64. śednica Odbora za ljudska prava i slobode
Odbor za ljudska prava i slobode na održanoj 64. śednici razmotrio je Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2015. godinu, koji je Skupštini Crne Gore podnijela Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama.
Predśednik Odbora dr Halil Duković je podśetio da je riječ o šestom godišnjem Izvještaju Agencije o stanju zaštite ličnih podataka, a trećem godišnjem Izvještaju o stanju u oblasti pristupa informacijama, ukazujući da je ove, kao i prethodne godine, Agencija dostavila objedinjeni Izvještaj za dvije oblasti koje su joj u nadležnosti. Saopštio je da se uporednom analizom podataka sadržanih u godišnjim izvještajima Agencije može konstatovati da je u objema oblastima ostvaren napredak.
Radenko Lacmanović, član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama se saglasio sa ocjenom predśednika Odbora napominjući da ostvareni napredak još ne predstavlja stanje koje svi žele i očekuju.
Naglašavajući da je važnost pitanja kojima su se bavili važnija od same statistike, Lacmanović je saopštio da su se u okviru zaštite ličnih podataka posebno bavili podacima koji se prikupljaju u oblasti finansija i socijalne i dječje zaštite, kao i onima koji se prikupljaju u zdravstvenim i obrazovnim ustanovama. U 2015. su uradili 86 nadzora što je manje u odnosu na 2014. godinu kada ih je bilo 122, iz razloga što su imali jednog kontrolora manje s obzirom da je kontrolor Gjokaj u decembru 2014. godine izabran za predśednika Savjeta Agencije. U izvještajnoj godini su zabilježili manje interesovanje rukovalaca zbirkama ličnih podataka da se prijave Agenciji i registruju zbirke ličnih podataka tako da je registrovano 42 rukovaoca sa 105 zbirki ličnih podataka, dok je u 2014. registrovano 98 rukovalaca sa 196 zbirki. Na 40 zahtjeva za davanje mišljenja (33 u vezi sa primjenom Zakona o zaštiti podataka o ličnosti ("Sl. list CG", br. 79/2008, 70/2009 i 44/2012) i sedam u vezi sa primjenom Zakona o slobodnom pristupu informacijama("Sl. list CG", br. 44/2012)) Agencija je u 12 slučajeva dala pozitivno mišljenje, u sedam mišljenje da se obrada ličnih podataka ne vrši u skladu sa odredbama Zakona, u četiri slučaja ukazala da je potrebno precizirati zakonske norme kako bi iste bile usklađene sa Zakonom, dok je u sedam predmeta upućeno obavještenje da se neće izdavati mišljenja po zahtjevima koji se odnose na primjenu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, a u dva slučaja podnosioci su povukli svoje zahtjeve.
U oblasti zaštite ličnih podataka tokom 2015. godine Agencija nije podnosila zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka iz razloga što su rukovaoci i subjekti nadzora uglavnom postupali po njihovim preporukama u cilju rješavanja ukazanih nepravilnosti.
I dalje je evidentan problem video nadzora, s tim što je sada mnogo izraženiji problem njegovog postavljanja od strane fizičkih lica na način da se nadzorom pokrivaju i javne površine. Iako je Presudom Suda u Luksemburgu konstatovano da se pokrivanje javnih površina video nadzorom od strane fizičkih lica ne može smatrati obradom ličnih podataka za sopstvene potrebe, Agencija kao nadzorni organ ima velikih problema da djeluje u ovoj oblasti. Da bi Agencija izvršila inspekcijski nadzor i konstatovala nepravilnosti trebalo bi da izvrši uvid u ruter u koji se pohranjuju svi video zapisi, utvrdi koliko se podaci čuvaju, ko im pristupa i na koji način se čine dostupnim drugima, što nije moguće uraditi sa javne površine. S druge strane, Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI) zagarantovana je nepovredivost stana, pa Agencija ne može kontrolisati porodične stanove i objekte, niti vršiti nadzor u tom dijelu bez saradnje sa nadležnim državnim organima zbog čega im je Lacmanović uputio apel da zajedno rade, uspostave kontrolu i rješavaju slučajeve u kojima se javne površine snimaju od strane fizičkih lica.
Radenko Lacmanović je saopštio da su u izvještajnom periodu zabilježili povećano interesovanje od strane Skupštine Crne Gore, njenih radnih tijela, kao i ministarstava da prilikom izrade i razmatranja predloga zakona ili podzakonskih akta konsultuju Agenciju i traže mišljenja koja kasnije u značajnoj mjeri prihvataju.
Kada je riječ o slobodnom pristupu informacijama, Lacmanović je naveo da su u 2015. godini primili i riješili 1412 predmeta, a u 1083 slučaja ustanovili da su organi vlasti povrijedili odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama na štetu podnosilaca zahtjeva. U 869 slučajeva zabilježeno je "ćutanje administracije" odnosno neodgovaranje u zakonskom roku od 15 dana od dana dostavljanja zahtjeva. U 214 slučajeva Savjet Agencije je donio meritornu odluku i obavezao prvostepeni organ da podnosiocu zahtjeva dostavi traženu informaciju. U 193 slučaja postupak su obustavili Zaključkom jer je u međuvremenu organ vlasti dostavio traženu informaciju, pa je podnosilac žalbe odustao. U devet slučajeva Agencija je donijela Zaključak o nenadležnosti, a u 125 slučajeva, odnosno 9 % od svih riješenih, odbili su žalbu kao neosnovanu.
