Prava potrošača su u Crnoj Gori više ugrožena nego prije nekoliko godina, tvrde u Udruženju za zaštitu potrošača. Predstavnici države tvrde da je urađeno dosta na formiranju institucionalnog okvira, ali i da potrošači moraju sami da se izbore za svoja prava.
Direktorica NVO Centar za zaštitu potrošača, Olga Nikčević, kaže da se Zakon o zaštiti potrošača ("Sl. list CG", br. 2/2014, 6/2014 - ispr., 43/2015 i 70/2017) slabo primjenjuje i da na terenu izgleda potpuno drugačije.
"Tu su dobrim dijelom zakazale institucije, imamo preklapanja nadležnosti. To je potrošaču put bez povratka, kad krene da ostvari neko svoje pravo", ocijenila je Nikčevi.
Iako je unazad 2-3 godine krenulo da se sređuje tržište, u posljednje dvije godine došlo je do prave erozije, tvrdi Nikčević.
"Jer je sada roba koja se prodaje nikakvog kvaliteta. Skoro da ne izađe garancija, a proizvod se već pokvari. I potrošač nikako ne može da dokaže da on nije kriv", kaže ona.
Navodi da su, u brojnim slučajevima, potrošači ucijenjeni i moraju da plate, naročito monopolistima na tržištu. U toj nevladinoj organizaciji kažu da, u prosjeku, dnevno zabilježe najmanje 15 teških kršenja prava potrošača.
"Postoje slučajevi gdje su ljudi platili i po hiljadu eura za telefon, pa on ne funkcioniše i ide kod servisera", navodi Nikčević i dodaje da su kazne za neke prekršaje minorne.
Pomoćnica direktora Uprave za inspekcijske poslove, Rada Marković, smatra da je država uradila dosta na formiranju institucionalnog okvira u toj oblasti. Navodi kako inspekcije i razne agencije pružaju prava potrošačima, ali i da oni sami moraju da se izbore za svoja prava.
"Nijesmo uspjeli da svijest potrošača i trgovaca podignemo do nivoa da shvate značaj vansudske zaštite potrošača. Da shvate da je to jeftinije nego ići na sud. Sudski sporovi dugo traju. Trgovci i potrošači ne poznaju zakon, potrošači očekuju previše. Oni moraju da se izbore za svoja prava", saopštila je Marković.
Ističe i kako dobijaju veliki broj žalbi potrošača, kao i da ima puno slučajeva da se cijena na proizvodu razlikuje od one na kasi.
"U 2017. utvrđeno je više od 2500 nepravilnosti", kaže Marković i dodaje da su novčane kazne visoke i do 40 hiljada eura, ali one u praksi ne prolaze u tom iznosu.
"Po novom zakonu, razmjer kazni iznosiće od 500 do 20 hiljada eura", ukazala je Marković i dodala da inspektor uvijek nastoji na kaznu odmjeri adekvatno veličini trgovinskog objekta.
Generalni direktor Direktorata za razvoj nacionalnog brenda i zaštitu potrošača, Jovo Rabrenović, navodi kako nije jednostavno primjeniti direktive Evropske unije u ovoj oblasti.
"Najveći problem trenutno je edukacija i informisanje potrošača", kaže Rabrenović. On je rekao da će Vlada, izmjenama zakona i uvođenjem novih tijela, pokušati da dodatno osnaži pokušaj vansudskog rješavanja sporova trgovaca i potrošača.
"Ne možemo za proizvod do 50 eura vrijednosti pokretati sporove. Možemo naravno, ali bi to sve mnogo više koštalo. Trgovci i potrošači nijesu neprijatelji", ocijenio je Rabrenović.
Predsjednik NVO Potrošač iz Hrvatske, Igor Vujović, navodi da građani kroz porez finansiraju institucije, koje su dužne da im štite potrošačka prava. Međutim i u Hrvatskoj u toj oblasti ima, kaže, dosta poteškoća.
"U Hrvatskoj sada ima 10 aktivnih nevladinih organizacija za zaštitu potrošača, a nekad ih je bilo 24", navodi on.
Cijeli region ima zajednički problem, kvalitet proizvoda im je daleko od zemalja razvijene Evrope, naglasio je Vujović. On smatra da je i Evropska unija u čitavom problemu dosta podbacila.
"Jednostavno, primjer je da čokolada koju kupite u Podgorici i Beču nije istog kvaliteta", ocijenio je Vujović.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 26.03.2018.
Naslov: Redakcija