NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLOBODNOM PRISTUPU INFORMACIJAMA
Član 1
U Zakonu o slobodnom pristupu informacijama ("Službeni list CG", br. 44/12), član 1 mijenja se i glasi:
"Pravo na pristup informacijama ili ponovnu upotrebu informacija u posjedu organa vlasti ostvaruje se na način i po postupku propisanom ovim zakonom".
Član 2
U članu 9 poslije tačke 8 dodaje se pet novih tačaka koje glase:
"9) Ponovna upotreba informacija je upotreba informacija koje su u posjedu organa vlasti, u komercijalne i nekomercijalne namjene, različite od izvorne namjene za koju su informacije nastale a koja se ostvaruje u okviru zakonom ili drugim propisom određene nadležnosti ili radnje koja se smatra službenom radnjom;
10) Dokument u mašinski čitljivom formatu je dokument koji organ vlasti objavljuje u formatu strukturiranom na način da softverske aplikacije mogu lako identifikovati, prepoznati i preuzeti podatke sadržane u dokumentu uključujući pojedinačne podatke i njihovu strukturu;
11) Otvoreni format je format dokumenta koji je nezavisan od korišćene platforme i dostupan javnosti bez ograničenja koja bi spriječila ponovnu upotrebu informacija;
12) Otvoreni standard je standard koji je donesen u pisanom obliku, detaljno određujući specifikacije zahtjeva za osiguravanje interoperabilnosti softvera;
13) Metapodatak je informacija o izvoru podatka odnosno podatak o drugom podatku u digitalnom obliku;
Član 3
U članu 12 uvodna rečenica stava 1 mijenja se i glasi:
"Organ vlasti dužan je da na svojoj internet stranici, u mašinski čitljivom formatu, objavi sljedeće informacije:"
Član 4
U članu 34 stav 1 mijenja se i glasi:
"Protiv akta organa vlasti o zahtjevu za pristup informaciji ili ponovnu upotrebu informacija, podnosilac zahtjeva i drugo zainteresovano lice može izjaviti žalbu Agenciji, preko organa vlasti koji je o zahtjevu rješavao u prvom stepenu."
Član 5
Poslije člana 38 dodaje se osam novih članova koji glase:
"IIIa. PONOVNA UPOTREBA INFORMACIJA
Pravo na ponovnu upotrebu informacija
Član 38a
Svako domaće i strano, fizičko i pravno lice ima pravo na ponovnu upotrebu informacija u komercijalne ili nekomercijalne namjene, u skladu sa odredbama ovog Zakona.
U svrhu ponovne upotrebe informacija organ vlast nema obavezu sačinjavanja nove informacije, prilagođavanja ili izdvajanja dijela informacije ako to zahtijeva nesrazmjeran napor koji prevazilazi jednostavnu radnju.
Od organa vlasti ne može se zahtijevati nastavak izrade ili čuvanje informacija radi ponovne upotrebe informacija.
Na pitanja koja nijesu uređena ovim poglavljem, primjenjuju se ostale odredbe ovog Zakona.
Praktična rješenja za ponovnu upotrebu informacija
Član 38b
Organ vlasti dužan je da objavi informacije dostupne za ponovnu upotrebu zajedno sa metapodacima, u mašinski čitljivom i otvorenom formatu, u skladu sa otvorenim standardima, na način koji omogućava njihovu pretragu.
Zahtjev za ponovnu upotrebu informacija
Član 38c
Podnosilac zahtjeva za ponovnu upotrebu informacija je potrebno da, osim podataka iz člana 19 ovog Zakona, navede informacije koje želi koristiti za ponovnu upotrebu, format i način na koji želi primiti informacije, kao i namjenu korišćenja informacija (komercijalna ili nekomercijalna namjena).
Organ vlasti dužan je da o zahtjevu za ponovnu upotrebu informacija donese rješenje u roku od 15 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Rješenje obavezno sadrži vrstu dozvole kojom se utvrđuju uslovi ponovne upotrebe informacija kao i visinu obračunatih troškova.
Organ vlasti će, po zahtjevima za ponovnu upotrebu informacija, kad god je to tehnički moguće, postupati putem sredstava elektronske komunikacije.
