Za 3 i po godine u sklopu procesa EU integracija, a na osnovu izvještaja Evropske komisije, unaprijedili smo normativni i strateški okvir u oblasti životne sredine i dodatno ga uskladili sa međunarodnim standardima, a naročito sa zahtjevima iz procesa EU integracija. U ovom periodu donešeno je oko 29 zakona harmonizovanih sa EU propisima, 96 podzakonskih akata, kao i više od 10 Strategija koje uređuju sektorske politike iz oblasti životne sredine, poručio je ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović.
Samo tokom 2015. godine Vlada je usvojila 11 predloga zakona, od čega su svega 2 donijeta u Skupštini, čime je onemogućena primjena niza novih i unaprijeđenih rješenja koja su u skladu sa EU pravnom tekovinom, i to u raznim oblastima (zaštita prirode, upravljanje hemikalijama, krovni Zakon o životnoj sredini i sl.). U sklopu aktivnosti vezanih za proces integracija u Poglavlju 27, 2013. godine uspostavljena je struktura za pripremu Crne Gore za vođenje pregovora o članstvu za ovo pregovaračko poglavlje. Radna grupa broji 61 člana, a pored predstavnika državnih organa prisutni su i predstavnici 4 NVO-a, 3 Univerziteta, Unije poslodavaca i Sindikata.
Po dobijanju Izvještaja sa skrininga za Pregovaračko poglavlje 27 i početnog mjerila, otpočet je rad na izradi Nacionalne strategije za usklađivanje i implementaciju, tj. Nacionalne strategije aproksimacije za Poglavlje 27. Izrada ovog dokumenta je finalizovana u martu ove godine i nakon sprovedene javne rasprave poslata je Evropskoj komisiji na komentare. Nakon završetka konsultacija sa Evropskom komisijom, naša očekivanja su da će Poglavlje 27 biti otvoreno za pregovore u ovoj godini.
Za kvalitetne pregovore sa Evropskom komisijom u Poglavlju 27, kao i za primjenu Nacionalne strategije aproksimacije, potrebno je da dalje jačamo administrativne kapacitete. Prema našim procjenama trenutno je, u oko 33 institucije koje su uključene u proces prenošenja i primjene pravne tekovine u Poglavlju 27, zaposleno 126 službenika. Međutim, da bi sistem optimalno funkcionisao projektovana je potreba od oko 260 zaposlenih do 2020. godine. Statistika na lokalnom nivou nije ohrabrujuća. Naime, u 23 lokalne samouprave u Crnoj Gori radi ukupno 27 zaposlenih na poslovima životne sredine, što u prosjeku znači 1 zaposleni u 1 lokalnoj samoupravi. Kako je realno očekivati da većina jedinica lokalnih samouprava treba da uloži posebne i dodatne napore da ojača svoje kapacitete, u narednom periodu ispitaćemo i druga moguća rješenja za poboljšanje kvaliteta primjene propisa iz Poglavlja 27 na lokalnom nivou.
Svakako da kao jedan od ključnih izazova u politici životne sredine u dolazećem periodu vidimo obezbjeđivanje sigurnih i stabilnih izvora finansijskih sredstava potrebnih za njeno sprovođenje. Prvi put smo sada na jednom mjestu definisali koji je to iznos sredstava potreban da bi mogli da ostvarimo potpuno usklađivanje u Poglavlju 27. Prema procjenama iz Nacionalne strategije aproksimacije, u ovu oblast potrebno je investirati oko 1,4 milijardi eura. Finansijski najzahtjevnije oblasti biće kvalitet voda (oko 840 miliona) i upravljanje otpadom (oko 370 miliona).
Ove finansijske aproksimacije već nam sada daju za pravo da prilikom redovnog planiranja budžeta sa Ministarstvom finansija tražimo dodatni fiskalni prostor za obezbjeđivanje budžetskih sredstava koja će biti opredijeljena za politiku životne sredine.
