PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM I SRODNIM PRAVIMA
Član 1
U Zakonu o autorskom i srodnim pravima ("Sl. list CG", br. 37/2011) u članu 1 riječi: "izdavača i proizvođača baza podataka (u daljem tekstu: srodna prava)" zamjenjuju se riječima: "i izdavača (u daljem tekstu: srodna prava), posebna (sui generis) prava proizvođača baza podataka", a poslije riječi: "srodnih prava" dodaju se riječi:"i posebnih prava prozvođača baza podataka".
Član 2
Član 20 mijenja se i glasi:
"Vrste imovinskih prava autora
Član 20
Autor ima isključivo pravo da dozvoli ili zabrani:
1) pravo umnožavanja;
2) pravo distribuiranja;
3) pravo davanja u zakup;
4) pravo davanja na poslugu;
5) pravo javnog izvođenja;
6) pravo javnog saopštavanja sa fonograma ili videograma;
7) pravo javnog prikazivanja;
8) pravo emitovanja;
9) pravo reemitovanja;
10) pravo kablovske retransmisije;
11) pravo javnog saopštavanja djela koje se emituje;
12) pravo na drugo javno saopštavanje;
13) pravo stavljanja djela na raspolaganje javnosti;
14) pravo na preradu djela;
15) pravo audiovizuelne adaptacije."
Član 3
U članu 28 poslije stava 4 dodaju se dva nova stava koja glase:
"Satelitom iz stava 3 ovog člana, smatra se satelit koji radi na frekvencijskim područjima koja su, u skladu sa propisima kojima se uređuju elektronske komunikacije, rezervisana za emitovanje signala namijenjenih za javni prijem ili zatvorenu ličnu komunikaciju.
Uslovi pod kojima se odvija individualni prijem signala namijenjenog za zatvorenu ličnu komunikaciju moraju biti uporedivi sa uslovima pod kojima se odvija prijem signala namijenjenog za javnost."
Član 4
Član 29 mijenja se i glasi:
"Pravo reemitovanja i pravo kablovske retransmisije
Član 29
Autor ima isključivo pravo da drugome dozvoli ili zabrani istovremeno, nepromijenjeno i neskraćeno emitovanje svog djela koje se emituje:
1) bežičnim putem od strane druge radiodifuzne organizacije (pravo reemitovanja); 2) preko kablovskog ili mikrotalasnog sistema ili se djelo izvorno emituje iz druge države (pravo kablovske retransmisije)."
Član 5
Poslije člana 30 dodaje se novi član koji glasi:
"Pravo na drugo javno saopštavanje
Član 30a
Pored prava iz čl. 28, 29 i 30 ovog zakona, autor ima isključivo pravo da dozvoli ili zabrani drugo javno saopštavanje njegovog djela žičnim ili bežičnim sredstvima."
Član 6
U članu 36 st. 2 i 3 riječ "novih" briše se.
Član 7
U članu 42 poslije stava 1 dodaje se novi stav koji glasi:
"Pravo distribuiranja je iscrpljeno za područje Evropske unije odnosno država članica Evropskog ekonomskog prostora u pogledu originala i kopija djela, ako je prva prodaja ili drugo ustupanje svojine na toj stvari u Evropskoj uniji odnosno državama članicama Evropskog ekonomskog prostora izvršeno od strane nosioca prava ili uz njegovu dozvolu."
Član 8
U članu 49 tačka 3 poslije riječi "je" dodaje se riječ "isključiva", a poslije riječi "posrednika" dodaju se riječi: "ili drugo korišćenje u skladu sa zakonom".
U tački 4 riječ "poseban" zamjenjuje se riječju "nezavisan".
Član 9
U članu 52 stav 1 u uvodnoj rečenici riječi: "u najviše tri primjerka," brišu se.
Stav 2 mijenja se i glasi:
"Zabranjeno je umnožavanje iz stava 1 ovog člana u obimu čitave knjige, muzičkih notnih materijala, elektronskih baza podataka, računarskih programa, kao i građenje arhitektonskih objekata prema projektu i na osnovu primjeraka koji su protivpravno umnoženi ili stavljeni na raspolaganje javnosti".
Član 10
U članu 61 poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:
"Odredba ugovora koja je suprotna st. 1 i 2 ovog člana ništava je."
Član 11
U članu 63 stav 3 mijenja se i glasi:
"Zaštita autorskih prava koautora muzičkih djela sa riječima, i to autora teksta i kompozitora muzike, traje do isteka 70 godina od smrti posljednjeg koautora, nezavisno od spajanja njihovih doprinosa u tim djelima kao nedjeljivih cjelina u skladu sa članom 11 ovog zakona, ako su doprinosi koautora konkretno kreirani za to muzičko djelo."
Član 12
Poslije člana 69 dodaje se novi odjeljak i osam novih članova koji glase:
"ODJELJAK F
KORIŠĆENJE DJELA ILI FONOGRAMA ČIJI AUTOR ILI NOSILAC PRAVA NIJE UTVRĐEN ILI PRONAĐEN
Djela siročad
Član 69a
Djelom ili fonogramom čiji autor odnosno nosilac prava nije utvrđen ili pronađen (u daljem tekstu: djelo siroče) smatra se djelo ili fonogram za koje nije utvrđen nosilac prava na tom djelu ili fonogramu ili, ako je utvrđen jedan ili više nosilaca prava, nijedan od njih nije pronađen u postupku pažljivog pretraživanja u skladu sa članom 69e ovog zakona i evidentiran u skladu sa članom 69f ovog zakona.
U slučaju postojanja više nosilaca prava na djelu ili fonogramu, od kojih nijesu svi utvrđeni ili su utvrđeni, ali nijesu pronađeni i pored pažljivog pretraživanja iz stava 1 ovog člana i evidentirani u skladu sa članom 69f ovog zakona, djelo ili fonogram iz stava 1 ovog člana mogu se koristiti za umnožavanje iz čl. 21 i 127 tačka 1 ovog zakona i stavljanje na raspolaganje javnosti iz čl. 31 i 127 tačka 4 ovog zakona, ako su organizaciji iz stava 4 ovog člana dali dozvolu za to korišćenje nosioci prava na tom djelu, odnosno fonogramu koji su utvrđeni i pronađeni.
Davanje dozvole iz stava 2 ovog člana ne utiče na prava na djelu ili fonogramu nosilaca prava koji su utvrđeni i pronađeni.
Djela i fonograme iz st. 1 i 2 ovog člana mogu da koriste javno dostupne biblioteke, obrazovne ustanove i muzeji, arhive, organizacije za filmsko i audio nasljeđe i javne radio difuzne organizacije, osnovane u Crnoj Gori radi izvršavanja poslova od javnog interesa.
Djela i fonograme iz st. 1 i 2 ovog člana mogu da koriste javno dostupne biblioteke, obrazovne ustanove i muzeji, arhive, organizacije za filmsko i audio nasljeđe i javne radio difuzne organizacije, osnovane u državama članicama Evropske unije odnosno državama članicama Evropskog ekonomskog prostora radi izvršavanja poslova od javnog interesa.
Odredbe st.1 do 5 ovog člana i čl. 69b do 69h ovog zakona ne utiču na odredbe ovog zakona o anonimnim ili pseudonimnim djelima i aranžmane u pogledu kolektivnog ostvarivanja prava.
Obim primjene
Član 69b
Odredbe člana 69a i čl. 69c do 69h ovog zakona primjenjuju se na djela i fonograme koja su zaštićena autorskim pravom i fonograme zaštićene srodnim pravima koja su prvi put objavljena u Crnoj Gori i na neobjavljena djela i fonograme koja po prvi put emitovana u Crnoj Gori i to:
1) djela objavljena u obliku knjiga, žurnala, novina, časopisa ili drugih izdanja koja čine sastavni dio zbirki javnosti dostupnih biblioteka, obrazovnih ustanova ili muzeja kao i zbirki arhiva ili institucija za filmsko ili audio nasljeđe;
2) kinematografska ili audiovizuelna djela i fonograme koji čine sastavni dio zbirki javnosti dostupnih biblioteka, obrazovnih ustanova ili muzeja kao i zbirki arhiva
ili organizacija za filmsko ili audio nasljeđe, i
3) kinematografska ili audiovizuelna djela i fonograme koji su nastali u produkciji javnih radiodifuznih organizacija do 31. decembra 2002. godine i koja se nalaze u njihovim arhivima.
Odredbe člana 69a i čl. 69c do 69h ovog zakona primjenjuju se na djela koja su zaštićena autorskim pravom i fonograme zaštićene srodnim pravima koji su prvi put objavljeni u državi članici Evropske unije odnosno državi članici Evropskog ekonomskog prostora i na neobjavljena djela i fonograme koji su po prvi put emitovani u državi članici Evropske unije odnosno državi članici Evropskog ekonomskog prostora i to na:
1) djela objavljena u obliku knjiga, žurnala, novina, časopisa ili drugih izdanja koja čine sastavni dio zbirki javnosti dostupnih biblioteka, obrazovnih ustanova ili muzeja kao i zbirki arhiva ili institucija za filmsko ili audio nasljeđe;
2) kinematografska ili audiovizuelna djela i fonograme koji čine sastavni dio zbirki javnosti dostupnih biblioteka, obrazovnih ustanova ili muzeja kao i zbirki arhiva ili organizacija za filmsko ili audio nasljeđe, i
3) kinematografska ili audiovizualna djela i fonograme koji su nastali u produkciji javnih radiodifuznih organizacija do 31. decembra 2002. godine i koja se nalaze se u njihovim arhivima.
