Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

PREDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI: Država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade za koju Vladina komisija odredi da je pravična. Ako vlasnik privatne imovine nije zadovoljan naknadom može se žaliti sudu, ali žalba ne odlaže rješenje da država uzme imovinu

26.07.2018.


Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Šućko Baković još 2015. godine upozorio da je pokušaj uzimanja imovine prije sudske odluke da li je data pravična naknada suprotan Ustavu Crne Gore) i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore Šućko Baković, koji je 2015. godine ocijenio da su tada predložene izmjene Zakona o eksproprijaciji ("Sl. list RCG", br. 55/2000, 12/2002 - odluka US i 28/2006 i "Sl. list CG", br. 21/2008 i 30/2017) suprotne Ustavu Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI i Evropskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, narednih dana daće novo mišljenje o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o eksproprijaciji, koji se trenutno nalazi u skupštinskoj proceduri.

Grupa poslanika predala je u skupštinsku proceduru Predlog zakona čija je suština da država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade za koju Vladina komisija odredi da je pravična. Ako vlasnik privatne imovine nije zadovoljan naknadom može se žaliti sudu, ali žalba ne odlaže rješenje da država uzme imovinu. Postojeće zakonsko rješenje je da država ne može ulaziti u posjed privatne imovine ako je vlasnik sudu izjavio žalbu zbog naknade koja mu je namijenjena za tu imovinu. Novim predlogom Vlada pokušava da progura istovjetno rješenje koje je pripremila 2015. godine, ali joj tada nije pošlo za rukom da prekrši Ustav i počne da uzima imovinu od građana, jer nije imala potrebnu većinu u parlamentu.

"Zaštitnik ljudskih prava i sloboda dao je 9. 3. 2015. godine mišljenje na predlog zakona o dopunama zakona o eksproprijaciji Skupštini. Tada je ocijenjeno da odredbe člana 58b predloga zakona nijesu saglasne sa Ustavom i da bi se njihovim usvajanjem povrijedila osnovna ljudska prava i slobode zajemčena Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. S obzirom na informaciju da se u skupštinskoj proceduri ponovo nalaze izmjene i dopune zakona o eksproprijaciji, kojima se predviđaju slična rješenja kao ona zbog kojih smo reagovali 2015. godine, ovo pitanje ponovo je predmet ozbiljnog interesovanja zaštitnika. Polazeći od ranijeg mišljenja ubrzo ćemo zauzeti stav i povodom novog teksta", saopšteno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

U mišljenju iz 2015. godine Baković je istakao da tadašnjim predlogom zakona, građaninu kome se uzima imovina nije omogućeno da nezavistan i nepristrasan organ (sud) odlučuje o njegovim pravima i interesima.

"Tim prije što se predlogom zakona omogućava deposjedovanje (oduzimanje) nepokretnosti bivšeg vlasnika, a zatim mu se "omogućava" učestvovanje u postupku koji je faktički završen", istakao je Baković u mišljenju.

Kako se navodi u mišljenju, bivšem vlasniku nepokretnosti se povređuju ljudska prava i slobode i krši odredba člana 16, tačka 3 Ustava prema kojoj se zakonom u skladu sa Ustavom, uređuje postupak pred nadležnim sudom, odredba člana 20 Ustava i člana 13 Evropske konvencije prema kojima svako ima pravo na djelotvoran pravni lijek protiv odluke kojom se odlučuje o njegovom pravu ili na zakonom zasnovanom interesu.

"Uz to, krši se član 32 Ustava i član 6 stav 1 tačka 1 Evropske konvencije prema kome svako ima pravo na pravično i javno suđenje u razumnom roku pred nezavisnim, nepristrasnim i zakonom ustanovljenim sudom i člana 145 Ustava prema kome zakon mora biti u skladu sa Ustavom i potvrđenim međunarodnim ugovorima, a drugi propis mora biti saglasan sa Ustavom i zakonom", konstatuje se u mišljenju.

Baković je istakao da je i Ustavni sud u decembru 2002. godine stao na stranu građana kada je donio odluku zbog sličnih zakonski odredbi u tom periodu.

"Po ocjeni Ustavnog suda lišavanje prava svojine ili ograničavanje tog prava je neodvojivo povezano sa utvrđivanjem i isplatom pripadajuće naknade...", ističe Baković.

Kada je 2015. godine Vlada u parlamentu pokušala da progura rješenje da se uzima imovina iako je vlasnik izjavio žalbu to je izazvalo velike osude u javnosti, protest građana sa primorja ispred parlamenta, a čak je i Delegacija EU u Crnoj Gori upozirila Vladu da pazi šta radi. Delegacija EK je ukazala Vladi da je prilikom predlaganja izmjena Zakona o eksproprijaciji dužna da poštuje međunarodne obaveze, uključujući i one koje proističu iz Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju, iz Evropske konvencije o ljudskim pravima, kao i da uzme obzir relevantnu sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Marija Mirjačić, 22.07.2018.


Naslov: Redakcija