Odbijanje zahtjeva za ponovnu upotrebu
Član 38č
Organ vlasti će rješenjem odbiti zahtjev za ponovnu upotrebu informacija ako se zahtjev odnosi na:
1) informacije kojima je pristup zabranjen u skladu sa članom 14 ovog Zakona;
2) statističke informacije koje su označene stepenom tajnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita tajnosti podataka;
3) posebnu vrstu informacija za koje podnosilac zahtjeva treba dokazati postojanje posebnog pravnog interesa;
4) djelove informacije koji sadrže logotipe, grbove ili oznake;
5) informacije koje su u posjedu obrazovnih i naučnoistraživačkih ustanova, uključujući organizacije osnovane u svrhu prenosa rezultata istraživanja, škole i ustanove visokog obrazovanja, osim biblioteka ustanova visokog obrazovanja
6) informacije koje posjeduju ustanove u kulturi osim biblioteka, muzeja i arhiva;
7) informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja službenih zadataka
Ako organ vlasti odbije zahtjev za ponovnu upotrebu informacija zbog zaštite prava intelektualne svojine, dužan je da obavijesti podnosioca zahtjeva o nosiocu prava intelektualne svojine, ako je poznat, odnosno nosiocu licence od kojeg je organ vlasti dobio odnosnu informaciju.
Protiv rješenja o ponovnoj upotrebi informacija može se izjaviti žalba Agenciji, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja.
Protiv rješenja Agencije može se pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom.
Uslovi za ponovnu upotrebu informacija
Član 38ć
Organ vlasti dostavlja podatke podnosiocu zahtjeva, bez ograničenja, u otvorenom formatu, radi dalje slobodne upotrebe.
Organ vlasti može, u opravdanim slučajevima, da odredi uslove za ponovnu upotrebu informacija. U slučaju određivanja uslova za ponovnu upotrebu informacija, njihov sadržaj i primjena ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne upotrebe informacija, niti se smiju koristiti u cilju ograničenja konkurencije na tržištu.
Uslovi za ponovnu upotrebu informacija ne smiju biti diskriminatorni za iste ili slične vrste informacija, odnosno za komercijalnu ili nekomercijalnu namjenu.
Na organ vlasti koji koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u njegovu nadležnost, primjenjuju se isti uslovi kao za druge korisnike ponovne upotrebe informacija.
Vrste i sadržaj dozvola kojima se utvrđuju uslovi ponovne upotrebe informacija, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama, bliže se uređuju podzakonskim aktom.
Organ vlasti je dužan da na svojoj internet stranici objavi dozvole kojima se određuju uslovi za ponovnu upotrebu informacija, u skladu sa standardim otvorenim dozvolama.
Troškovi postupka za ponovnu upotrebu informacija
Član 38d
Organ vlasti neće vršiti naplatu ponovne upotrebe za informacije koje su dostupne na Portalu otvorenih podataka i službenim internet stranicama.
Organ vlasti može podnosiocu zahtjeva naplatiti stvarne materijalne troškove ponovne upotrebe informacija nastale prilikom izrade, kopiranja i dostave informacije.
Izuzetno od stava 2 ovog člana, organ vlasti može podnosiocu zahtjeva naplatiti i dodatne troškove, u sljedećim slučajevima:
1) organ vlasti se većinski finansira iz sopstvenih prihoda ili
2) podnosilac zahtjeva za ponovnu upotrebu informacija traži informacije od kojih organ vlasti ubira odgovarajuće prihode kojima pokriva troškove njihove izrade, kopiranja i dostave.
U slučajevima iz stava 3 ovog člana organ vlasti odrediće naknadu za ponovnu upotrebu informacija u skladu sa objektivnim kriterijumima za obračun troškova ponovne upotrebe informacija koje podzakonskim aktom utvrđuje nadležno ministarstvo.
Troškovi se obračunavaju u skladu sa računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju na konkretan organ vlasti.
Ukupni godišnji prihod organa vlasti na osnovu stava 3 ovog člana, ostvaren po osnovnu naknade troškova iz stava 4 ovog člana, ne smije prelaziti troškove izrade, kopiranja i dostave informacije, uključujući razuman povraćaj njihovog ulaganja.
