Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

PREDLOG ZAKONA O PLANIRANJU PROSTORA I IZGRADNJI OBJEKATA: Inženjerska komora oštro se protivi usvajanju Predloga zakona

25.09.2017.


Predlogom zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata Inženjerska komora Crne Gore je kažnjena, a ta struka potcjenjena kao nikada do sada u crnogorskoj istoriji, ocijenjeno je na pres konferenciji tog strukovnog udruženja.

Predsjednik Inženjerske komore Crne Gore, Boris Ostojić, ukazao je da ta ustanova ne podržava koncept Zakona o planiranju i izgradnji, i njegove određene odredbe.

"Inženjerska komora nije učestvovala u pisanju Zakona, niti je konsultovana po pitanju izrade Zakona. Zastupali smo javni interes, interes struke i interes našeg članstva. Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da sa resornim ministarstvom nađemo zajednički jezik i pružimo makar djelimičnu podršku ovom Zakonu", pojasnio je Ostojić.

On je ukazao da je, Predlogom zakona, Inženjerska komora Crne Gore "kažnjena, a inženjerska struka potcjenjena kao nikada do sada u našoj istoriji".

Predsjednica Izvršnog odbora Strukovne komore arhitekata, Maja Velimirović- Petrović, istakla je problem u poglavlju Zakona koje se odnosi na planiranje prostora.

"Novim zakonskim rješenjem se dijametralno različito i na potpuno drugačiji način tretira ta oblast. Naime, uvodi se totalni centralizam u procesu planiranja prostora, pri čemu sve poslove, od pripreme, izrade, implementacije planova vrši Ministarstvo održivog razvoja i turizma", ukazala je Velimirović-Petrović.

Ona je dodala da je predloženo zakonsko rješenje potpuno suprotno evropskoj praksi u oblasti prostornog i urbanističkog planiranja.

"U Evropskoj Uniji (EU), kada je ta oblast u pitanju ne postoje konkretne direktive. Međutim, postoje principi prostornog i urbanističkog planiranja, a to su decentralizacija procesa planiranja, učešće javnosti, kao i transparentnost procesa", pojasnila je Velimirović-Petrović.

Prema njenim riječima, zakonskim rješenjima je u potpunosti ukinuta planerska struka.

"Odnosno, ukinute su licence za fizička i pravna lica u oblasti izrade prostornih i urbanističkih planova. To znači i degradaciju struke, tj. ukidanje stogodišnjeg iskustva i uvođenje potpuno drugačijeg i neispitanog sistema", rekla je Velimirović-Petrović.

Ona smatra da se postavlja pitanje egzistencije 151 privrednog društva koje obavlja djelatnost prostornog i urbanističkog planiranja, kao i egzistencije 355 inženjera, planera članova komore.

"Za uvođenje ovako drastičnih poteza Ministarstva ne možemo naći opravdanja u optužbi da dosadašnji sistem nije dao rezultate. On svakako ima svoje probleme. Međutim, taj resor se nije osvrnuo i nije dao rješenja kako da se poboljša sistem", ocijenila je Velimirović-Petrović.

Za planiranje na državnom nivou potrebno je, kako je pojasnila, odrediti organizacione oblike i forme prostornog planiranja, osnivanjem Agencija ili Zavoda za prostorno planiranje, što je, kako je dodala, praksa u zemljama okruženja i EU.

"Ovako mi samo imamo situaciju gdje Ministarstvo planira da preuzme sve poslove vezano za planiranje, bez propisivanja uslova i sopstvene odgovornosti", ukazala je Velimirović-Petrović.

Ukidanje građevinske dozvole, kako smatra, je proces koji neće biti dobar i koji, kako je dodala, neće dati pozitivne rezultate.

"Taj proces nikako neće biti dobar i neće dati pozitivne rezultate ni za koga, a neće dati ni kvalitetna rješenja u prostoru, jer cijeli postupak praćenja i konstrole se svodi na kontrolu od strane Urbanističko građevinske inspekcije, a svi dobro znamo kakav je kapacitet naše države po tom pitanju", ocijenila je Velimirović-Petrović.

Ni investitori, kako smatra, neće biti pozitivno pogođeni zakonskim rješenjem. "Jer ukidanje upravnog akta smanjuje u svakom smislu sigurnost investitora kada kreću u izgradnju objekata, da neće biti zaustavljeni u nekom procesu od strane ometača u izgradnji i da neće imati pravnu sigurnost kod izvođenja radova", pojasnila je Velimirović-Petrović.

Član Upravnog odbora Strukovne komore elektro inženjera, Srđan Laković, pojasnio je da najveći broj inženjera u Crnoj Gori radi u malim firmama koje imaju jednog ili dva zaposlena, napominjući da je taj akt njima donekle ukinuo pravo na rad.

"Oni se ne mogu baviti nadzorom i ne mogu se baviti revizijom tehničke dokumentacije. Jedino mogu da rade projektovanje i izvođenje. Uslov je da preduzeće ima četiri zaposlena inženjera od svih struka, a znamo da to ne može biti kvalitet, jer ljudi koji nose struku iz svih oblasti su već zaposleni i teško da će prihvatiti da mijenjaju status u svojim preduzećima", pojasnio je Laković.


IZVOR: Vebsajt RTCG, 22.09.2017.


Naslov: Redakcija