Odredbe člana 69a i čl. 69c do 69h ovog zakona primjenjuju se i na:
1) djela i fonograme iz stava 1 ovog člana koji nijesu objavljeni ni emitovani, a koja su organizacije iz člana 69a stav 4 ovog zakona učinile javno dostupnim uz saglasnost nosilaca prava, pod uslovom da se opravdano može pretpostaviti da se nosioci prava neće protiviti korišćenjima iz člana 69c ovog zakona;
2) djela i druge zaštićene predmete koji su umetnuti,uključeni ili čine sastavni dio djela ili fonograma iz stava 1 ovog člana i tačke 1 ovog stava.
Dozvoljena korišćenja djela siročadi
Član 69c
Organizacije iz člana 69a stav 4 ovog zakona mogu da koriste djela siročad iz svojih zbirki na sljedeće načine:
1) stavljanjem djela siročadi na raspolaganje javnosti;
2)postupcima umnožavanja u skladu sa članom 21 ovog zakona, za potrebe digitalizacije, stavljanja na raspolaganje javnosti, indeksiranja, katalogizacije, očuvanja ili obnavljanja tog djela.
Korišćenje djela siročadi u skladu sa stavom 1 ovog člana dopušteno je radi vršenja poslova od javnog interesa tih organizacija, a naročito radi očuvanja i obnavljanja djela i
fonograma koji čine sastavni dio njihovih zbirki i osiguravanja njihove dostupnosti za kulturne i obrazovne potrebe.
Organizacije iz člana 69a stav 4 ovog zakona mogu da ostvaruju prihode od korišćenja djela siročadi isključivo za potrebe podmirivanja svojih troškova digitalizacije djela siročadi i njihovog stavljanja na raspolaganje javnosti.
Organizacije iz člana 69a stav 4 ovog zakona, dužne su da, prilikom svakog koriščenja djela siročadi, navode imena utvrđenih autora i drugih nosilaca prava.
Odredbe čl. 69a, 69b, st. 1 do 4 ovog člana i 69d do 69h ovog zakona ne utiče na slobodu ugovaranja organizacija iz člana 69a stav 4 ovog zakona u obavljanju poslova od javnog interesa, posebno u pogledu zaključivanja sporazuma o javno-privatnom partnerstvu.
Priznavanje statusa djela siročeta ustanovljeno u Evropskoj uniji
Član 69d
U smislu ovog zakona, djelom siročetom u Crnoj Gori smatra se i djelo ili fonogram koji se smatra djelom siročetom u državi članici Evropske unije.
Odredba stava 1 ovog člana primjenjuje se i u slučaju postojanja više nosilaca prava na djelu ili fonogramu od kojih nijesu svi utvrđeni ili pronađeni na prava onih nosilaca prava koji nijesi utvrđeni ili pronađeni.
Pažljivo pretraživanje
Član 69e
Organizacije iz člana 69a stav 4 ovog zakona dužne su da radi utvrđivanja da li je djelo ili fonogram djelo siroče, prije njihovog korišćenja, obezbijede sprovođenje pažljivog pretraživanja za svako djelo ili drugi zaštićeni predmet, uvidom u odgovarajuće izvore podataka za određenu kategoriju djela i druge zaštićene predmete.
Izvore pažljivog pretraživanja primjerene određenim kategorijama djela ili fonograma propisuje Ministarstvo, uz prethodnu konsultaciju nosilaca prava i korisnika te kategorije djela ili fonograma.
Pažljivo pretraživanje sprovodi se:
1) uvidom u izvore utvrđene propisom iz stava 2 ovog člana, a koji su dostupni u Crnoj Gori;
2) uvidom u baze podataka javno dostupne putem interneta, koje osniva i kojima upravlja Zavod za harmonizaciju na unutrašnjem tržištu Evropske unije;
3) ako se iz izvora iz tač. 1 i 2 ovog stava ne može utvrditi ili pronaći nosilac prava i
kada postoji saznanje da se odgovarajuće informacije o nosiocima prava mogu pronaći u drugim državama, vršenjem uvida u izvore informacija dostupne u tim državama.
Pažljivo pretraživanje sprovodi se u državi članici Evropske unije u kojoj je izvršeno prvo objavljivanje djela ili fonograma ili ako to djelo ili fonogram nije bilo objavljeno u državi članici Evropske unije, pažljivo pretraživanje sprovodi se u državi članici Evropske unije u kojoj je izvršeno prvo emitovanje, a za kinematografska ili audiovizuelna djela u državi članici Evropske unije u kojoj producent ima sjedište ili uobičajeno boravište ako producent tih djela ima sjedište ili uobičajeno boravište u drugoj državi članici Evropske unije.
U slučaju iz člana 69b stav 3 tačka 1 ovog zakona, pažljivo pretraživanje sprovodi se u državi članici Evropske unije u kojoj je osnovana organizacija koja je djelo ili fonogram učinila javno dostupnim uz saglasnost nosioca prava.
Evidencija o pažljivim pretraživanjima
Član 69f
Organizacija iz člana 69a stav 4 ovog zakona dužna je da vodi evidenciju o pažljivim pretraživanjima koje je sprovela i da nadležnom organu dostavlja informacije o:
1) rezultatima pažljivih pretraživanja koja je sprovela i na osnovu kojih je zaključila da se djelo ili fonogram smatraju djelom siročetom;
2) korišćenju djela siročeta u skladu sa odredbama čl. 69a do 69e, čl. 69g i 69h ovog zakona;
3) svim promjenama statusa djela siročeta u pogledu djela ili fonograma koje organizacije koriste, u skladu sa članom 69g ovog zakona;
4) kontakt podatke te organizacije (naziv, adresu, broj telefona, broj telefaksa, e-mail).
Informacije iz stava 1 ovog člana, osim informacija dostupnih u Zavodu za harmonizaciju na unutrašnjem tržištu Evropske unije, evidentiraju se u bazi podataka koja je javno dostupna putem interneta.
Bazu podataka iz stava 2 ovog člana uspostavlja, vodi i objavljuje na svojoj internet stranici nadležni organ.
Nadležni organ dužan je da nakon prijema informacije iz stava 1 ovog člana, bez odlaganja proslijedi Zavodu za harmonizaciju na unutrašnjem tržištu Evropske unije.
Okončanje statusa djela siročeta
Član 69g
Nosilac prava na djelu ili fonogramu koji se smatra djelom siročetom, može u svakom trenutku da okonča status djela siročeta.
Na djelo ili fonogram na kojem je okončan status djela siročeta ne primjenjuju se odredbe čl. 69a do 69c i čl. 69e do 69f ovog zakona.
Odredbe st. 1 i 2 ovog člana primjenjuje se i u slučaju postojanja više nosilaca prava na djelu ili fonogramu od kojih nijesu svi utvrđeni ili pronađeni.
Pravična naknada
Član 69h
Nosilac prava iz člana 69g ovog zakona, ima pravo na pravičnu naknadu za korišćenje djela i drugih predmeta zaštite u skladu sa članom 69c stav 1 ovog zakona do okončanja statusa djela siročeta.
Naknadu iz stava 1 ovog člana dužna je da isplati organizacija iz člana 69a stav 4 ovog zakona, na zahtjev nosioca prava na djelu ili fonogramu.
Visinu naknade iz stava 1 ovog člana, sporazumno utvrđuju nosilac prava iz člana 69g ovog zakona i organizacija iz člana 69a stav 4 ovog zakona.
Ako visina naknade ne može da se odredi sporazumno, naknadu određuje nadležni sud, imajući u vidu, naročito, kategoriju djela siročadi, vrijeme korišćenja, ciljeve Crne Gore po pitanju promocije kulture, nekomercijalnu svrha korišćenja od strane organizacija iz člana 69a stav 4 ovog zakona i njihovo obavljanje poslova od javnog interesa kao što su promovisanje učenja i širenje kulture, kao i moguću štetu koja je nanijeta nosiocu prava.
Pravična naknada isplaćuje se za najviše tri godine unazad, računajući od dana okončanja statusa djela siročeta.
Pravo na pravičnu naknadu iz stava 1 ovog člana, zastarijeva u roku od godinu dana, od dana okončanja statusa djela siročeta."
Član 13
U članu 110 riječi: "ne odnose se na" zamjenjuju se riječima: "ne utiču na".
Član 14
U članu 116 riječi: "čl. 117 do 145" zamjenjuju se riječima: "čl. 117 do 138".
Član 15
U članu 123 st. 1 i 2 mijenjaju se i glase:
"Zaključivanjem ugovora o uključivanju svoje interpretacije u filmsku produkciju ili fonogram, smatra se da je interpretator isključivo i neograničeno ustupio filmskom producentu ili proizvođaču fonograma svoja imovinska prava na interpretaciji i na fotografijama nastalim u vezi sa tom interpretacijom, ako ugovorom nije drugačije određeno.
Interpretator iz stava 1 ovog člana ima pravo na naknadu od filmskog producenta za svako pojedinačno imovinsko pravo iz stava 1 ovog člana, kao i od proizvođača fonograma za njegovo pravo davanja u zakup."
Član 16
U članu 125 stav 1 poslije riječi "interpretatora" dodaju se riječi: "osim u slučajevima iz st. 2 i 3 ovog člana".
U stavu 2 poslije riječi "interpretacije" dodaje se zarez i riječi: "osim na fonogramu".
