Ni deset godina od usvajanja zakona Crna Gora nema registar državne imovine, odnosno sveobuhvatne podatke sa kojim nepokretnostima raspolaže i koja je njihova vrijednost. Godinama Državna revizorska institucija na to upozorava, daje preporuke, ali se stanje mnogo ne mijenja, i dalje je (ne)evidencija državne imovine sistemski i veliki problem.
Podsjetimo da je parlament 2009. godine usvojio Zakon o državnoj imovini ("Sl. list CG", br. 21/2009 i 40/2011 - dr. zakon - dalje: Zakon) kojim je definisano da su organi i javne službe u vlasništvu države, kao i opština, dužni da naprave popis, procjenu i evidentiranje nepokretnih stvari koje su u njihovom vlasništvu i u roku od godinu dostave podatke Upravi za imovinu. Uprava je bila dužna da uspostavi jedinstvenu evidenciju nepokretnih stvari iz državne imovine u roku od 90 dana nakon što im se podaci dostave.
Da li je konačno došlo vrijeme za ključne promjene, upitana je DRI, koja će uskoro objaviti sveobuhvatnu reviziju ove objasti. Senator Branislav Radulović kaže da bi uskoro trebalo da bude objavljena revizija evidencije državne imovine i da očekuje da to bude prekretnica u uspostavljanju registra ove imovine.
U skladu sa godišnjim planom za ovu godinu okončana je revizija "Uspješnost uspostavljanja, vođenja i kontrole evidencije državne imovine kod državnih organa". Subjektima revizije dostavljen je preliminarni izvještaj i usaglašena su sva pitanja u dijelu zaključaka, ocjena i preporuka.
Na pitanje kakav je ključni zaključak i da li ima promjena u odnosu na prethodni period kojim se država i opštine ne mogu pohvaliti, Radulović kaže da je to i dalje problem. Pitanje evidencije državne imovine i u nalazima DRI i u dokumentima Vlade više puta je identifikovano kao sistemski i akutan problem. Sa stanovišta vrhovne države revizije, ovo je jedno od rizičnih polja u funkcionisanju javnog sektora i predmetna revizija trebala bi biti prekretnica ka uspostavi evidencije državne imovine, koja bi bila ažurna i cjelovita, u cilju pravilnog i efektivnog upravljanja istom kaže on i objašnjava da su ovom revizijom obuhvaćeni Ministarstvo finansija i uprave za imovinu i za nekretnine.
"Uzorkom su obuhvaćeni i Ministarstvo saobraćaja, kao i uprava za bezbjednost hrane i za željeznice. Međutim, kako se u ovom slučaju radi o reviziji koja ima sistemski karakter, kao i da će se dio preporuka odnositi na sve državne organe, sa rezultatima revizije trebali bi se upoznati svi obveznici primjene Zakona", smatra Radulović.
Objasnio je da će izvještaj do detalja predstaviti stanje i dati preporuke koje će biti putokaz za kvalitetnu promjenu stanja.
"Ključni problemi su neuspostavljanje jedinstvne evidencije državne imovine i Zakonom predviđenog registra nepokretnosti, neuspostava funkcionalnog programa (softvera) za evidenciju, procjena vrijednosti državne imovine. Tu je i nedostavljanje podataka o državnoj imovini od strane državnih organa Upravi za imovinu, nepotpune ili netačne evidencije imovine kod državnih organa itd", objašnjava Radulović.
Na pitanje da li osim (ne)evidencije ima i drugih problema, ovaj senator kaže da je jedan od njih razgraničenje.
"Pored problema notiranih u ranijim nalazima DRI, dodatno smo identifikovali da nije okončan postupak razgraničenja imovine između određenog broja opština i države. Stoga smo, u cilju postizanja pune saglasnosti oko sadržaja konačnog izvještaja, imali sastanak sa Ministarstvom finansija koje bi trebalo da, shodno ranije izdatom zaključku Vlade, okonča postupak razgraničenja. Očekujemo da Ministarstvo finansija, po dobijanju konačnog izvještaja DRI, dostavi akcioni plan realizacije izdatih preporuka i prema Vladi inicira određene radnje, kako bi se svi problemi i nedostaci identifikovani u izvještaju DRI otklonili", objašnjava Radulović.
IZVOR: Vebsajt CdM, 24.04.2019.
Naslov: Redakcija