Organ vlasti dužan je da redovno, putem svoje internet stranice, informiše korisnike ponovne upotrebe informacija o kriterijumima za naplatu troškova, kao i stvarno naplaćenom iznosu troškova ponovne upotrebe informacija na godišnjem nivou.
Naknada za ponovnu upotrebu informacija u posjedu biblioteka, muzeja i arhiva
Član 38dž
Biblioteke, uključujući biblioteke ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi, mogu korisniku, osim troškova iz člana 32 stav 2 ovoga Zakona, naplatiti dodatne troškove, u skladu sa objektivnim kriterijumima za obračun troškova ponovne upotrebe informacija. Troškovi se obračunavaju u skladu s računovodstvenim pravilima koja se primjenjuju na konkretan organ vlasti.
Ukupni godišnji prihod biblioteka, uključujući biblioteke ustanova visokog obrazovanja, muzeja i arhiva ostvaren po osnovi naknade troškova na osnovu stava 1 ovoga člana ne smije prelaziti troškove izrade, kopiranja i dostave informacija, uključujući razuman povraćaj ulaganja. Organ vlasti dužan je da revidira način obračuna naknade troškova na godišnjem nivou.
Biblioteke, uključujući biblioteke ustanova visokog obrazovanja, muzeji i arhivi dužni su, na svojim internet stranicama, informisati korisnike o kriterijiumima za naplatu troškova u postupku za ponovnu upotrebu informacija, kriterijumima za obračun troškova iz stava 1 ovoga člana, kao i stvarno naplaćenom iznosu troškova ponovne upotrebe informacija na godišnjem nivou.
Zabrana diskriminacije i isključiva prava
Član 38đ
Ponovna upotreba informacija dopuštena je i dostupna svim podnosiocima zahtjeva uz istu naknadu i pod istim uslovima. Broj podnosilaca zahtjeva kojima organ vlasti omogućava pravo na ponovnu upotrebu informacija nije ograničen. Organ vlasti ne može ugovorom ili drugim sporazumom ili odlukom odobriti podnosiocu zahtjeva ponovnu upotrebu informacija koja bi spriječila ponovnu upotrebu tih informacija od strane drugih korisnika.
Izuzetno od stava 1 ovoga člana, organ vlasti može odobriti isključivo pravo na ponovnu upotrebu informacija ako je to potrebno za pružanje javne usluge ili drugih usluga u javnom interesu. Opravdanost razloga za odobrenje isključivog prava na ponovnu upotrebu informacija podliježe redovnoj provjeri koju vrši Agencija najmanje jednom u tri godine, osim kada se radi o digitalizaciji informacija u oblasti kulture.
Agencija vodi i redovno ažurira javno dostupnu evidenciju o svim odobrenim isključivim pravima. Odluke ili ugovori kojima se odobrava isključivo pravo na ponovnu upotrebu informacija dostavljaju se Agenciji u roku od 15 dana od dana donošenja, odnosno zaključivanja ugovora.
Kada se isključivo pravo na ponovnu upotrebu povjerava u svrhu digitalizacije informacija u oblasti kulture, vrijeme na koje se zaključuje ugovor, po pravilu, ne smije preći 10 godina. Ako se ugovor zaključuje na period duži od 10 godina, opravdanost razloga za dodjelu isključivog prava i produženje vremenskog važenja ugovora Agencija razmatra u jedanaestoj godini a zatim svakih sedam godina.
U slučaju isključivog prava iz stava 4 ovoga člana ugovorom se obavezno mora predvidjeti osiguravanje besplatnog primjerka digitalizovanih informacija iz oblasti kulture koji je dostupan za ponovnu upotrebu nakon isteka vremena na koji je dodijeljeno isključivo pravo.
Važeći ugovori i odluke o isključivim pravima, osim ako se odnose na digitalizaciju informacija u oblasti kulture, moraju se objaviti na internet stranicama organa vlasti, odmah nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Sadržaj i način vođenja evidencije isključivih prava za ponovnu upotrebu iz stava 4 ovoga člana bliže će se urediti podzakonskim aktom.
Portal otvorenih podataka
Član 38e
Portal otvorenih podataka je zbirka podataka koja služi za prikupljanje, kategorizaciju i distribuciju otvorenih podataka u posjedu organa vlasti i omogućava njihovo lakše pretraživanje.
