Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O INOVACIONOJ DJELATNOSTI: Prvi put jedan zakon prepoznaje pojam frilenser

27.08.2020.


Formiranje Fonda za inovacije Crne Gore i Savjeta za inovacije dvije su najznačajnije novosti definisane Zakonom o inovacionoj djelatnosti ("Sl. list CG", br. 82/2020), istakao je za Dnevne novine osnivač kompanije Codingo Podgorica Ivan Radunović. Novi zakoni su, smatra, velika šansa za sve IT firme, jer će omogućiti veća izdvajanja za istraživanje i razvoj novih proizvoda.

Epidemija COVID-19 ojačala je IT sektor što za rezultat ima, kazao je za Dnevne novine osnivač kompanije Codingo Ivan Radunović, veliki broj novih softverskih rješenja i ubrzanu digitalizaciju.

“Pojava korona virusa promijenila je puno stvari ove godine. Nije bilo putovanja, došlo je do smanjenja potrošnje, kolabirale su čitave industrije, ali su se pojavile i neke nove. U domaćem IT sektoru nije bilo otpuštanja prouzrokovanih krizom, niti se ijedna IT kompanija zatvorila zbog toga, sektor je preživio i ojačao. Imali smo puno novih softverskih rješenja kod državnih institucija i cjelokupni tempo digitalizacije se znatno ubrzao”, ističe Radunović.

Promjene za koje bi u normalnim uslovima trebalo pet godina, objašnjava, uvedene su za šest mjeseci.

“Uveden je rad od kuće, elektronsko podnošenje zahtjeva, elektronska komunikacija sa institucijama, novi e-servisi i novi zakoni. Kada smo kod zakona moram da spomenem Zakon o inovacionoj djelatnosti ("Sl. list CG", br. 82/2020) koji predviđa formiranje Fonda za inovacije Crne Gore i Savjeta za inovacije. Smatram da su ovo dvije najznačajnije novosti definisane tim zakonom”, naglašava Radunović.

Fond za inovacije je, pojašnjava, tijelo koje treba iz domaćih i međunarodnih institucija da povlači novac i taj novac investira u inovativna preduzeća i projekte.

“Takav vid podrške u tom obimu do sada nismo imali. Za domaće inovativne kompanije bilo je gotovo nemoguće da dobiju investiciju, jer u zemlji trenutno nemamo privatne investicione fondove koji se time bave. Uspostavljanje ovoga Fonda dovešće do toga da se kreiraju temelji ekosistema u koji će rado doći i investirati i domaći i strani fondovi”, smatra Radunović.

Do sada, dodaje, nismo imali definisanu inovacionu politiku i pravce inovativnog razvoja naše države.

“To se mijenja uspostavljanjem Savjeta za inovacije. Veoma je važno da u tom tijelu, ali i u svim drugim tijelima koja se brinu o inovacijama imamo predstavnike kompanija koji se u realnom sektoru bave time. Moramo da imamo kritičnu masu stručnjaka i kompanija koje tu politiku mogu da sprovedu u djelo i izvozom tih inovativnih rješenja ojačaju kako sebe tako i čitavu ekonomiju”, ističe Radunović.

Svaka priča o IT-u u Crnoj Gori, kaže, počinje i završava sa manjkom kvalifikovanih ljudi koji mogu da podrže rast IT sektora.

“Imamo državne fakultete koji iz godine u godinu upisuju sve manje studenata na tehnološkim smjerovima, iako tržište traži tu radnu snagu. Profesori koji su nam obrazovali kadar sa ETF-a i PMF-a napuštaju svoje pozicije i prelaze u privatni sektor”, kazao je Radunović.

Zato, pojašnjava, privatne kompanije same kreiraju svoje akademije, jer drugačije ne mogu da pronađu kadar.

“Moramo zaustaviti negativne trendove u našim obrazovnim institucijama i raduje me što Ministarstvo nauke prepoznaje tu potrebu. Nedavno je na njihovu inicijativu pokrenuto formiranje IT klastera čiji je prvi zadatak formiranje IT akademije. Siguran sam da je to pravi put, jer jedino tako uz saradnju privatnih kompanija i fakulteta može da se trasira dobar pravac našeg j visokog obrazovanja”, smatra Radunović.

Domaći IT sektor se, dodaje, polako, ali postojano razvija u smjeru izvoza proizvoda i usluga.

“Sav novac koji IT firme unesu u našu ekonomiju drugačije ne bi tu došao. Stvara se vrijednost iz čistog izvoza “pameti”, nema sirovina, ulaznih troškova i slično. Nije potrebna razvijena infra struktura, putevi aerodromi potrebno je samo nekoliko uspješnih priča koje će da motivišu sve ostale”, rekao je Radunović.

Zarade programera i kadra koji radi u inovativnim kompanijama su, kaže, znatno veće od prosječne zarade, a lokalna ekonomija ima višestruke koristi.

“Zato treba podstaknuti svaki model koji dovodi do jačanja tog sektora. Jedan model je da uredimo naš sistem i da postanemo pristupačni za digitalne nomade. To su ljudi koji rade u tehnološkim kompanijama, koji nemaju stalno prebivalište i često se sele. Procjenjuje se da će njihov broj globalno do 2030. porasti na milijardu”, kazao je Radunović.

Već sada imamo, kako je rekao, veliki broj ovakvih pojedinaca u Crnoj Gori, međutim nismo međunarodno prepoznati kao destinacija koja je otvorena ka nomadima.

“Ono što oni traže su lakoća vođenja biznisa bez ijednog odlaska na šalter, jasne poreske procedure, automatizovani servisi za prijavljivanje poreza. Moramo dovesti do toga da engleski jezik ima isti status kao i maternji jezik. Naši susjedi su takođe krenuli sa sličnim kampanjama, jedina razlika između njih i nas je što smo mi mnogo manji sistem i trebalo bi da možemo da prilagodimo sistem mnogo agilnije od njih”, smatra Radunović.

Ono što nam ide na ruku je, ističe on, niska stopa poreza na dobit od devet odsto, a ukoliko se podiže dividenda onda ide još devet odsto na iznos dividende i to je među najnižim stopama u Evropi.

“To je jedna povoljnost. Od skoro imamo i drugu povoljnost, a to je da inovativna preduzeća mogu dobiti značajne poreske olakšice u vidu smanjenja poreza i doprinosa, čak i do 100 odsto. Zakon o podsticajnim mjerama za razvoj i istraživanja i inovacija je definisao upravo takve olakšice i još niz drugih”, naglasio je Radunović.

Prvi put, kaže, jedan zakon prepoznaje pojam frilenser.

“To je veoma značajno, jer imamo veliki broj ljudi koji rade kao frilenseri, a oni do sada nisu imali definisani status”, kazao je Radunović.

Nove zakone, kako je rekao, vidi kao veliku šansu, kako za svoju tako i za sve druge IT firme.

“Oni će nam omogućiti da više sredstava izdvojimo za istraživanje i razvoj, kako bi radili na razvoju novih proizvoda. Kao društvo moramo raditi na uklanjanju svih biznis barijera, administrativne procedure treba pojednostaviti i učiniti ih transparentnim. Potrebno je da poreski i zakonodavni sistem bude predvidiv, kako bi svima bilo jasno šta da očekuju prilikom pokretanja i vođenja privatnog biznisa”, smatra Radunović.

Ovo se, ističe, najbolje može ostvariti pametnom digitalizacijom državne uprave, a tu naša stručna IT zajednica može biti od velike pomoći.


IZVOR: Vebsajt CdM, 25.08.2020.


Naslov: Redakcija