Poslije stava 2 dodaje se novi stav koji glasi:
"Ako je snimak interpretacije na fonogramu zakonito izdat ili saopšten javnosti u roku iz stava 1 ovog člana, zaštita imovinskih prava interpretatora traje do isteka 70 godina od dana prvog izdanja ili prvog saopštavanja javnosti, od ranijeg od tih datuma."
Dosadašnji stav 3 postaje stav 4.
Član 17
U članu 130 st. 1 i 2 riječi: "50 godina" zamjenjuju se riječima: "70 godina".
U stavu 3 riječi: "stava 2" zamjenjuju se riječima:"stava 1", a riječi: "50 godina" zamjenjuju se riječima: "70 godina".
Član 18
Poslije člana 130 dodaju se tri nova člana koja glase:
"Posljedice neiskorišćavanja fonograma od strane proizvođača fonograma
Član 130a
Ako 50 godina nakon što je fonogram izdat u skladu sa zakonom, ili ako fonogram nije izdat, 50 godina nakon što je saopšten javnosti u skladu sa zakonom, proizvođač fonograma ne nudi kopije fonograma za prodaju u dovoljnoj količini ili ne stavlja fonogram na raspolaganje javnosti, interpretator može da raskine ugovor na osnovu kojeg je prenio ili ustupio svoja prava
na snimku svoje interpretacije proizvođaču fonograma (u daljem tekstu: ugovor o prenosu ili ustupanju).
Interpretator može da raskine ugovor o prenosu ili ustupanju ako proizvođač fonograma, u roku od godinu dana od dana dostavljanja obavještenja interpretatora o namjeri da raskine ugovor o prenosu ili ustupanju, ne nudi kopije fonograma za prodaju u dovoljnoj količini ili ne stavlja fonogram na raspolaganje javnosti.
Odredba ugovora o prenosu ili ustupanju kojom se interpretator odriče prava na raskid ugovora o prenosu ili ustupanju ništava je.
Kada fonogram sadrži snimak interpretacije više interpretatora, interpretatori mogu da raskinu ugovore o prenosu ili ustupanju, u skladu sa odredbama zakona kojim se uređuju obligacioni odnosi.
Ako se ugovor o prenosu ili ustupanju raskine u skladu sa st. 1 do 4 ovog člana, prava proizvođača fonograma na fonogramu prestaju.
Godišnja dodatna naknada
Član 130b
Interpretator koji na osnovu ugovora o prenosu ili ustupanju ima pravo na jednokratnu naknadu, ima pravo i na dodatnu naknadu od proizvođača fonograma za svaku godinu nakon isteka 50 godina od izdavanja fonograma u skladu sa zakonom ili saopštavanja javnosti u skladu sa zakonom, ako fonogram nije izdat u skladu sa zakonom.
Interpretator se ne može odreći prava na godišnju dodatnu naknadu iz stava 1 ovog člana.
Proizvođač fonograma dužan je da interpretatoru plaća naknadu iz stava 1 ovog člana u iznosu od 20 % od prihoda koje je na osnovu umnožavanja, distribuiranja i stavljanja na raspolaganje fonograma ostvario u godini koja prethodi godini za koju se plaća ta naknada, nakon isteka 50 godina od izdavanja fonograma u skladu sa zakonom ili saopštavanja javnosti u skladu sa zakonom, ako fonogram nije izdat u skladu sa zakonom.
Proizvođač fonograma dužan je da na zahtjev interpretatora koji ima pravo na naknadu iz stava 1 ovog člana obezbijedi podatke potrebne za utvrđivanje visine i isplatu te naknade.
Prestanak primjene odbitaka od periodičnih plaćanja interpretatorima
Član 130c
Proizvođač fonograma ne smije, nakon isteka 50 godina od dana izdavanja fonograma u skladu sa zakonom ili, ako fonogram nije izdat u skladu sa zakonom od dana saopštavanja javnosti fonograma u skladu sa zakonom, prilikom isplate periodičnih plaćanja interpretatoru, odbijati akontacije ili druge ugovorom utvrđene odbitke."
Član 19
U članu 135 tačka 6 riječ "emisija ", zamjenjuje se riječima: "snimka emisije".
Član 20
U glavi V poslije člana 138 naziv "ODJELJAK F - PRAVA PROIZVOĐAČA BAZA PODATAKA" mijenja se i glasi:
"Glava Va
POSEBNA (SUI GENERIS) PRAVA PROIZVOĐAČA BAZA PODATAKA"
Član 21
Član 139 mijenja se i glasi:
"Posebno pravo
Član 139
Proizvođač baze podataka koji dokaže da je izvršio znatno kvalitativno i/ili kvantitativno ulaganje u pribavljanje, provjeru ili predstavljanje sadržaja baze podataka, ima pravo da zabrani izvlačenje i/ili ponovno korišćenje sadržaja baze podataka u cjelini ili njegovog kvalitativno i/ili kvantitativno bitnog dijela.
Izvlačenjem iz stava 1 ovog člana smatra se trajni ili privremeni prenos cjelokupnog ili bitnog dijela sadržaja baze podataka na drugi medij, bilo kojim sredstvima ili u bilo kom obliku.
Ponovnim korišćenjem iz stava 1 ovog člana smatra se stavljanje na raspolaganje javnosti cjelokupnog ili bitnog dijela sadržaja baze podataka distribuiranjem primjeraka, davanjem u zakup, putem interneta ili drugim oblicima prenosa.
Zabranjeno je ponavljanje i sistematsko izvlačenje i/ili ponovno korišćenje nebitnih djelova sadržaja baze podataka, suprotno uobičajenom korišćenju te baze podataka ili ako se time nanosi nerazumna šteta legitimnim interesima proizvođača baze podataka.
Javnim davanjem na poslugu ne smatra se radnja izvlačenja ili ponovnog korišćenja sadržaja baze podataka.
Odredba stava 1 ovog člana ne primjenjuje se na računarske programe koji se upotrebljavaju za izradu ili rad elektronskih baza podataka".
Član 22
Član 140 mijenja se i glasi:
"Obim primjene posebnog prava
Član 140
Pravo iz člana 139 stav 1 ovog zakona primjenjuje se nezavisno od podobnosti te baze podataka i njenog sadržaja za autorsko pravnu ili drugu zaštitu.
Zaštita baza podataka iz člana 139 stav 1 ovog zakona ne utiče na prava koja postoje na njihovim sadržajima."
Član 23
Član 141 mijenja se i glasi:
"Ostvarivanje posebnog prava
Član 141
Posebno pravo iz člana 139 stav 1 ovog zakona, može se prenositi, ustupati ili priznavati ugovorom o licenci.
Na prenos i ustupanje posebnog prava proizvođača baza podataka, primjenjuju se odredbe čl. 70 do 85 ovog zakona.
Ako je baza podataka stvorena u radnom odnosu ili na osnovu ugovora o djelu, smatra se da su sva imovinska prava na toj bazi podataka isključivo i neograničeno ustupljena poslodavcu, odnosno naručiocu, ako ugovorom nije drugačije određeno."
Član 24
Član 142 mijenja se i glasi:
"Iscrpljenje kontrole preprodaje primjeraka baza podataka
Član 142
Prvom prodajom primjerka baze podataka na području Crne Gore od strane nosioca prava ili uz njegovu saglasnost iscrpljuje se pravo nosioca prava na kontrolu preprodaje tog primjerka u Crnoj Gori.
Prvom prodajom primjerka baze podataka na području Evropske unije odnosno država članica Evropskog ekonomskog prostora od strane nosioca prava ili uz njegovu saglasnost iscrpljuje se pravo nosioca prava na kontrolu preprodaje tog primjerka u Evropskoj uniji."
Član 25
Član 143 mijenja se i glasi:
"Prava i obaveze zakonitih korisnika baze podataka
Član 143
Zabranjeno je proizvođaču baze podataka koja je stavljena na raspolaganje javnosti da sprječava zakonitog korisnika baze podataka ili dijela sadržaja baze podataka da izvlači i/ili ponovo koristi kvalitativno ili kvantitativno nebitne djelove baze podataka.
Zabranjeno je zakonitom korisniku baze podataka koja je stavljena na raspolaganje javnosti odnosno njene kopije da vrši radnje koje su u suprotnosti sa uobičajenim iskorišćavanjem baze podataka i kojima se nanosi nerazumna šteta legitimnim interesima proizvođača.
Zabranjeno je zakonitom korisniku baze podataka koja je stavljena na raspolaganje javnosti odnosno njene kopije da vrši povredu autorskih ili srodnih prava na djelu ili predmetu zaštite koji je dio te baze.
Odredbe ugovora kojima se dozvoljavaju odstupanja od st. 1 do 3 ovog člana ništave su".
Član 26
Član 144 mijenja se i glasi:
"Ograničenja posebnog prava
Član 144
Zakoniti korisnik baze podataka koja je stavljena na raspolaganje javnosti može, bez dozvole proizvođača, da izvlači ili ponovo koristi bitan dio sadržaja te baze podataka u slučaju izvlačenja:
1) sadržaja ne-elektronske baze podataka u privatne svrhe;
2) namijenjenog prikazivanju u nastavi ili naučnom istraživanju, uz navođenje izvora i u mjeri opravdanoj nekomercijalnom svrhom;
3) i/ili ponovnog korišćenja za potrebe javne bezbijednosti ili upravnog ili sudskog postupka."
