto od obračunate vrijednosti naknade", piše u dokumentaciji.

Kod plaćanja naknade u ratama ugovara se redovna kamata, zatezna kamata i odgovarajuća sredstva obezbjeđenja plaćanja.

"Iznos mjesečne rate se uvećava za iznos redovne kamate koju plaća domicilna banka na oročena sredstva. U slučaju da investitor zadocni sa plaćanjem naknade, obračunava se zatezna kamata u skladu sa zakonom. Obezbjeđenje potraživanja po osnovu plaćanja naknade uspostavlja se na objektu za koji se obračunava naknada. Ukoliko vlasnik bespravnog objekta zadocni sa plaćanjem duže od tri mjeseca, smatraće se dospjelim cjelokupni iznos duga pa će Glavni grad aktivirati sva ugovorena sredstva obezbjeđenja", objašnjeno je u proceduri.

Prilikom zaključenja ugovora o hipoteci, vlasnik bespravnog objekta je dužan da od ovlašćenog procjenitelja obezbijedi procjenu vrijednosti nepokretnosti.

Hipoteka, kako je objašnjeno, može biti aktivirana za objekat za koji se obračunava naknada.

"Može i za nepokretnost upisanu u listu nepokretnosti bez tereta i ograničenja, odnosno stambeni i poslovni prostor, urbanističku parcelu, a izuzetno, ukoliko Glavni grad ima interesa i katastarska parcela na kojoj je planirana izgradnja od opšteg interesa koji služe komunalnom opremanju lokacije", piše u dokumentaciji.

U prvoj A zoni su između ostalog naselje pod Goricom, dijelovi grada preko Morače, Drač, naselje kod Ribnice, centar grada.

Prvoj zoni pripadaju Blok pet i šest, Momišići, Stara Varoš, Pobrežje.

U drugoj zoni su Konik, Stari Aerodrom, Ibričevina, Zabjelo, trećoj Zelenika, dio Gornje Gorice, Tološa, u četvrtoj Vrela Ribnička, Murtovina, Zlatica, a u petoj između ostalih Kakaricka gora, Golubovci i Tuzi, Dajbabe i Zelenika.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Borko Ždero, 25.11.2017.


Naslov: Redakcija