ZAKON O ZARADAMA ZAPOSLENIH U JAVNOM SEKTORU: Zaštitnik ljudskih prava i sloboda smatra da Zakon narušava ustavnu poziciju Zaštitnika

Zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković, povodom usvajanja Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, smatra da se novim pozicioniranjem institucije Zaštitnika narušava njena ustavna pozicija u cjelini. Zanemaruju se, inače već prihvaćene, preporuke nadležnih tijela UN i Evropske unije o potrebi jačanja samostalnosti i nezavisnosti ove Institucije. Osim prihvatanjem preporuka u ovom pravcu, do sada su uloženi i značajni napori i sredstva, kako od strane crnogorskih poreskih obveznika, tako i od strane Evropske Unije.

Zaštitnik je, u procesu donošenja Zakona, dostavio Mišljenje na Prijedlog zakona sa detaljnim obrazloženjem i argumentima, nadležnim skupštinskim odborima, predsjedniku Skupštine Ranku Krivokapiću i Vladi Crne Gore. Međutim, sa tim stavom nije izlazio u javnost u uvjerenju da će se argumenti uvažiti. Sada nakon donešenog Zakona i jasno izraženog stava Parlamenta konstatuje da će ova promjena unazad, moguće imati negativan uticaj na Insituciju. S obzirom na to možemo očekivati odliv kadrova u čije osposobljavnje su uložena značajna sredstva, na bolje plaćena radna mjesta, a što je i bio glavni razlog za nezadovoljstvo tempom razvoja Institucije do sada.

Od svog osnivanja 2003. godine, dakle i prije nego što je ustanovljena Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI - dalje: Ustav), Institucija je imala status ekvivalentan Ustavnom sudu, kao i u svim državama u okruženju i Evropi. Zašto je ovim novim Zakonom degradirana, treba da odgovori predlagač, koji je do kraja insistirao na tom stavu i parlamentarna većina, koja je taj stav podržala.

Ustavom Zaštitnik je definisan prije svih grana vlasti, a pored Zaštitnika, samo su još Sudu dati prerogativi pune samostalnosti i nezavisnosti. Shodno specifičnosti ove Institucije, zakonodavac je prethodno novelama Zakonao zaštitniku/ci ljudskih prava i sloboda Crne Gore ("Sl. list CG", br. 42/2011 i 32/2014) dodatno ojačao nove ustanovljene oblasti djelovanja, materijalni i institucionalni značaj Institucije, upravo na insistiranje izvršne vlasti kao predlagača i skupštinskih radnih tijela, pa je neshvatljiv ovakav negativan zaokret. Interesantno je da se to dešava u periodu kada Institucija bilježi značajne rezultate.