U oblasti životne sredine i klimatskih promjena, prenošenjem pravne tekovine EU u nacionalne propise, Crnu Goru čekaju ozbiljni i brojni izazovi. U pitanju su oblasti u kojima postoji najveća neusklađenost sa evropskim standardima i koje su kao prioriteti istaknuti i u izvještajima Evropske komisije o napretku. Riječ je o 4 zahtjevne oblasti: upravljanje otpadom, kvalitet voda, zaštita prirode i klimatske promjene. Podsjetiću da je 2015. godine usvojena Nacionalna strategija upravljanja otpadom do 2030. i Državni plan upravljanja otpadom za period 2015-2020. Dokumenta su u potpunosti usklađena sa principima upravljanja otpadom u EU, koji se bazira na prevenciji, reciklaži i ponovnoj upotrebi otpada, kao i na korišćenju savremenih tehnologija za tretman. Jedinice lokalne samouprave su, shodno Državnom planu upravljanja otpadom, u obavezi da urade lokalne planove upravljanja otpadom i njihova izrada je u toku. Na bazi Plana i Strategije započete su aktivnosti na stvaranju preduslova za realizaciju sljedećih projekata, a koje idu u susret stvaranju uslova za realizaciju koncepta primarne selekcije otpada, i to:
• Izgradnja reciklažnog centra na lokaciji "Možura" u Baru;
• Izgradnja transfer stanica u opštinama: Plužine, Šavnik, Žabljak, Andrijevica i Mojkovac;
• Izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda na deponiji Livade u Podgorici;
• Sanacija neuređenih odlagališta: Vasove vode u Beranama, Ćafe u opštini Bar, Vrtijeljka u Prijestonici Cetinje, Čarkovo polje u opštini Žabljak.
Naravno, izuzetno nam je važna podrška Evropske komisije za koncept za koji ćemo se opredijeliti u vezi sa daljim upravljanjem otpadom u Crnoj Gori. Dodatne napore činimo i da iskoristimo kreditna sredstva u sklopu projekta sa Svjetskom bankom oko sanacije "crnih ekoloških tačaka" (KAP, Brodogradilište, TE "Pljevlja" i rudnik "Šuplja stijena"), od kojih ćemo sa lokacijom Bijela otpočeti već na jesen ove godine. Dalje, kroz kontinuiranu rekonstrukciju kanalizacione mreže, povezanost stanovništva na istu u određenoj mjeri je povećana i trenutno u urbanim cjelinama iznosi oko 67%. U proteklom periodu izgrađena su postrojanja za prečišćavanje otpadnih voda (PPOV) u: Podgorici, Budvi, Žabljaku, Mojkovcu, Nikšiću, Rijeci Crnojevića, Virpazaru i Jazu. U 2016. godini očekuje se puštanje u funkciju PPOV-a u Herceg Novom i zajedničkog PPOV za Kotor i Tivat. Aktivnosti na izgradnji PPOV-a u toku su u Pljevljima, Beranama i Šavniku, a priprema se i inovirano rješenje za Podgoricu.
Pripremne aktivnosti na izgradnji PPOV-a su u toku i u drugim opštinama, tako da se očekuje da će do 2020. godine biti u funkciji preko 14 PPOV-a. Kljucna stvar je sto cemo 2021. imati u potpunosti pokrivenu obalu sa infrastrukturom za tretman komunalnih otpadnih voda. Sada se razgovara oko novih tehničko-tehnoloških rješenja uz pomoć njemacke Vlade i međunarodnih finansijskih institucija.
Tokom 2015. ostvaren je i do sada najveći napredak u oblasti klimatskih promjena usvajanjem prve Nacionalne Strategije u oblasti klimatskih promjena do 2030. i kalkulacije tzv. "namjeravanog nacionalnog doprinosa" Crne Gore smanjenju efekta klimatskih promjena. Na Globalnom samitu o klimatskim promjenama u Parizu u decembru 2015. Crna Gora je prijavila namjeravani nacionalni doprinos smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte za 30% do 2030. u odnosu na 1990. kao baznu godinu.
Izvor: Vebsajt CdM, 26.05.2016.