Portal otovrenih podataka sadrži informacije dostupne za ponovnu upotrebu zajedno sa metapodacima u mašinski čitljivom i otvorenom formatu, u skladu sa otvorenim standardima, na način koji omogućava njihovu lakšu pretragu.
Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije vodi i održava Portal otvorenih podataka.
Osim Portala otvorenih podataka, dozvoljeno je uspostavljanje i održavanje posebnih portala kojima se omogućava ponovna upotreba posebnih vrsta informacija, posebno kada se radi o bibliotekama, muzejima i arhivima."
Član 7
U članu 44 stav 1 mijenja se i glasi:
"Podnosilac zahtjeva za pristup informaciji ili ponovnu upotrebu informacija i drugo zainteresovano lice ima pravo na sudsku zaštitu, u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravni spor.
Stav 3 mijenja se i glasi:
"Postupak po tužbi u vezi sa pristupom informaciji ili ponovnom upotrebom informacija je hitan."
Član 8
U članu 47 stav 1 tački 10, riječi: "pristup informaciji" zamjenjuju se riječima: "pristup informaciji i ponovnu upotrebu informacija".
Poslije tačke 16 dodaju se četiri nove tačke koje glase:
"17) po zahtjevima za ponovnu upotrebu informacija ne postupi putem sredstava elektronske komunikacije, kad god je to tehnički moguće (član 38c stav 3);
18) odbije zahtjev za ponovnu upotrebu informacija zbog zaštite prava intelektualne svojine, a podnosioca zahtjeva ne obavijesti o nosiocu prava intelektualne svojine, odnosno nosiocu licence od kojeg je organ vlasti dobio odnosnu informaciju (član 38č stav 2);
19) ne objavi na svojoj internet stranici dozvole kojima se određuju uslovi za ponovnu upotrebu informacijama, u skladu sa standardnim otvorenim dozvolama (član 38ć stav 6);
20) redovno, a najmanje jednom godišnje, putem svoje internet stranice ne informiše korisnike ponovne upotrebe informacija o kriterijumima za naplatu troškova, kao i stvarno naplaćenom iznosu troškova ponovne upotrebe informacijama na godišnjem nivou (član 38d stav 7)"
Poslije stava 3, dodaje se novi stav koji glasi:
"Novčanom kaznom od 200 do 2.000 eura kazniće se fizičko lice, odnosno novčanom kaznom od 500 do 20.000 eura kazniće se pravno lice ukoliko upotrijebi informacije protivno objavljenim uslovima iz člana 38ć ovog Zakona."
Član 9
U članu 48 stav 1 poslije tačke 2 dodaje se nova tačka koja glasi:
"3) na svojoj internet stranici, ne vodi i redovno ne ažurira evidenciju o svim odobrenim isključivim pravima (član 38đ stav 3)."
Član 10
Podzakonski akti u skladu sa ovim zakonom donijeće se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Član 11
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenom listu Crne Gore".
IZ OBRAZLOŽENJA
II. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA
U okviru pregovaračkog poglavlja 10 – Informaciono društvo i mediji, Crna Gora se obavezala da će, između ostalog, implementirati pravila koja se odnose na ponovnu upotrebu informacija javnog sektora. Standardi u oblasti ponovne upotrebe informacija javnog sektora sadržani su u Direktivi Evropskog parlamenta i Savjeta 2003/98/EZ o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora i Direktivi 2013/37/EU o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora. U navedenim dokumentima definisana su pravila koja se odnose na:
- Predmet i područje primjene
- Procedure po zahtjevu za ponovnu upotrebu informacija javnog sektora
- Uslove za ponovnu upotrebu informacija javnog sektora
- Dostupne formate
- Načela prema kojima se utvrđuju troškovi u postupku za ponovnu upotrebu informacija
- Obavezu transparentnosti uslova i standardnih troškova postupka za ponovnu upotrebu informacija
- Formate dozvola za ponovnu upotrebu informacija
- Praktična rješenja
- Zabranu isključivih ugovora
- Zabranu diskriminacije
Razvojem informaciono-komunikacionih tehnologija i sve većom upotrebom interneta od strane građana, digitalni sadržaji, odnosno infomacije u elektronskom obliku, dobijaju na značaju zbog mogućnosti lakšeg pronalaženja, brže razmjene i upotrebe. Uporedo sa navedenim, razvijale su se i elektronske aplikacije organa vlasti posredstvom kojih je omogućen online kontakt i saradnja sa građanima, poput portala E-uprave i drugih informaciono-komunikacionih sistema za razmjenu informacija, podataka i dokumenata.
