Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

UREDBA O VISINI BORAVIŠNE TAKSE ZA PLOVNE OBJEKTE NAUTIČKOG TURIZMA: Prihod od taksi za plovne objekte ide u finansiranje turističkih organizacija


 

Prema planu Vlade, 80 odsto ostvarenog prihoda usmjeriće se lokalnim turističkim organizacijama, od čega će 10 odsto morati da bude iskorišćeno za valorizaciju kulturne baštine i još 10 odsto za poboljšanje uslova boravka turista i podizanje nivoa kvaliteta ponude. Preostalih 20 odsto ukupnih prihoda biće opredijeljeno za finansiranje projekata Nacionalne turističke organizacije.

Shodno Uredbi o visini boravišne takse za plovne objekte nautičkog turizma, koju je Vlada usvojila 21. januara, naknada za jahte i brodove iznosi od pet do 150 eura, u zavisnosti od perioda boravka turista i dužine plovila.

Prema procjeni Ministarstva, napravljenoj na osnovu podataka Monstata za 2014. godinu o dolasku jahti i brodova za kružna putovanja, za najkraći period do sedam dana i sa prosječnim iznosom minimalne boravišne takse za jahte i brodove, ukupni prihodi bili bi 84.000 eura. Od toga je prihod od jahti 66.000 eura, a od brodova 18.000.

"Za najduži period do godinu dana, sa prosječnim iznosom boravišne takse od 90 eura, prihodi bi za jahte iznosili oko 316.000 eura i za brodove, za najveću dužinu sa boravišnom taksom od 150 eura, oko 52.000 eura. To ukupno predstavlja procjenu prihoda od oko 368.000 eura", ukazali su u resoru kojim rukovodi ministar Branimir Gvozdenović.

Vladinom Uredbom predviđeno je da taksu u paušalnom iznosu plaća vlasnik, zakupac ili korisnik plovnog objekta koji pruža usluge smještaja. Ona se odnosi na brodove i jahte sa ugrađenim ležajevima koji se koriste za odmor, razonodu, sport i rekreaciju, izletničke ture i krstarenja.

Jahting turizam, koji je jedan od vodećih svjetskih biznisa, u Crnoj Gori je do sada najviše razvijan u Tivtu, kroz aktivnosti u najluksuznijoj luci za jahte i mega jahte na Mediteranu Porto Montenegru. Kada je riječ o kruzing turizmu, po toj djelatnosti prepoznaje se Luka Kotor u koju godišnje uplovi skoro 400 brodova. Potencijal za razvoj kruzing turizma posjeduju i luke u Baru i Zelenici, ali one do sada nijesu ostvarile značajnije rezultate u ovoj oblasti.

U Ministarstvu ističu podatke Svjetske turističke organizacije, prema kojima se očekuje da će region Mediterana u ovoj godini posjetiti rekordan broj turista, što će u značajnoj mjeri doprinijeti povećanju ukupnog prometa u nautičkom turizmu za oko pet odsto.

"U tom cilju, prilikom izrade Uredbe vodilo se računa o finansijskom opterećenju vlasnika ili korisnika plovila, sa namjerom da se ne umanji broj plovila koji dolaze u teritorijalne vode Crne Gore, i isti su određeni da budu na najnižem nivou u okruženju", zaključili su u Ministarstvu.

Izvor: Vebsajt CdM, 27.01.2016.