Član 27
U članu 145 stav 1 mijenja se i glasi:
"Zaštita prava proizvođača baze podataka traje od dana izrade baze podataka do 1. januara godine koja slijedi nakon isteka 15 godina od dana izrade baze podataka."
Stav 2 mijenja se i glasi:
"Ako je baza podataka u roku iz stava 1 ovog člana stavljena na raspolaganje javnosti, zaštita prava proizvođača baze podataka traje do 1. januara godine koja slijedi nakon isteka 15 godina od dana kada je prvi put izvršeno objavljivanje baze podataka."
Član 28
Poslije člana 145 dodaje se novi član koji glasi:
"Korisnici zaštite po osnovu posebnog prava
Član 145a
Posebno pravo iz člana 139 ovog zakona primenjuje se na baze podataka čiji su proizvođači ili nosioci prava državljani Crne Gore ili imaju prebivalište na teritoriji Crne Gore.
Posebno pravo iz člana 139 ovog zakona primenjuje se na baze podataka čiji su proizvođači ili nosioci prava privredna društva osnovana u skladu sa propisima Crne Gore i koja imaju registrovano sjedište ili glavno mjesto poslovanja u Crnoj Gori.
Ako privredno društvo iz stava 2 ovog člana na teritoriji Crne Gore ima samo registrovano sjedište, njegova djelatnost mora biti stvarno i stalno povezana sa ekonomijom Crne Gore.
Posebno pravo iz člana 139 ovog zakona primenjuje se na baze podataka čiji su proizvođači ili nosioci prava državljani države članice Evropske unije ili imaju prebivalište na teritoriji Evropske unije.
Posebno pravo iz člana 139 ovog zakona primenjuje se na baze podataka čiji su proizvođači ili nosioci prava privredna društva osnovana u skladu sa propisima države članice Evropske unije i koja imaju registrovano sjedište, centralu ili glavno mjesto poslovanja u Evropskoj uniji.
Ako privredno društvo iz stava 5 ovog člana na teritoriji Evropske unije ima samo registrovano sjedište, njegova djelatnost mora biti stvarno i stalno povezana sa ekonomijom države članice Evropske unije.
Član 29
Poslije člana 148 dodaje se novi član koji glasi:
"Oblici kolektivnog ostvarivanja prava
Član 148a
Dozvola za obavljanje djelatnosti kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava se može izdati organizaciji radi:
1) kolektivnog ostvarivanja na dobrovoljnoj osnovi;
2) kolektivnog ostvarivanja na dobrovoljnoj osnovi sa proširenim dejstvom iz člana 167 ovog zakona, ili
3) obaveznog kolektivnog ostvarivanja prava iz člana 155 ovog zakona.
U slučaju iz stava 1 tačka 1 ovog člana, organizacija može da ostvaruje samo prava na predmetu zaštite za koji su nosioci prava ustupili ostvarivanje svojih prava organizaciji."
Član 30
U članu 150 stav 2 mijenja se i glasi:
"Dozvola iz stava 1 ovog člana, može se izdati samo jednoj organizaciji za određenu vrstu prava."
Poslije stava 2 dodaju se četiri nova stava koji glase:
"Dozvola iz stava 1 ovog člana, može se izdati samo jednoj organizaciji za određenu vrstu predmeta zaštite.
Dozvola iz stava 1 ovog člana može se izdati jednoj organizaciji za ostvarivanje više različitih vrsta prava i više različitih vrsta predmeta zaštite.
Organizacija iz stava 4 ovog člana, dužna je da statutom obezbjedi proporcionalnu zastupljenost nosilaca prava različitih vrsta prava na različitim vrstama predmeta zaštite u organima organizacije.
Odredbe st. 2 i 3 ovog člana ne odnose se na izdavanje dozvole za kolektivno ostvarivanje online prava na muzičkim djelima za područje više država."
Član 31
U članu 155 stav 1 poslije tačke 5 dodaje se nova tačka koja glasi:
"6) godišnju dodatnu naknadu za interpretatore iz člana 130b ovog zakona."
Član 32
Član 167 mijenja se i glasi:
"Kolektivno ostvarivanje prava na dobrovoljnoj osnovi sa proširenim dejstvom
Član 167
Djelatnost organizacije osnovane na dobrovoljnoj osnovi se, u skladu sa ovim članom, proširuje i na ostvarivanje prava na predmetima zaštite nosilaca prava koji nijesu ustupili ostvarivanje svojih prava organizaciji.
Organizacija iz stava 1 ovog člana obavlja djelatnost kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava svih nosilaca prava u pogledu predmeta nad kojima vrši zaštitu pod uslovom da:
1) je individualno ostvarivanje prava složeno ili nepraktično i kao takvo se uobičajeno kolektivno ostvaruje;
2) organizacija predstavlja pored nosilaca prava iz Crne Gore i strane nosioce prava na osnovu bilateralnih sporazuma sa inostranim organizacijama.
Nosilac prava koji odluči da svoja prava ostvaruje individualno dužan je da o toj odluci obavijesti organizaciju iz stava 1 ovog člana, najkasnije tri mjeseca prije isteka tekuće godine.
U slučaju iz stava 3 ovog člana organizacija je dužna da od 1. januara naredne godine prestane sa kolektivnim ostvarivanjem prava podnosioca obavještenja.
Organizacija iz stava 1 ovog člana dužna je da o odluci iz stava 3 ovog člana obavijesti korisnike sa kojima ima zaključene ugovore do 1. januara godine u kojoj prestaje sa kolektivnim ostvarivanjem prava podnosioca obavještenja.
Organizacija iz stava 1 ovog člana, dužna je da prilikom raspodjele ukupno ostvarenih prihoda, izvrši obaveze prema nosiocima prava koji nijesu dostavili obavještenje iz stava 3 ovog člana, pod istim uslovima pod kojima te obaveze izvršava prema svojim članovima.
Odredba stava 6 ovog člana primjenjuje se i na nosioce prava koji dostave obavještenje iz stava 3 ovog člana, do isteka godine u kojoj je obavještenje dostavljeno."
Član 33
Poslije člana 180 dodaju se novi odjeljak i jedanaest novih članova koji glase:
"ODJELJAK F
IZDAVANJE OVLAŠĆENJA ZA KOLEKTIVNO OSTVARIVANJE INTERNETSKIH PRAVA NA MUZIČKIM DJELIMA ZA PODRUČJA VIŠE DRŽAVA
Ovlašćenje za područje više država
Član 180a
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ispunjava uslove iz čl. 180b do 180k ovog zakona može da izdaje ovlašćenje za internetska prava (u daljem tekstu: online prava) na muzičkim djelima za područje više država.
Na organizacije za kolektivno ostvarivanje prava iz stava 1 ovog člana, ne primjenuju se odredbe člana 150 st. 2 i 3 i člana 167 ovog zakona.
U smislu stava 1 ovog člana i čl. 180b do 180k ovog zakona, ovlašćenjem se smatra neisključivo ustupanje prava korišćenja predmeta zaštite iz člana 165 stav 1 ovog zakona.
Kapacitet obrade ovlašćenja za područja više država
Član 180b
Ovlašćenje može da izdaje organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ispunjava uslove za:
1) efikasnu i transparentnu elektronsku obradu podataka potrebnih za vođenje takvih ovlašćenja;
2) utvrđivanje repertoara i praćenje njegovog korišćenja;
3) izdavanje računa korisnicima;
4) prikupljanje prihoda od ustupljenih prava, i
5) raspodjelu iznosa koji pripadaju nosiocima prava.
Radi ispunjavanja uslova iz stava 1 ovog člana, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je naročito da:
1) obezbijedi da tačno utvrdi muzička djela, djelimično ili u potpunosti, koja je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ovlašćena da zastupa;
2) obezbijedi da tačno utvrdi, djelimično ili u potpunosti, uzimajući u obzir svako relevantno državno područje, prava na svakom muzičkom djelu ili njegovom dijelu i njihove odgovarajuće nosioce prava koje je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ovlašćena da zastupa;
3) koristi jedinstvene identifikatore za utvrđivanje nosilaca prava i muzičkih djela, uzimajući u obzir dobrovoljne industrijske standarde i praksu;
4) koristi odgovarajuće načine utvrđivanja i blagovremenog i efikasnog rješavanja nedosljednosti u podacima koje imaju druge organizacije za kolektivno ostvarivanje online prava na muzičkim djelima za područja više država.
Transparentnost informacija o repertoaru za više područja država
Član 180c
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava iz člana 180a ovog zakona, dužna je da pružaocima online usluga, nosiocima prava čija prava zastupa i drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje prava elektronskim putem na obrazložen zahtjev pruža tačne i ažurirane informacije potrebne za utvrđivanje online muzičkog repertoara koji zastupa.
Informacije iz stava 1 ovog člana naročito obuhvataju informacije o:
1) muzičkim djelima koja organizacija zastupa;
2) pravima koja zastupa djelimično ili u potpunosti, i
3) obuhvaćenim područjima država.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava može, po potrebi, preduzeti mjere za zaštitu tačnosti i cjelovitosti podataka, kontrolu ponovnog korišćenja podataka i zaštitu komercijalno osjetljivih informacija.
Tačnost informacija o repertoaru za više državnih područja
Član 180d
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava iz člana 180a ovog zakona dužna je da obezbijedi sprovođenje postupka po zahtjevu za ispravku podataka i informacija iz člana 180b stav 2 i 180c ovog zakona koji je podnio nosilac prava, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava i/ili pružalac online usluga, kada na osnovu dokaza smatraju da su ti podaci ili informacije netačni.