U kontekstu navedenog, a imajući u vidu da su informacije javnog sektora važan resurs za proizvode i usluge sa digitalnim sadržajem, te da, razvojem informacionih tehnologija, njihova uloga dodatno dobija na značaju, stvorila se potreba za implementacijom pravila prema kojima dokumenta u posjedu organa vlasti treba staviti na raspolaganje zainteresovanim korisnicima (građanima, NVO, privrednim društvima) u cilju daljeg slobodnog korišćenja u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Poseban značaj upotreba navedenih dokumenata može imati na ekonomski sektor, radi stvaranja dodatne vrijednosti koja može biti komercijalnog ili nekomercijalnog karaktera, gdje informacije organa vlasti (analize, studije itd.) mogu biti od posebnog značaja za razvoj konkurencije na tržištu, sa posebnim fokusom na razvoj malih i srednjih preduzeća.
Sve navedeno ima za cilj uspostavljanje održivih mehanizama za bržu razmjenu informacija na unutrašnjem tržištu Evropske unije, koje, u skladu sa članom 26 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije, predstavlja "prostor bez unutrašnjih granica na kojem je obezbijeđeno slobodno kretanje roba, ljudi, usluga i kapitala u skladu sa odredbama ugovora.".
Institucije Evropske unije kao i veliki broj zemalja EU su, putem portala otvorenih podataka prepoznale sljedeće oblasti kao posebno značajne u kontekstu ostvarivanja prava na ponovnu upotrebu informacija:
- Privreda
- Zapošljavanje
- Obrazovanje
- Nauka
- Životna sredina
Pravo na pristup informacijama – dokumentima organa vlasti pripada kategoriji temeljnih ljudskih prava u funkciji demokratizacije društva i transparentosti rada organa vlasti. Ponovna upotreba informacija, u odnosu na pravo na pristup informacijama, predstavlja i definiše različit pravni režim, jer se pristupom informacijama ostvaruje pravo javnosti da zna šta rade organi vlasti, čime se ustanovljava adekvatan pravni mehanizam za demokratsku kontrolu vlasti, dok se pravom na ponovnu upotrebu informacija-dokumenata ide korak dalje i navedene informacije, kao javni resurs, stavljaju na raspolaganje korisnicima radi daljeg, shodno zakonu, slobodnog korišćenja u komercijalne i nekomercijalne svrhe.
Na nivou Evropske unije, navedena pravila su ustanovljena kako bi se prevazišao problem različitih praksi u korišćenju informacija javnog sektora i stvorili uslovi za korišćenje navedenih informacija u njihovom punom kapacitetu. Stoga, cilj implementacije navedenih pravila je harmonizacija unutrašnjih praksi i stvaranje uslova za nesmetano funkcionisanje unutrašnjeg tržišta saglasno pomenutom članu 26 Ugovora o funkcionisanju Evropske unije.
Normativni okvir kojim se uređuje ponovna upotreba informacija ima za cilj objektivne i nediskrimatornorne uslove sa punom garancijom prava na ponovnu upotrebu informacija u posjedu organa vlasti.
IV. OBJAŠNJENJE OSNOVNIH PRAVNIH INSTITUTA
U članu 1 Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama predložena je izmjena člana 1 Zakona o slobodnom pristupu informacijama radi proširenja primjene Zakona na oblast ponovne upotrebe informacija u posjedu organa vlasti.
U skladu sa prethodnom izmjenom, u članu 2 Predloga zakona predložena je dopuna člana 9 Zakona koji se odnosi na značenje izraza, definisanjem pojmova ponovne upotrebe informacija, dokumenta u mašinski čitljivom formatu, otvorenog formata i metapodatka.