Ocijenio je da podaci ukazuju da su snažno afirmisali pravo javnosti da zna, što su činili kako zbog podnosilaca zahtjeva za slobodan pristup informacijama i demokratske kontrole vlasti, tako i zbog nastojanja da rad državnih organa učine što transparentnijim, jer smatraju da takav pristup povećava i kvalitet njihovog rada. Navodeći da su brojni načini na koje organi vlasti pokušavaju da izbjegnu poštovanje odredbi Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Lacmanović je saopštio da je u ovoj oblasti Savjet podnio 53 inicijative za pokretanje prekršajnog postupka, a prema nezvaničnim podacima koje posjeduju u 11 slučajeva postupak je okončan i organi vlasti novčano kažnjeni. Tokom 2015. godine Upravna inspekcija je na zahtjeve Agencije za vršenjem kontrole kancelarijskog poslovanja insistirala da Agencija ponovo zahtijeva izjašnjenje od prvostepenog organa da li ima traženu informaciju, što je usporavalo postupak i dovodilo do kašnjenja i nepoštovanja zakonskih rokova za odlučivanje po žalbama. Dodao je da je to imalo i pozitivnu stranu, jer se dešavalo da prvostepeni organ nakon ponovljenog zahtjeva Agencije pronađe informaciju i dostavi je podnosiocu zahtjeva.
Pozitivnim je ocijenio što je u 2015. godini zabilježen porast slučajeva u kojima građani podnose zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kao i žalbe Savjetu, jer su u prethodnom periodu to uglavnom radile nevladine organizacije. Zaključio je da to ukazuje na jačanje svijesti građana o njihovom pravu da vrše kontrolu onih koje su demokratski birali i koji treba da obavljaju povjerene im poslove.
Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama u 2015. godini izazvao je i veliko interesovanje članova Odbora.
Nakon rasprave, Odbor je, većinom glasova, podržao Izvještaj o stanju zaštite ličnih podataka i stanju u oblasti pristupa informacijama za 2015. godinu i u vezi sa tim predložiti Skupštini jedan broj zaključaka.
U okviru druge tačke, predśednik Odbora je podśetio da je rasprava o Izvještaju o radu Odbora za ljudska prava i slobode u 2015. godini i prvom kvartalu 2016. godine završena na 63. śednici, 13. aprila 2016. godine, a da je izjašnjenje o istom odloženo. U međuvremenu su članovima Odbora dostavljena detaljna pojašnjenja povodom komentara na Izvještaj iznesenih na toj śednici. Predśednik je naglasio da do dana održavanja śednice nije dostavljena nijedna primjedba na Izvještaj o radu Odbora, a članovi Odbora nijesu imali primjedbi ni na samoj śednici, pa je Izvještaj o radu Odbora za ljudska prava i slobode u 2015. godini i prvom kvartalu 2016. godine usvojen.
Članovi Odbora su usvojili i Informaciju o sastancima predśednika Odbora za ljudska prava i slobode dr Halila Dukovića sa ekspertkinjom Evropske komisije za oblast temeljnih prava, Ivanom Roanjom, održanim 20. i 21. aprila 2016. godine u Podgorici.
U okviru Tekućih pitanja, članovi Odbora su se upoznali sa Predstavkom Biljane Jerković iz Udruženja roditelja djece i omladine sa teškoćama u razvoju "Puževa kućica" iz Budve koja moli da Odbor pomogne u rješavanju problema koji se odnosi na osnivanje Dnevnog centra za djecu sa smetnjama u razvoju. Odlučeno je da se ova Predstavka, kao i sve dosadašnje, shodno Zaključku Odbora o postupanju po predstavkama, od 5. juna 2012. godine uputi Zaštitniku ljudskih prava i sloboda Crne Gore, na postupanje u skladu sa nadležnošću, utvrđenom Zakonom o Zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore, sa zahtjevom da po okončanju postupka, o istom obavijesti Odbor za ljudska prava i slobode.
Takođe, članovi Odbora su se upoznali sa Predstavkom Nenada Miletića kojom informiše Odbor sa zdravstvenim problemima i moli za finansijsku pomoć radi pokrivanja troškova liječenja i kontrole u zdravstvenim ustanovama u Beogradu. S tim u vezi, predśednik Odbora, koji je istovremeno član Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje je informisao da se sa istom Predstavkom upoznao i Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje i da je upućen Dopis Fondu za zdravstveno osiguranje s obzirom da Fond u skladu sa Zakonom refundira troškove nakon povratka osiguranika sa liječenja. Dogovoreno je da se sačeka odgovor Fonda Odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje, o čemu će predśednik Odbora dr Halil Duković informisati članove Odbora za ljudska prava i slobode i u odnosu na koje bi, zajedno sa Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Odbor donio adekvatnu odluku.
Izvor: Press služba Skupštine, 25.05.2016.