Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja pokrenulo je projekat za izradu novih zakonskih i strateških dokumenata za upravljanje poljoprivrednim zemljištem u Crnoj Gori, kako bi se i u ovoj oblasti stvorio dobar okvir za dalji razvoj poljoprivrede u skladu sa aktuelnom agrarnom politikom, potrebama poljoprivrednih proizvođača i novim zahtjevima u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Donošenje novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Programom rada Vlade, planirano je za IV kvartal ove godine, a u toku je javni poziv Ministarstva za dostavljanje predloga za Nacrt zakona.
Projekat za izradu novog zakona o poljoprivrednom zemljištu realizuje konzorcijum koji čine Geodetski zavod Celje, d.o.o. i Univerzitet Ljubljana, Biotehnički fakultet, uz saradnju konsultanata iz Crne Gore i Hrvatske. Na temu donošenja novog zakona u Podgorici je održan i prvi sastanak, kojem su pored ekspertskog tima iz Slovenije, prisustvovali predstavnici Ministarstva, opština, udruženja poljoprivrednih proizvođača i udruženja privrednika.
Na sastanku je istaknuto da je Crnoj Gori neophodan novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu ("Sl. list RCG", br. 15/92, 59/92, 27/94 - dr. zakon i "Sl. list CG", br. 32/2011), imajući u vidu da je važeći iz 1992. godine i da ne odgovara novim zahtevima za sprovođenje poljoprivredne politike u procesu pristupanja EU, posebno sa aspekta apsorpcije finansijskih sredstava koji proističe iz ovog procesa. Unapređenje propisa treba da doprinese i efikasnijem sprovođenju jednog od prioriteta Vlade da bolje valorizuje poljoprivredno zemljište u državnoj svojini, kao resurs koji je prepoznat kao nedovoljno iskorišćen i potencijal za dalji rast poljoprivredne proizvodnje, investicija i zaposlenosti.
Eksperti su istakli da je poljoprivredno zemljište resurs, važan za proizvodnju hrane, zaštitu životne sredine, očuvanje kulturnih pejzaža kao i ruralnih područja i omogućavanje ekoloških funkcija. S obzirom da je poljoprivredno zemljište neobnovljiv resurs, jedan od ključnih zadataka novog zakona je i da obezbijedi njegovu pravilnu zaštitu od stalne konverzije u nepoljoprivredna zemljišta.
Kao osnovni ciljevi novog zakona postavljeni su:
• Hitna valorizacija poljoprivrednog zemljišta (uspostavljanje informacijskog LPIS sistema, obnova klasifikacije i metodologije za bonitiranje poljoprivrednog zemljišta);
• Zaštita poljoprivrednih zemljišta od svih vidova promjena namjene, različitih degradacija, zaštita od štetnih uticaja, zakisjeljavanja i drugih negativnih procesa;
• Prelazak na bonitiranje u cilju promjene poreske politike, određivanje osnove za zakup i za određivanje najboljih poljoprivrednih površina i promjenu namjena poljoprivrednog zemljišta i određivanje prihoda poljeprivrednih gazdinstava;
• Osnova za oporezivanje za neobrađivane površine;
• Mjere zaštite od daljeg usitnjavanja parcelne strukture i ukrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta;
• Obavezna identifikacija državnog zemljišta i određivanje osnove za zakup shodno određenoj metodologiji;
• Uvođenje mjera za bolju upotrebu zemljišta.
Sljedeća faza je raspisivanje Javnog poziva za učešće u radu Radne grupe za izradu zakona, za koje se očekuje veliko interesovanje poljoprivrednih proizvođača, imajući u vidu da je ovo je jedan od najvažnijih zakona za dalju poljoprivrednu proizvodnju.
IZVOR: Vebsajt Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, 24.06.2017.
Naslov: Redakcija