U članu 3 Predloga zakona, predložena je dopuna uvodne rečenice člana 12 Zakona koji se odnosi na obavezu proaktivnog objavljivanja informacija, u cilju preciziranja da su organi vlasti dužni na svojoj internet stranici objave dokumenta u mašinski čitljivom formatu, što podrazumijeva da je riječ o formatu strukturiranom na način da ga softverske aplikacije lako prepoznaju i očitaju.
U članu 4 Predloga zakona izmijenjen je član 34 stav 1 Zakona na način što je uspostavljena mogućnost upotrebe pravnih ljekova u postupku za ponovnu upotrebu informacija javnog sektora.
U članu 5 Predloga zakona uvodi se novo poglavlje pod nazivom "Ponovna upotreba informacija" sa osam novih članova zakona koji se odnose na:
Član 38a odnosi se na pravo na ponovnu upotrebu informacija. U njemu se precizira ko ima pravo da podnese zahtjev za ponovnu upotrebu informacija, i shodno članu 5 Direktive 2003/98/EZ i izmjeni iz Direktive 2013/37/EU, propisano je da ne postoji obaveza sačinjavanja nove informacije odnosno izdvajanja dijela informacije ako to od organa vlasti zahtijeva nesrazmjeran napor koji prevazilazi jednostavnu radnju. Takođe, precizirano je da organi vlasti, u svrhu ponovne upotrebe informacija, nemaju obavezu nastavka izrade ili čuvanja informacija.
Član 38b predstavlja implementaciju člana 9 Direktive 2013/37/EU kroz uspostavljanje obaveze državnim organima da su dužni da informacije dostupne za ponovnu upotrebu objave zajedno sa metapodacima odnosno sa podacima o drugom podatku u digitalnom obliku, u mašinski čitljivom formatu, odnosno formatu koji je lako prepoznatljiv od strane softverskih aplikacija, otvorenom formatu koji je nezavisan od korišćene platforme i dostupan javnosti bez ograničenja koje bi spriječilo ponovnu upotrebu informacija, i u otvorenom standardu.
Član 38c propisuje kriterijume koji se odnose na proceduru podnošenja zahtjeva za ponovnu upotrebu informacija, konkretno da je podnosilac zahtjeva za ponovnu upotrebu informacija potrebno da navede informacije koje želi koristiti za ponovnu upotrebu, format i način na koji želi primiti informacije kao i namjenu korišćenja informacije (komercijalna ili nekomercijalna namjena). Takođe, navedenim članom je preciziran rok u kojem je organ vlasti dužan da donese rješenje po zahtjevu za ponovnu upotrebu informacija koji je usklađen sa rokom za donošenje rješenja u postupku za slobodan pristup informacijama.
Član 38č propisuje situacije u kojima će organ vlasti odbiti zahtjev za ponovnu upotrebu informacija. Navedeni član je usklađen sa članom 1 Direktive 2003/98/EZ i izmjenom člana 1 koja je propisana Direktivom 2013/37/EU o izmjeni Direktive 2003/98/EZ.
Član 38ć propisuje mogućnost uspostavljanja određenih uslova za ponovnu upotrebu informacija, kao i obavezu da sadržaj i primjena uslova ne smiju neopravdano ograničavati mogućnost ponovne upotrebe informacija niti se smiju koristiti u cilju ograničenja konkurencije na tržištu. Takođe, navedenim članom se propisuje da uslovi za ponovnu upotrebu ne smiju biti diskriminatorni.
Član 38d propisuje troškove postupka za ponovnu upotrebu informacija. Kada su u pitanju informacije koje su po režimu slobodnog pristupa informacijama objavljene na službenim stranicama organa vlasti ili Portalu otvorenih podataka, za njih se neće vršiti naplata troškova. Ovim članom definisana je obaveza organu vlasti da podnosiocu zahtjeva za ponovnu upotrebu informacija može naplatiti samo stvarne troškove nastale prilikom izrade, kopiranja i dostave informacije. Takođe, ovim članom je predviđeno da osim navedenih troškova, a u skladu sa izmijenjenim članom 6 Direktive 2013/37/EU, organ vlasti može podnosiocu zahtjeva naplatiti i dodatne troškove u situacijama kada se organ vlasti većinski finansira iz sopstvenih prihoda ili podnosilac traži informacije od kojih organ vlasti ubira odgovarajuće troškove nastale u procesu izrade, kopiranja i dostave informacije. Precizniji kriterijumi vezano za troškove biće propisani podzakonskim aktom i biće usklađeni sa Smjernicama Evropske komisije o preporučenim standardnim dozvolama, skupovima podataka i troškovima ponovne upotrebe informacija (2014/C 240/01).
