Krivični zakonik Crne Gore neophodno je izmijeniti u dijelu zastare krivičnog gonjenja, kako bi se obezbijedilo da svi oni koji su se ogriješili o zakon za to odgovaraju na primjeren način, smatraju u Mreži za afirmaciju nevladinog sektora (MANS).
Kako se navodi u saopštenju MANS-a, zastarjelost krivičnog gonjenja predstavlja jedan od čestih razloga iz kojih tužilaštvo odlučuje da odustane od procesuiranja osumnjičenih za teška krivična djela (KD), uključujući i korupciju i organizovani kriminal.
"Postojeća zakonska rješenja iz Krivičnog zakonika Crne Gore, u kombinaciji sa nedovoljno efikasnim procesuiranjem krivičnih djela i njihovim kasnim otkrivanjem, doveli su do situacije, da čak i kada se ona otkriju, osumnjičeni nerijetko ne bivaju procesuirani, ne zato što nisu krivi, nego zato što je došlo do zastare krivičnog gonjenja", kaže se u saopštenju.
Kako se navodi, nije novost da tužilaštvo nema kapaciteta i političke volje da se ozbiljnije pozabavi problemima organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.
To, kako smatraju u MANS-u, kada se ima u vidu koliko su česte samoinicijativne akcije tužilaštva, ali i relativan rok zastare pojedinih KD, otvara ogroman prostor za zabrinutost kada su u pitanju rezultati te institucije.
Iz MANS-a su ukazali da kazneni zakon Hrvatske propisuje rokove zastarjelosti od osam do 40 godina, ali ne sadrži odredbe o prekidu zastarijevanja gonjenja.
Oni su ukazali da se, prema crnogorskoj verziji tog zakona, zastarjelost prekida svakom procesnom radnjom koja se preduzima radi otkrivanja KD ili radi otkrivanja ili gonjenja počinilaca, nakon čega vrijeme zastarjelosti teče ponovo.
MANS je zbog svega toga, uključujući i neefikasno krivično gonjenje ili kasno saznanje da su krivična djela izvršena, u komentarima na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore, Ministarstvu pravde preporučio da razmotri hrvatski model računanja rokova zastarjelosti.
MANS je Ministarstvu predložio i da, izmjenama Krivičnog zakonika, proširi listu KD koja ne zastarijevaju.
"Tako na primjer, postojećim zakonikom je propisano da ne zastarijeva KD primanje i davanje mita u privredi, a ne vidimo zašto to ne bi bilo primjenjeno i na primanje i davanje mita u javnoj upravi, gdje je vjerovatnije da postoji direktna šteta po javni interes", naveli su iz MANS-a.
Ta nevladina organizacija (NVO) je Ministarstvu predložila da se lista proširi i na KD protiv izbornih prava.
"Ovo tim prije jer se pokazalo da su rezultati tužilaštva u borbi protiv političke i izborne korupcije, naročito ispod ionako lošeg prosjeka u procesuiranju ovih KD", rekli su iz MANS.
Oni smatraju da je, s obzirom na to da posljedice te vrste korupcije imaju direktan uticaj na gotovo sve sfere života, i to na dugi rok, potrebno propisati duže rokove zastare, "kako bi neko buduće i slobodnije tužilaštvo imalo šansu da zaštiti javni interes".
U saopštenju se kaže da je MANS, u saradnji sa kolegama iz Sigurne ženske kuće, Grin houma, Udruženja mladih sa hendikepom i NVO Stečajci u Crnoj Gori, dostavio i set komentara kojima se od Ministarstva traži da se lista KD kod kojih nema zastare, prošire i sa KD teško ubistvo, mučenje, dječja pornografija, krivična djela protiv službene dužnosti i ostala djela sa elementima korupcije.
Navodi se da su tražili i da se lista proširi i sa KD povrede ravnopravnosti, zagađenja životne sredine, nepreduzimanja mjera zaštite životne sredine i ostala djela iz korpusa KD protiv životne sredine.
IZVOR: Vebsajt CdM, 24.02.2017.
Naslov. Redakcija