Ako je zahtjev iz stava 1 ovog člana opravdan, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da bez odlaganja izvrši ispravku podataka.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da nosiocima prava na muzičkim djelima uključenim u njen muzički repertoar i nosiocima prava iz člana 180j ovog zakona koji su joj povjerili ostvarivanje svojih online prava na muzičkim djelima, u elektronskom obliku obezbijedi podatke o njihovim muzičkim djelima (naziv djela i sl.), pravima na tim djelima i obuhvaćenim područjima država za koja nosioci prava ovlašćuju organizaciju, pri čemu organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i nosioci prava uzimaju u obzir dobrovoljne industrijske standarde ili praksu u vezi sa razmjenom podataka, omogućavajući nosiocima prava da djelimično ili u potpunosti utvrde muzičko djelo i online prava, kao i područja država za koja ovlašćuju organizaciju.
Odredba stava 3 ovog člana odnosi se i na organizaciju za kolektivno ostvarivanje
prava koju je organizacija iz stava 1 ovog člana ovlastila za izdavanje ovlašćenja za online prava na muzičkim djelima za područja više država u skladu sa čl. 180h i 180i ovog zakona, osim ako organizacije za kolektivno ostvarivanje prava ne ugovore drugačije.
Tačno i blagovremeno izvještavanje
Član 180e
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava iz člana 180a stav 1 ovog zakona dužna je da prati korišćenje online prava na muzičkim djelima koja zastupa, djelimično ili u potpunosti, od strane pružalaca online muzičkih usluga kojima je izdala ovlašćenje.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da pružaocima online usluga ponudi mogućnost da elektronski izvještavaju o korišćenju online prava na muzičkim djelima.
Pružaoci online usluga dužni su da organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava tačno izvještavaju o korišćenju djela iz st. 1 i 2 ovog člana.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava iz stava 2 ovog člana, dužna je da pružaocima online usluga ponudi upotrebu najmanje jednog načina izvještavanja koji uzima u obzir dobrovoljne industrijske standarde ili prakse za elektronsku razmjenu takvih podataka.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava nije dužna da prihvati izvještavanje pružaoca online usluga u njihovom formatu ako je za izvještavanje obezbijedila mogućnost upotrebe industrijskog standarda elektronske razmjene podataka.
Izdavanje i plaćanje računa
Član 180f
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da pružaocima online usluga izda račun u elektronskom obliku, upotrebom najmanje jednog formata koji uzima u obzir dobrovoljne industrijske standarde ili praksu.
Račun iz stava 1 ovog člana sadrži podatke o:
1) djelima i pravima za koja su izdata ovlašćenja, djelimično ili u potpunosti, na osnovu podataka iz člana 180b stav 2 ovog zakona, i
2) korišćenju, na osnovu informacija koje je dostavio pružalac online usluga i formata koji se koristi za pružanje tih informacija.
Pružalac online usluga dužan je da prihvati račun ako je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava izdala račun u formatu koji koristi industrijski standard.
Kada pružalac online usluga prijavi korišćenje online prava na muzičkom djelu, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da mu bez odlaganja izda tačan račun, osim ako izdavanje računa nije moguće iz razloga koji se mogu pripisati pružaocu online usluga.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da obezbijedi sprovođenje postupka po prigovoru na tačnost računa, na zahtjev pružaoca online usluga, kao i u slučaju kada pružalac online usluga primi račun jedne ili više organizacija za kolektivno ostvarivanje prava za ista online prava na istom muzičkom djelu.
Plaćanje nosiocima prava
Član 180g
Organizacija iz člana 180a stav 1 ovog zakona dužna je da vrši raspodjelu prihoda koji pripadaju nosiocima prava, ostvarenih na osnovu izdatih ovlašćenja, tačno i bez odlaganja nakon što je prijavljeno korišćenje online prava na muzičkom djelu, osim ako vršenje raspodjele prihoda nije moguće zbog razloga koji se mogu pripisati pružaocu online usluga.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da prilikom raspodjele prihoda iz stava 1 ovog člana, nosiocu prava naročito pruži informacije o:
1) periodu u kojem je djelo korišćeno i za koji nosiocu prava pripadaju naknade, kao i područjima država na kojima je došlo do korišćenja djela;
2) iznosima koje je prikupila organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, odbicima i iznosima koje je raspodijelila za svako online pravo na muzičkom djelu za koje su nosioci prava ovlastili organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da ih zastupa djelimično ili u potpunosti;
3) iznosima prikupljenim za nosioce prava, odbicima, kao i iznosima koje je organizacija za kolektivno ostvarivanje prava raspodijelila od svakog pružaoca online usluga.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja je u skladu sa čl. 180h i 180i ovog zakona od strane organizacije iz člana 180a stav 1 ovog zakona ovlašćena za izdavanje ovlašćenja za online prava na muzičkim djelima za područja više država dužna je da prihode iz stava 1 ovog člana raspodjeljuje tačno i bez odlaganja i da informacije iz stava 2 ovog člana dostavlja organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koja je dala ovlašćenje.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja je dala ovlašćenje u skladu sa čl. 180h i 180i ovog zakona odgovorna je za dalju raspodjelu prihoda i pružanje informacija nosiocima prava, osim ako nije ugovoreno drugačije.
Sporazumi između organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u vezi sa izdavanjem ovlašćenja za područja više država
Član 180h
Neisključiv je sporazum o zastupanju između organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojima organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ovlašćuje drugu organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava da izdaje ovlašćenja za online prava na muzičkim djelima iz sopstvenog muzičkog repertoara za područja više država.
Ako je zaključen neisključivi sporazum o zastupanju iz stava 1 ovog člana podrazumijeva se, da pored ovlašćene organizacije, izdavanje ovlašćenja za online prava na muzičkim djelima za područja više država mogu vršiti i organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja daje ovlašćenje, kao i druga organizacija koja na to bude ovlašćena u skladu sa stavom 1 i 3 do 6 ovog člana i članom 180i ovog zakona.
Ovlašćena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da online prava iz stava 1 ovog člana ostvaruje bez diskriminacije odnosno pod istim uslovima koje primjenjuje na upravljanje svojim repertoarom.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja daje ovlašćenje u roku od 30 dana od dana potpisivanja sporazuma o zastupanju obavještava svoje članove o osnovnim uslovima sporazuma, uključujući njegovo trajanje i troškove usluga koje pruža ovlašćena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
Ovlašćena organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da obavještava organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava koja je dala ovlašćenje o uslovima pod kojima izdaje ovlašćenje za svoja online prava.
Obavještenje iz stava 5 ovog člana naročito sadrži informacije o načinu korišćenja, naknadama za ovlašćenja, trajanju ovlašćenja, obračunskim periodima i obuhvaćenim područjima država.
Obaveza zastupanja druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava u vezi sa izdavanjem ovlašćenja za područja više država
Član 180i
Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja ne izdaje i ne nudi izdavanje ovlašćenja za online prava na muzičkim djelima iz svog repertoara za područja više država zahtijeva od druge organizacije za kolektivno ostvarivanje prava da potpiše sporazum o
zastupanju tih prava, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je zahtjev upućen dužna je da prihvati taj zahtjev pod uslovima pod kojima izdaje ili nudi izdavanje ovlašćenja za istu kategoriju online prava na muzičkim djelima za područja više država iz repertoara jedne ili više drugih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je zahtjev upućen dužna je da bez odlaganja, u pisanoj formi odgovori na zahtjev.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev dužna je da upravlja zastupanim repertoarom organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja je zahtjev uputila pod istim uslovima koje primjenjuje na upravljanje svojim repertoarom, ako zaključe sporazum.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev dužna je da uključi zastupani repertoar organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja je zahtjev uputila u sve ponude koje šalje pružaocima online usluga.
Naknada za uslugu koju organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev pruža organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava koja je uputila zahtjev, ne smije biti veća od iznosa opravdanih troškova (troškova za potrebna i razumna ulaganja) organizacije za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev.
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava koja je uputila zahtjev dužna je organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev učini dostupnim informacije koje se odnose na njen muzički repertoar, a koje su potrebne za izdavanje ovlašćenja za online prava na muzičkim djelima za područja više država.
Ako informacije iz stava 6 ovog člana, nijesu dovoljne ili su dostavljene u obliku koji ne omogućava organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev da ispuni zahtjeve iz čl. 180b do 180h st. 1 do 6 ovog člana i čl. 180j i 180k ovog zakona, organizacija za kolektivno ostvarivanje prava kojoj je upućen zahtjev ima pravo da naplati razumne troškove nastale prilikom ispunjavanja tih zahtjeva ili da isključi djela za koja podaci nisu dovoljni ili se ne mogu iskoristiti.
Pristup izdavanju ovlašćenja za područja više država
Član 180j
Ako organizacija za kolektivno ostvarivanje prava ne izdaje ili ne nudi izdavanje ovlašćenja za korišćenje online prava na muzičkim djelima za područja više država ili ne omogućava drugoj organizaciji za kolektivno ostvarivanje prava da zastupa ta prava u tu svrhu do 1. januara 2020. godine, nosioci prava koji su ovlastili tu organizaciju za zastupanje njihovih online prava na muzičkim djelima, mogu iz te organizacije da povuku
online prava na muzičkim djelima za potrebe izdavanja ovlašćenja za područja više država u pogledu područja svih država.
