Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

PREDLOG ZAKONA O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA: Predlog zakona nije u skladu sa Ustavom CG, Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i stavovima Evropskog suda za ljudska prava

26.02.2018.


Nevladina organizacija Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) predala je ministru unutrašnjih poslova Mevludinu Nuhodžiću komentare na Predlog zakona o unutrašnjim poslovima jer predloženi tekst sadrži rješenja koja su sporna sa aspekta usklađenosti sa Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI), Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i stavovima Evropskog suda za ljudska prava, ukazao je advokat Veselin Radulović, pravni zastupnik NVO MANS.

Kako je ukazao, predloženi tekst zakona daje ovlašćenje direktoru policije da proizvoljno, bez ikakve djelotvorne kontrole na koju građani imaju pravo, odlučuje o primjeni radnji osmatranja i praćenja. U komentarima dostavljenim ministru, navodi Radulović, MANS je ukazao na konkretne presude i stavove Evropskog suda za ljudska prava koji ukazuju da je ovako proizvoljno miješanje u prava građana suprotno Evropskoj konvenciji i da djelotvorno poštovanje ljudskih prava obavezuje državu da građanima učini dostupnim sredstva zaštite.

Takođe, ističe on, u skladu sa osnovnim principom Evropskog suda domaći zakon treba da pruža zaštitu od proizvoljnosti i zloupotrebe u korišćenju tehnika tajnog praćenja.

"Diskreciono ovlašćenje direktora nema nikakvo ograničenje u predloženom zakonu i svaki građanin može biti osmatran i praćen "za operativne potrebe", samo ako tako odluči direktor policije. Predlog zakona ne propisuje pod kojim uslovima bi policija mogla da osmatra i prati građane i tako omogućava visok stepen proizvoljnosti policije u primjeni ovih radnji. Štaviše, predlog zakona propisuje da se podaci prikupljeni na ovakav način, za operativne potrebe policije, mogu koristiti u krivičnom postupku", ukazao je Radulović.

U komentarima dostavljenim ministru, navodi Radulović, MANS ukazuje da je ovakvo propisivanje suprotno stavovima i Ustavnog suda Crne Gore.

Pozivajući se na stavove Evropskog suda za ljudska prava, napominje on, i Ustavni sud Crne Gore je u svojoj praksi zauzeo stav da je kontrolu miješanja u ljudska prava pojedinca poželjno povjeriti sudu, jer sudska kontrola pruža najbolja jemstva nezavisnosti, nepristrasnosti i poštovanja procedure.

Suprotno odredbama Ustava, Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i suprotno stavovima Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, kako je ukazao Radulović, predloženi zakon za primjenu mjera osmatranja i praćenja ne propisuje nikakva ogračničenja ili sredstva zaštite od proizvoljnosti.

Kao uslov za primjenu ovih mjera i miješanje u osnovna ljudska prava, ističe on, po odluci direktora policije ne propisuje se čak ni osnov sumnje da je neko izvršio krivično djelo, pa bi zato bi ovakav zakon davao mogućnost direktoru policije da ove mjere primjenjuje prema svim građanima.

"Kako smo u dosadašnjoj praksi već imali slučajeve kršenja osnovnih ljudskih prava u primjeni ovlašćenja policije, od kojih su neki utvrđeni i pravnosnažnim sudskim odlukama, predloženi zakon u ovom dijelu bi morao biti izmijenjen na način koji bi obezbijedio djelotvornu zaštitu od proizvoljnog miješenja u osnovna ljudska prava", ukazao je Radulović.

Osim toga, dodaje on, predlogom zakona propisuje se da će Ministarstvo unutrašnjih poslova obezbijediti pravnu pomoć svakom policijskom službeniku u svakom slučaju kad se protiv njega vodi postupak zbog upotrebe sredstava prinude ili preduzimanja drugih radnji u vršenju policijskih poslova.

"Smatramo da zakon mora da šalje jasnu poruku da će svako ko prekorači policijska ovlašćenja biti sankcionisan. Umjesto toga, predlog zakona propisuje da će svi oni protiv kojih se zbog prekoračenja ovlaščenja pokrene postupak, imati pomoć od Ministarstva. Da apsurd bude veći, ova pomoć licima koji prekorače primjenu prinude u vršenju policijskih poslova bila bi isplaćena iz budžeta, pa proizilazi da bi građani koji su žrtve policijske torture nasilnicima iz redova policije plaćali i pravnu pomoć, advokate i sl. Ovakav predlog posebno je problematičan kod činjenice da su sve učestaliji primjeri prekomjerne primjene sile i grubog kršenja osnovnih ljudskih prava od strane policiskih službenika", ukazao je Radulović.

Zbog značaja ovog zakonskog teksta, ističe Radulović, MANS ukazuje da se rasprava o predlogu ovog zakona ne smije ograničiti na dvodnevne konsultacije u ukupnom trajanju od osam časova.

U pripremi ovog zakona Ministarstvo unutrašnjih poslova je samo objavilo obavještenje o javnim konsultacijama koje su održane dana 15 i 16 februara u ukupnom trajanju od 8 časova. Ministarstvo nije objavilo ime lica zaduženog za koordinaciju, mjesto i adresu za dostavljanje inicijativa, predloga, sugestija i komentara, kao ni rok za njihovo dostavljanje. Zato pozivamo ministra da obezbijedi puno učešće zainteresovane javnosti u donošenju ovog zakona, kako bi konačan tekst bio usaglašen sa Ustavom i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda", zaključuje pravni zastupnik NVO MANS.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, 25.02.2018.


Naslov: Redakcija