Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

UREDBA O VISINI BORAVIŠNE TAKSE ZA PLOVNE OBJEKTE NAUTIČKOG TURIZMA: Taksa koju će ubuduće plaćati sve strane jahte koje borave u obalnom moru Crne Gore, zavisno od dužine broda i vremena njegovog zadržavanja, iznosi od pet eura za jahtu dužine do sedam metara koja u Crnoj Gori ostaje sedam dana, do maksimalnih 120 eura za brod dužine preko 20 metara, koji se zadržava do godinu dana


Vlada Crne Gore na posljednjoj sjednici donijela je Uredbu o visini boravišne takse za plovne objekte nautičkog turizma, čime je konačno, pola godine nakon stvaranja zakonskih pretpostavki za tako nešto, omogućeno lokalnim upravama na Crnogorskom primorju da naplate taksu za boravak nautičkim turistima koji poslovično, važe za najbogatije turiste uopšte.

Taksa koju će ubuduće plaćati sve strane jahte koje borave u obalnom moru Crne Gore, zavisno od dužine broda i vremena njegovog zadržavanja, iznosi od pet eura za jahtu dužine do sedam metara koja u Crnoj gori ostaje sedam dana, do maksimalnih 120 eura za brod dužine preko 20 metara, koji se u našoj državi zadržava do godinu dana.

Vlada je, utvrđujući visinu boravišne takse, opet na ruku išla svim vlasnicima i unajmiteljima mega-jahti (brodova dužih od 24 metra) jer će svaka od tih jahti, bila dugačka samo 21 i ili npr. čak 124 metra koliko je dugačka najveća jahta koja stalno boravi u Crnoj Gori, ultraluksuzni "Golden Odyssey" Porto Montenegru, plaćati maksimalno do 120 eura zavisno od perioda zadržavanja u našim obalnim vodama.

Uvedena je posebna naplatna kategorija "brodova", koji će plaćati boravišnu taksu samo na period od godinu dana, čime je Vlada "pokrila" kategoriju kruzera koji stalno uplovljavaju u Kotor. Tako propisano da brod dužine do 100 metara plaća taksu od 50 eura, brod dužine do 200 metara plaćaće 100, a brod dužine preko 200 metara, treba da plati 150 eura godišnje.

Inače, po ljetos usvojenom Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj taksi("Sl. list RCG", br. 48/2015), predviđeno je da se ta taksa za jahte naplaćuje prilikom dobijanja vinjete za jahtu, što indirektno znači da bi taj novac mogao "poći" na račun neke od lokalnih Turističkih organizacija gradova koji uopšte nisu konačna destinacija te jahte, i to samo zbog činjenice da je u ispostavi Lučke kapetanije na teritoriji te opštine, jahta napravila proceduru prelaska državne granice i dobila vinjetu za plovidbu našim obalnim vodama. Tako bi se u praksi moglo desiti da, iako 90 odsto jahti koje dolaze u Crnu Goru boravi u Tivtu i marini Porto Montenegro, boravišnu taksu za njih naplate TO Bara, Herceg Novog ili Kotora, ako ta jahta proje dolaska u Porto Montenegro, pređe dravnu granicu u Zelenici, Baru ili Kotoru.

Inače, o kolikoj se potencijalnoj zaradi radi, najbolje potvrđuje primjer upravo Tivta – vodećeg jahting centra u državi. Naime, iz Porto Montenegra su u nekoliko navrata isticali da je popunjenost njihove marine na godišnjem nivou oko 90 odsto. Imajući u vidu da ta marina (najveća od ukupno tri koje postoje u Tivatskom zalivu) ima 450 vezova, te uzimajući u obzir samo najniži predloženi iznos takse od pet eura po jahti za sedam dana, računica pokazuje da bi samo jahte vezane u marni kanadskog milijardera Pitera Manka, godišnje Opštini Tivat trebalo da uplate minimum 105.300 eura boravišne takse.

Uporede radi, TO Tivat je do kraja septembra u svojim biroima u Tivtu od "klasičnih turista" naplatila ukupno 161.382 eura boravišne takse.

Izvor: Vebsajt CdM, 26.01.2016.