U slučaju iz stava 1 ovog člana nosioci prava nijesu dužni da istovremeno povuku online prava na muzičkim djelima za potrebe izdavanja ovlašćenja za područje jedne države, kako bi ovlašćenja za korišćenje svojih online prava na muzičkim djelima za područja više država izdavali lično ili preko bilo koje druge strane koju ovlaste ili preko bilo koje organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koja obavlja djelatnost u skladu sa odredbama čl. 180a do 180k ovog zakona.
Odstupanja u slučaju online prava na muzičkim djelima za radijske i televizijske programe
Član 180k
Odredbe čl. 180a do 180j ovog zakona ne primjenjuju se na organizacije za kolektivno ostvarivanje prava koje dobrovoljnim objedinjavanjem potrebnih prava, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita konkurencije, izdaju ovlašćenja za korišćenje online prava na muzičkim djelima za područja više država, ako radiodifuzna organizacija koja emituje djelo traži ta online prava da bi prenijela ili stavila na raspolaganje javnosti:
1) svoje radijske ili televizijske programe istovremeno sa njihovim početni emitovanjem ili nakon početnog emitovanja, kao i
2) svaki dodatni online materijal u odnosu na početno emitovanje njenog radijskog ili televizijskog programa, uključujući najave, koji je proizvela ta radiodifuzna organizacija ili za koju je taj materijal proizveden.″
Član 34
U članu 186 stav 2 mijenja se i glasi:
"Zaobilaženje efikasnih tehnoloških mjera koje su dizajnirane za zaštitu predmeta zaštite smatra se povredom autorskog prava, srodnih prava i posebnog prava proizvođača baza podataka ako zaobilaženje efikasnih tehnoloških mjera sprovodi lice koje zna ili ima razumnog osnova da zna posljedice tog djela."
Član 35
Poslije člana 192 dodaje se novi član koji glasi:
"Sudski nalozi protiv posrednika
Član 192a
U slučaju povrede njegovog autorskog prava ili srodnog prava, nosilac prava može da podnese tužbu zahtijevajući sudsku zabranu protiv posrednika čiju je uslugu koristila treća strana da izvrši povredu njegovog prava."
Član 36
Poslije člana 206 dodaje se pet novih članova koji glase:
"Rokovi primjene
Član 206a
Odredba člana 63 stav 3 ovog zakona primjenjuje se na muzička djela sa riječima kod kojih su najmanje prava kompozitora muzike ili autora teksta bila zaštićena na dan 1. novembar 2013. godine i na muzička djela sa riječima nastala nakon tog datuma.
Od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji odredba člana 63 stav 3 ovog zakona primjenjuje se na muzička djela sa riječima kod kojih su najmanje prava kompozitora muzike ili autora teksta zaštićeni u Evropskoj uniji na dan 1. novembra 2013. godine i na muzička djela sa riječima nastale nakon tog datuma.
St. 1 i 2 ovog člana ne utiču na bilo koju radnju iskorišćavanja izvršenu prije 1. novembra 2013. godine.
Primjena na snimke interpretacija i fonograma
Član 206b
Član 125 st.1, 2 i 3, član 130 i čl. 130a do 130c ovog zakona primjenjuju se na snimke interpretacija i fonograma u pogledu kojih su prava interpretatora i proizvođača fonograma bila zaštićena na dan 30. oktobar 2011. godine, kao i na sve snimke interpretacija i fonograma koje su nastale nakon 30. oktobra 2011. godine.
Lica koja su napravila kopije muzičkih djela sa riječima prije 1. novembra 2013. godine, koja u vrijeme stvaranja nijesu bila zaštićena mogu da distribuiraju te kopije do 30. juna 2017. godine.
Usaglašavanje poslovanja
Član 206c
Organizacija za kolektivno ostvarivanje prava dužna je da svoju organizaciju, poslovanje i djelatnost uskladi sa ovim zakonom najkasnije u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Organizacija iz stava 1 ovog člana koja ne uskladi svoju organizaciju, poslovanje i djelatnost u roku iz stava 1 ovog člana, nadležni organ će oduzeti dozvolu za kolektivno ostvarivanje prava.
Odložena primjena
Član 206d
Odredbe člana 42 stav 2, člana 69a stav 5, člana 69b stav 2, člana 69d, člana 69e st. 4 i 5, člana 69f stav 4, člana 69i, člana 142 stav 2 i člana 145a st. 4, 5 i 6 ovog zakona primjenjivaće se od dana pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Odredbe čl. 180a do 180k ovog zakona primjenjivaće se od 1. januara 2019. godine.
Započeti postupci
Član 206e
Postupci za dobijanje dozvole za kolektivno ostvarivanje prava, započeti prije stupanja na snagu ovog zakona, okončaće se po odredbama ovog zakona."
Član 37
Poslije člana 207 dodaje se novi član koji glasi:
"Rok za donošenje podzakonskog akta
Član 207a
Podzakonski akt iz člana 69e stav 2 ovog zakona donijeće se u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona."
Stupanje na snagu
Član 38
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
Izvor: Press služba Vlade Crne Gore, 25.09.2015.
PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA - Tekst propisa
PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKCIZAMA
Član 1
U Zakonu o akcizama ("Sl. list RCG", br. 65/2001, 12/2002 - ispr., 76/2005 i "Sl. list CG", br. 76/2008, 50/2009, 78/2010, 40/2011 - dr. zakon, 61/2011, 28/2012, 38/2013, 45/2014 i 8/2015 - dr. zakon), u članu 19 u uvodnoj rečenici stava 1 riječi: "pravno lice" zamjenjuju se riječima: "pravno ili fizičko lice".
U tački 1 poslije riječi: "ima sjedište" dodaju se riječi: "odnosno prebivalište".
U tački 2 riječi: "po sistemu dvojnog knjigovodstva" brišu se.
U tački 3 poslije riječi "poreske", dodaju se riječi: "i carinske".
Član 2
U članu 20 stav 2 tačka 1 mijenja se i glasi:
"1) vrstu registrovane djelatnosti, trgovački naziv i tarifnu oznaku akciznog prozvoda iz kombinovane nomenklature carinske tarife, za koji se traži akcizna dozvola;".
Član 3
U članu 26 stav 2 tačka 2 riječi: "po sistemu dvojnog knjigovodstva" brišu se.
Član 4
U članu 27 stav 1 tačka na kraju teksta briše se i dodaju riječi: "na period do 12 mjeseci i može se obnoviti na način i pod uslovima u skladu sa članom 26 ovog zakona".
Član 5
U članu 32 stav 1 tačka 4 poslije riječi: "carinskog skladišta" dodaju se riječi: "tipa D".
Član 6
U članu 40 stav 2 riječi : "CN 2206 00 31" zamjenjuju se riječima: "CN 2206 00 31, 2206 00 39".
Član 7
U članu 52 stav 3 poslije tačke 4 dodaje se nova tačka koja glasi:
" 4a) prirodni plin (tarifne oznake CN 271111 i 271121) koji se koristi:
- kao motorno gorivo 0 eura na 1000 litara;
- za industrijske i komercijalne svrhe 0 eura na 1000 litara;
- za grijanje 0 eura na 1000 litara."
Član 8
U članu 53 stav 3 tačka na kraju teksta briše se i dodaju riječi:" na osnovu kontrolne kartice koju izdaje nadležni carinski organ".
Poslije stava 3 dodaje se novi stav koji glasi:
"(4) Kontrolna kartica izdaje se na osnovu liste nosilaca prava, koju nadležnom carinskom organu dostavljaju organ državne uprave nadležan za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i organ državne uprave nadležan za poslove održivog razvoja i turizma."
Dosadašnji st. 4 i 5 postaju st. 5 i 6.
Član 9
U članu 54 stav 2 poslije riječi: "po osnovu zakupa" stavlja se tačka, a preostali dio teksta briše se.
Član 10
U članu 56 poslije stava 2 dodaju se tri nova stava koji glase:
" (3) Mineralna ulja koja se stavljaju u promet, a koriste se kao motorno gorivo i motorno gorivo u industrijske i komercijalne svrhe prije upotrebe moraju ispuniti uslove utvrĎene propisima o zaštiti životne sredine i drugim propisima koji se odnose na promet mineralnih ulja.
(4) Mineralna ulja koja se stavljaju u promet moraju biti označena posebnom bojom i indikatorom.
(5) Postupak bojenja i označavanja mineralnih ulja iz stava 4 ovog člana propisuje organ državne uprave nadležan za poslove ekonomije."
Član 11
Poslije člana 82a dodaje se novi član koji glasi:
"Odložena primjena
Član 82b
Odredba člana 52 stav 3 tačka 4a ovog zakona primjenjivaće se od 1. januara 2017.
godine.
Pravo na povraćaj akcize za mineralna ulja koja se upotrebljavaju za pogon poljoprivredne i šumske mehanizacije (uključujući traktore) i za upotrebu mehanizacije koja služi za održavanje ski staza i parkinga na skijalištima, kupci mogu ostvarivati od 1. juna 2016. godine na osnovu kontrolne kartice, koja se izdaje na osnovu liste nosilaca prava, iz člana 53 st. 3 i 4 ovog zakona."
Član 12
Poslije člana 84e dodaje se novi član koji glasi:
"Označavanje mineralnih ulja
Član 84f
Odredba člana 56 st. 3, 4 i 5 ovog zakona primjenjivaće se od 1. jula 2017.godine. "
Član 13
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne
Gore".