Član 38dž propisuje posebne troškovi koji mogu biti obračunati u postupcima po zahtjevima za ponovnu upotrebu informacija u posjedu biblioteka, muzeja i arhiva. Navedeni član je usklađen sa članom 6 Direktive 2013/37/EU.
Član 38đ propisuje zabranu isključivih prava i diskriminacije u postupcima za ponovnu upotrebu informacija. Navedeni član je u potpunosti usklađen sa članom 11 Direktive 2003/98/EZ i izmjenom člana 11 iz Direktive 2013/37/EU. U skladu sa navedenim članom ponovna upotreba informacija mora biti dostupna i dopuštena svim podnosiocima zahtjeva pod jednakim uslovima i uz istu naknadu. Zabranjeno je državnom organu da ugovorom ili drugim sporazumom ili odlukom odobri podnosiocu zahtjeva ponovnu upotrebu informacija koja bi spriječila ponovnu upotrebu navedneih informacija od strane drugih korisnika, odnosno dala ekskluzivno pravo samo jednom korisniku. Izuzetno od navedenog, organ vlasti može odobriti isključivo pravo na ponovnu upotrebu informacija ako je ista potrebna za pružanje javnih usluga ili drugih usluga u javnom interesu. Davanje isključivog prava u svrhu javnog interesa mora biti predmet redovnog monitoringa od strane nezavisnog nadzornog organa. Kada je u pitanju isključivo pravo radi digitalizacije kulturnih izvora, u toj situaciji riječ je o ograničenom ugovoru koji se ne zaključuje na period duži od 10 godina a eventualno produženje vremenskog važenja ugovora nezavisni nadzorni organ razmatra u jedanaestoj godini a zatim na svakih sedam godina.
Član 38e propisuje obavezu uspostavljanja Portala otvorenih podataka na kojem će organi proaktivno objavljivati sve informacije kojima je, po režimu slobodnog pristupa informacijama, pristup dozvoljen. Ti podaci koristiće se besplatno za ponovnu upotrebu. Portal mora sadržati informacije dostupne za ponovnu upotrebu zajedno sa metapodacima u mašinski čitljivom i otvorenom formatu, u skladu sa otvorenim standardima, na način koji omogućava njihovu lakšu pretragu. Shodno izvornoj nadležnosti, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije pripremiće navedeni Portal i biće zaduženo za njegovo vođenje i održavanje.
Članom 7 Predloga zakona mijenja se član 44 stav 1 Zakona koji se odnosi na sudsku zaštitu kako bi se podnosiocu zahtjeva za ponovnu upotrebu informacija, podjednako kao i podnosiocu zahtjeva za slobodan pristup informacijama omogućilo pravo na sudsku zaštitu.
Članom 8 Predloga zakona predložena je dopuna člana 47 sa četiri nove tačke kojima se utvrđuju prekršaji za organe vlasti ukolike postupe suprotno zakonskim obavezama definisanim posebnim poglavljem koje se odnosi na ponovnu upotrebu informacija javnog sektora. Takođe, novim stavom u članu 47 predložen je i prekršaj za korisnike ponovne upotrebe informacija ukoliko upotrijebe informacije protivno definisanim uslovima za ponovnu upotrebu informacija iz člana 38ć.
Članom 9 Predloga zakona predložena je dopuna člana 48 stav 1 novom tačkom kojom se utvrđuje prekršaj za Agenciju za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama u slučaju neispunjavanja obaveze vođenja i redovnog ažuriranja javno dostupne evidencije o isključivim pravima iz oblasti ponovne upotrebe informacija javnog sektora.
Članom 10 je propisano da će se podzakonski akti koji se odnose na dozvole i naknadu troškova u postupku za ponovnu upotrebu informacija donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona.
Izvor: Vebsajt Ministarstvo kulture, 25.03.2016.