IZ OBRAZLOŽENJA:
II Razlozi za donošenje zakona
Razlozi za izmjenu Zakona o akcizama ("Sl. list RCG", br. 65/2001, 12/2002 - ispr., 76/2005 i "Sl. list CG", br. 76/2008, 50/2009, 78/2010, 40/2011 - dr. zakon, 61/2011, 28/2012, 38/2013, 45/2014 i 8/2015 - dr. zakon), obrazlažu se potrebom:
- dodatnog usklađivanja sa Direktivom Savjeta EU 2003/96 o restrukturiranju okvira
Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije, odnosno uvoĎenjem u akcizni sistem Crne Gore novog akciznog proizvoda (prirodni plin), a što je u skladu sa Vladinom politikom u ovoj oblasti;
- pravno tehničko usklaĎivanje pojedinih zakonskih odredbi,
- unaprjeĎenje postojećeg zakonskog rješenja u dijelu oporezivanja mineralnih ulja uvoĎenjem dodatnih mjera zaštite od nelegalnog prometa u cilju suzbijanja sive ekonomije i stvaranja uslova za bolju poresku disciplin kod prometa ovog akciznog proizvoda.
Zakon o akcizama ("Sl. list RCG", br. 65/2001, 12/2002 - ispr., 76/2005 i "Sl. list CG", br. 76/2008, 50/2009, 78/2010, 40/2011 - dr. zakon, 61/2011, 28/2012, 38/2013, 45/2014 i 8/2015 - dr. zakon), u primjeni je od 1. aprila 2002. godine, i tim zakonom uvedena je obaveza plaćanja akcize za tri grupe proizvoda, i to: alkohol i alkoholna pića, duvan i duvanske proizvode, i mineralna ulja, njihove derivate i supstitute, a od 1. aprila 2012. godine, kao akcizni proizvod uvedena je i gazirana voda. Akciza se plaća na akcizne proizvode proizvedene u Crnoj Gori i akcizne proizvode koji se uvoze u Crnu Goru. U proteklom periodu izvršeno je više izmjena navedenog zakona, koje su se pored ostalog odnosile na dodatno usklaĎivanje visine akcize na cigarete i ostale duvanske proizvode, sa direktivama Savjeta EU 92/79/ EEC i 92/80/EEC.
Posljednjim izmjenama Zakona o akcizama u 2014. godini uvedene su novine (od 1. januara 2015. godine), gdje postupak kontrole obračunavanja i plaćanja akcize umjesto poreskog, vrši carinski organ. Na ovaj način se, kroz objedinjavanje postupka kontrole i naplate ove dažbine unaprijedio sistem i obezbijedila efikasnija kontrola a samim tim i naplata akcize kod proizvodnje, uvoza i pro meta akciznih proizvoda, a što je umnogome doprinijelo povećanju prihoda uz istovremeno suzbijanje sive ekonomije na tržištu akciznih proizvoda.
Pored ostalog uveden je akcizni kalendar u svrhe predvidivog, postepenog i izjednačenog rasta akciza kao preduslova za prevenciju nelegalne trgovine cigaretama i obezbeĎivanje stabilnih državnih prihoda.
IV Obrazloženje osnovnih pravnih institute
Član 1 – Ovom odredbom izvršene su izmjene u dijelu koji se odnosi na sveobuhvatlica koja mogu dobiti akciznu dozvolu, odnosno to pravo osim pravnog stiče i fizičko lice. TakoĎe kao jedan od uslova za dobijanje akcizne dozvole od podnosioca zahtjeva osim ispunjenja poreskih traži se i ispunjenje i carinskih obaveza.
Član 2 - Ovom odredbom izvršeno je pravno tehničko usaglašavanje odredbi Zakona.
Član 3 – Ovom odredbom uvodi se obaveza osloboĎenom korisniku akciznih proizvoda(fizičko lice) kao jedan od uslova za dobijanje dozvole carinskog organa bude obaveza voĎenje poslovnih knjiga.
Član 4 – Ovom odredbama predloženo je da se osloboĎenom korisniku akciznihproizvoda izdaje dozvola za rad na 12 meseci, sa mogućnošću njenog produženja po procjeni carinskog organa.
Član 5 – Ovom odredbom vrši se pravno tehničko usaglašavanjeZakona sa carinskimpropisima u cilju stvaranja optimalnih uslova za efikasniju kontrolu rada držaoca carinskih skladišta.
Član 6- Ovom odredbom vrši sepravno tehničko usaglašavanje sa carinskimpropisima odnosno njihovim tarifnim oznakama.
Član 7 – Ovom odredbom vrši se dodatno usklaĎivanjesa Direktivom Savjeta EU2003/96 o restrukturiranju okvira Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije, odnosno uvoĎenje u akcizni sistem Crne Gore novog akciznog proizvoda (prirodni plin), od 1. januara 2017. godine.
Član 8- Ovom odredbom uvodi se novi kontrolni mehanizam (kontrolna markica) ucilju stvaranja optimalnih uslova za efikasniju kontrolu rada carinskog organa, koju bi nadležnom carinskom organu dostavljali organ državne uprave nadležan za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i organ državne uprave nadležan za poslove održivog razvoja i turizma.
Član 9- Predloženom odredbom vrši se pravno tehničko poboljšanje postojećihzakonskih rješenja.
Član 10- Predloženom odredbom uvodi se dodatna mjera zaštite od nelegalnogprometa mineralnim uljima koja moraju biti označena posebnom bojom i indikatorom, kao i u cilju suzbijanja sive ekonomije i stvaranja uslova za bolju poresku disciplinu.Naime,
Član 11- Navedenom odredbom predlaže se odložena primjenapojedinih odredbikako bi se stvorili pravno tehničkih uslovi za njenu implementaciju.
Član 12- Predlaže seda odredbekoje se odnose na postupak obilježavanja mineralnihulja počnu da se primjenjuju od 1. 07. 2017. godine, kako bi se stvorili pravno tehnički uslovi za implementaciju predloženog zakonskog rješenja.
Izvor: Press služba Vlade Crne Gore, 25.09.2015.
PREGLED ODREDABA ZAKONA O AKCIZAMA KOJE SE MIJENJAJU
PREGLED ODREDABA ZAKONA O AKCIZAMA KOJE SE MIJENJAJU
Uslovi za dobijanje akcizne dozvole
Član 19
Akciznu dozvolu može zatražiti pravno lice koje ispunjava sledeće uslove:
1) da obavlja djelatnost u vezi sa akciznim proizvodima u skladu sa propisanim uslovima i ima sjedište u Crnoj Gori;
2) da vodi poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva;
3) da redovno ispunjava poreske obaveze;
4) da nad tim licem nije započet postupak stečaja, odnosno likvidacije;
5) da ponudi osiguranje plaćanja akcize u skladu sa ovim zakonom;
6) da ispunjava uslove za elektronsku razmjenu podataka koji se odnose na
kretanje akciznih proizvoda.
Zahtjev za izdavanje akcizne dozvole
Član 20
(1) Akciznu dozvolu izdaje carinski organ na osnovu pisanog zahtjeva.
(2) Zahtjev iz stava 1 ovog člana sadrži sledeće podatke:
1) vrstu djelatnosti i naziv akciznog proizoda za koji se traži akcizna dozvola;
2) planirane količine godišnje proizvodnje, količine proizvedenih i količine
uskladištenih proizvoda na zalihama;
3) naziv i identifikaciju lica koje je zatražilo izdavanje akcizne dozvole;
4) dokumentaciju iz koje mora biti vidljiv potpuni opis rada sistema
računovodstva u skladu sa zakonom koji ureĎuje poreski postupak;
5) podatke koji dokazuju ispunjenost uslova za vršenje kontrole od strane carinskog organa;
6) bliži opis pojedinih proizvodnih postupaka, uključujući podatke o mjernim ureĎajima koji omogućavaju mjerenje proizvedenih, preraĎenih, uskladištenih i otpremljenih količina akciznih proizvoda;
7) lokaciju i opis prostorija kao i način njihovog obezbjeĎenja;
8) način otpremanja akciznih proizvoda;
9) izjavu da ispunjava uslove za elektronsku razmjenu podataka koji se odnose
na kretanje akciznih proizvoda.
(3) Lice koje traži akciznu dozvolu za mjerne ureĎaje iz stava 2 ovog člana dužno je da pribavi odobrenje za korišćenje tipa mjernog ureĎaja od strane organa nadležnog za mjere.
Uslovi za izdavanje dozvole
Član 26
(1) OsloboĎeni korisnik akciznih proizvoda može nabavljati akcizne proizvode bez plaćanja akcize samo ako za to dobije dozvolu carinskog organa.
(2) Dozvolu iz stava 1 ovog člana može zatražiti pravno lice koje ispunjava sledeće
uslove:
1) da u skladu sa propisanim uslovima obavlja djelatnost za koju upotrebljava akcizne proizvode za namjene iz čl. 44 i 54 ovog zakona;
2) da vodi poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva;
3) da redovno ispunjava poreske i carinske obaveze;
4) da nad tim licem nije započeo postupak stečaja, odnosno likvidacije;
5) da prije izdavanja dozvole podnese instrument osiguranja plaćanja akcize u
skladu sa ovim zakonom;
6) da ispunjava druge uslove odreĎene ovim zakonom.
(3) Lice koje ispunjava uslove iz stava 2 ovog člana može dobiti dozvolu ako ispunjava
i sledeće uslove:
1) da je proizvodna prostorija, skladište, odnosno druga prostorija za skladištenje akciznih proizvoda organizovana i opremljena tako da omogućava sigurno skladištenje i upotrebu akciznih proizvoda i pravilno mjerenje zaliha tih proizvoda;
2) da knjigovodstveno praćenje tih proizvoda obezbjeĎuje precizan uvid u potrošnju akciznih proizvoda i stanje zaliha proizvoda za čiju proizvodnju su akcizni proizvodi bili upotrijebljeni;
3) da su obezbijeĎeni uslovi za vršenje kontrole.
(4) Bliže uslove iz stava 3 ovog člana, propisuje Ministarstvo finansija.
(5) U slučaju prestanka važenja dozvole instrument osiguranja plaćanja akcize se može osloboditi tek nakon što je plaćena akciza za akcizne proizvode na zalihama, odnosno kada ne može više nastati obaveza za plaćanje akcize.
(6) Bliži postupak osiguranja i vrste instrumenata osiguranja plaćanja akcize propisuje
Ministarstvo finansija.
(7) Prije nego što carinski organ izda dozvolu mora utvrditi da li su akcizni proizvodi stvarno upotrijebljeni za namjene navedene u zahtjevu za izdavanje dozvole, kao i normative upotrebe akciznih proizvoda u proizvodnji drugih proizvoda. Carinski organ mora na licu mjesta utvrditi da li su ispunjeni uslovi za izdavanje dozvole.
(8) Ako carinski organ utvrdi da osloboĎeni korisnik akciznih proizvoda ne ispunjava obaveze iz ovog člana odrediće rok za otklanjanje nepravilnosti.
Dozvola oslobođenog korisnika akciznih proizvoda
Član 27
(1) Dozvolu osloboĎenog korisnika akciznih proizvoda carinski organ izdaje na osnovu pisanog zahtjeva.
(2) Carinski organ u roku od 30 dana od prijema potpunog zahtjeva obavještava lice koje je zatražilo izdavanje dozvole da podnese instrument osiguranja plaćanja akcize
ili zahtjev odbija.
(3) Carinski organ izdaje dozvolu u roku od 15 dana od dana prijema instrumenta za osiguranje plaćanja akcize.
(4) U zahtjevu za izdavanje dozvole se detaljnije navodi: namjena i način upotrebe akciznih proizvoda; normativ upotrebe za svaki proizvod za čiju proizvodnju se koristi; količinu akciznih proizvoda na koju se odnosi dozvola, ali najviše za količinu jednogodišnje proizvodnje, odnosno očekivanu proizvodnju za isti period.
(5) Dozvola iz stava 1 ovog člana se izdaje na ime podnosioca zahtjeva i ne može se prenijeti na drugo lice.
(6) U dozvoli carinski organ navodi: količine akciznih proizvoda koji se mogu nabaviti bez plaćanja akcize za propisane namjene u odreĎenom periodu koji ne može biti duži od 12 mjeseci; mjesto gdje će se akcizni proizvodi upotrebljavati i namjenu tih proizvoda. Količine se odreĎuju u zavisnosti od proizvodnih kapaciteta i perioda na koji se odnosi dozvola.
(7) Promjena količina iz stava 6 ovog člana i odobrenje količina za naredni period vrši se na osnovu naknadnog zahtjeva.
Druga oslobađanja od plaćanja akcize
Član 32
Akciza se ne plaća na akcizne proizvode:
1) koji se prodaju na brodovima i avionima na linijama meĎunarodnog
saobraćaja;
2) koje putnik donese sa sobom u svom ličnom prtljagu iz inostranstva i osloboĎeni su plaćanja uvoznih dažbina u skladu sa carinskim propisima;
3) mineralna ulja, njihove derivate i supstitute, koji su u standardnim rezervoarima motornih vozila, plovila ili aviona, koji dolaze iz inostranstva i nijesu namijenjeni za dalju prodaju i osloboĎeni su plaćanja uvoznih dažbina u skladu sa carinskim propisima;
4) koji se iz carinskog skladišta otpremaju u slobodne carinske prodavnice otvorene na meĎunarodnim graničnim prelazima na kojima je obezbijeĎena carinska i pasoška kontrola, radi prodaje putnicima, u skladu sa carinskim propisima.
Akcizna osnovica i iznos akcize
Član 52
(1) Akcizna osnovica je količina mineralnih ulja, izražena u litrima ili kilogramima.
(2) Ako je količinska jedinica za akcizu u litrima, litar se mjeri na temperaturi od+15°C.
(3) Visina akcize, za proizvode iz stava 1 ovog člana iznosi za:
1) olovni benzin (tarifne oznake CN 2710 11 31 00, 2710 11 51 10, 2710 11 51 90 i 2710 11 59 00) 464 Eura na 1000 litara;
2) bezolovni benzin (tarifne oznake CN 2710 11 31 00, 2710 11 41 00, 2710 11 45 00 i 2710 11 49 00) 459 Eura na 1000 litara;
3) kerozin (tarifne oznake CN 2710 19 21 00 i 2710 19 25 00) koji se koristi:
- kao motorno gorivo 330 Eura na 1000 litara;
- za grijanje 89,7 Eura na 1000 litara;
4) gasna ulja (tarifne oznake CN 2710 19 41 do 2710 19 49) koja se koriste:
- kao motorno gorivo 350 Eura na 1000 litara;
- kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe 169 Eura na 1000 litara;
- za grijanje 117 Eura na 1000 litara;
5) ulje za loženje (tarifne oznake CN 2710 19 61 00 do 2710 19 69 00) 19,5
Eura na 1000 kilograma;
6) tečni naftni gas (tarifne oznake CN 2711 12 11 00 do 2711 19 00 00) koji se koristi:
- kao motorno gorivo 125 Eura na 1000 kilograma;
- kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe 58,5 Eura na 1000 kilograma;
- za grijanje 26 Eura na 1000 kilograma.
7) biogoriva "350" Eura na 1000 litara.
Član 53
(1) Akciza za aditive i ekstendere koji su dodati mineralnim uljima jednaka je akcizi propisanoj za mineralno ulje kojem su dodati.
(2) Na svaki proizvod koji se stavlja u promet kao aditiv ili ekstender mineralnim uljima plaća se akciza kao da se radi o mineralnim uljima. Svaki ugljovodonik koji je proizveden iz sirove nafte i koji se stavlja u promet kao gorivo za grijanje (osim crnog uglja, lignite, treseta
ili sličnih čvrstih ugljovodonika i prirodnog gasa) podliježu plaćanju akcize po stopi propisanoj za odgovarajuće mineralno ulje.
(3) Za mineralna ulja koja se upotrebljavaju za pogon poljoprivredne i šumske mehanizacije (uključujući traktore), i za upotrebu mehanizacije koja služi za održavanje ski staza i parkinga na skijalištima, kupci imaju pravo na povraćaj akcize koja je propisana za tu namjenu.
(4) Povraćaj akcize iz stava 3 ovog člana, kupci mineralnih ulja ostvaruju u roku od sedam dana od dana podnošenja urednog zahtjeva nadležnom carinskom organu.
(5) Bliži način povraćaja akcize i uslove koje mora ispuniti kupac mineralnih ulja iz stava 3 ovog člana propisuje Ministarstvo finansija, u saradnji sa organom državne uprave nadležnim za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu i organom državne uprave nadležnim za poslove održivog razvoja i turizma.
Upotreba mineralnih ulja za namjene za koje se ne plaća akciza
Član 54
(1) Akciza se ne plaća na mineralna ulja:
1) koja se upotrebljavaju kao pogonsko gorivo u avionskom i pomorskom saobraćaju, kao i za pogon registrovanih ribarskih brodova, osim u slučaju upotrebe aviona, plovnih objekata i ribarskih brodova za privatne svrhe;
2) koja se upotrebljavaju u pogonima za proizvodnju električne energije i u pogonima za zajedničku proizvodnju električne i toplotne energije;
3) koje proizvoĎač u svojim proizvodnim prostorijama potroši za dalju preradu, odnosno proizvodnju drugih mineralnih ulja, osim ako su bili upotrijebljeni kao pogonsko gorivo za transportna sredstva;
4) koja se ubrizgavaju u visoke peći za namjene hemijske redukcije kao dodatak koksu koji je osnovno gorivo.
(2) Upotrebom za privatne svrhe iz stava 1 tačka 1) ovog člana smatra se korišćenje aviona, plovnih objekata i ribarskih brodova od strane njihovih vlasnika ili njihovo korišćenje po osnovu zakupa ili drugom osnovu koji se ne smatra poslovnom aktivnošću.
(3) Bliži postupak za ostvarenje prava iz stava 1 ovog člana propisuje Ministarstvo
finansija.
Član 56
(1) Označena mineralna ulja koja se upotrebljavaju za grijanje ne smiju se upotrebljavati za drugu namjenu i ne smiju se koristiti za pogon motornih vozila, odnosno plovnih objekata ili drugih motora, odnosno koristiti za standardni rezervoar motornih vozila, odnosno plovnih objekata ili drugih motora.
Mineralna ulja koja se upotrebljavaju za grijanje, ne smiju se stavljati u promet na benzinskim pumpama ili drugim maloprodajnim mjestima odreĎenim za prodaju naftnih derivata.
Izvor: Press služba Vlade Crne Gore, 25.09.2015.