Broj ustavnih žalbi u stalnom je porastu, a zaštita prava i sloboda postala je dominantna funkcija Ustavnog suda, ocijenila je njegova predsjednica, Desanka Lopičić.
Ona je na stručnoj raspravi na temu "Ustavna žalba u praksi Ustavnog suda Crne Gore", koju je organizovala Građanska alijansa, rekla je da je samo tekst važećeg Ustava Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI) bio skoro pet decenija jedino mjerilo ustavnog nadzora u Crnoj Gori.
"Danas su to i opšteprihavćena pravila međunaordnog prava, kao i potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori", navela je Lopičić.
Ona je ukazal da je Ustavom iz 2007. godine utvrđena nadležnost Ustavnog suda da u poslednjoj instanci štiti ljudska prava i slobode.
"Na taj način je otvorena nova stranica uz radu Ustavnog suda i napravljena jasna prekretnica u njegovom daljem razvoju", istakla je Lopičić.
Prema njenim riječima, uvođenje ustavne žalbe doprinijelo je da se Ustavni sud neposredno približi sudskoj vlasti i postane popularno pravno sredstvo koje sve više građana koristi.
Lopičić je pojasnila da Ustavni sud ima dvostruku ulogu, kao institucija koja nadzire rad drugih organa i da je sam sud pod nadzorom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
"Ovako propisana nadležnost Ustavnog suda u postupku po ustavnoj žalbi svojom cjelinom ne dovodi u pitanje njegovu osnovnu nadležnost ali razblažuje dosadašnju koncepciju ustavnog sudstva", navela je Lopičić.
Ona je rekla da je novi Zakon o Ustavnom sudu ("Sl. list CG", br. 11/2015), usvojen u 26. februara 2015. godine, na drugačije način uredio predmet, ali i postupak odlučivanja po ustavnoj žalbi.
"Ustavnu žalbu može da podnese svako fizičko i pravno lice, organizacije ako smatraju da im je povrijeđeno ljudsko pravo ili sloboda koja se jemči Ustavom i u slučajevima kada je u pitanju radnja odnosno nepostupanje državnog organa", rekla je Lopičić.
Ustavna žalba može biti podnešena i prije iscrpljivanja djelotvornog pravnog sredstva pod uslovom da podnosilac ustavne žalbe dokaže da pravno sredstvo na koje ima pravo u konkrentom predmetu nije ili ne bi bilo djelotvorno.
"Moramo raditi na boljem razumijevanju uloge Ustavnog suda u okviru ove nadležnosti", poručila je Lopičić.
Kako je rekla, pravilno shvatanje instituta dopuštenosti ustavne žalbe od podnosioca žalbi krucijalna je pretpostavka održivosti cjelokupne ustavno sudske žaštite ljudskih prva i sloboda.
"Sudska vlast, najčešće opredijeljena kao nezavisna i samostalna grana vlasti, dugo je bila pošteđena kontrole ustavnosti, a ustavni sudovi još manje bili u prilici da odlučuju u predmetima nesporno povezanim sa pravima pojedinaca ili da intervenišu u sudskim aktima", navela je Lopičić.
Ustavni sud, kako je pojasnila, ne djeluje kao najviša reviziona instanca u odnosu na redovne sudove i ne donosi konačnu odluku u meritumu spora, već samo cijeni da li su sudovi, odlučujući o pravima i interesima građana, obezvrijedili ostvarivanje i zaštitu osnovnih prava i sloboda.
Lopičić je navela da pregled ustavnih žalbi pred Ustavnim sudom u periodu od 2008. godine, kada je prvi put uređena nadležnost suda do 2016. godine, pokazuje da je broj ustavnih žalbi u stalnom porastu, a da je zaštita prava i sloboda postala dominantna funkcija Ustavnog suda.
"Ustavnom sudu je u poslednje dvije godine ukupno podnijeto 1.576 ustavnih žalbi, od čega je riješeno 1.411, na način da je 39 odsto odbačeno, 60 odbijno, a usvojeno dva odsto žalbi", navela je Lopičić.
Prema njenim riječima, u ukupnom broju predmeta iz svih nadležnosti, kojih je devet, 80 odsto predmeta su ustavne žalbe.
"Mora se imati svijest o tome da Ustavni sud, sudovi, kao i sve druge institucije u Crnoj Gori treba da funkcionišu kao stubovi evropske arhitekture zaštite ljudskih prava i sloboda, zato što je vladavina prava i zaštita ljudskih prava i jedan od uslova dalje integracije Crne Gore", poručila je Lopičić.
Sudija Ustavnog suda, Dragoljub Drašković, rekao je da Ustavni sud ima kontrolnu ulogu u zaštiti prava i da se ne uključuje po sopstvenoj inicijativi, već da djeluje samo po zahtjevu subjekta koji ističe da mu je određeno ustavno pravo povrijeđeno.
"Na taj način je ustavotvorac svakom odredio njegovu jasnu poziciju i ulogu u zaštiti prava. Ustavnom sudu očigledno supsidijarnu, ali odlučujuću u ocjeni da li su ljudska prava povrijeđena u otklanjanju propusta koje su učinili državni organi", rekao je Drašković.
Prema njegovim riječima, iako je dosta urađeno na jačanju djelotvornosti ustavne žalbe, treba uložiti dosta napora u tom pravcu da bi postala potpuno djelotvorno pravno sredstvo.
"Potrebno je, pored novih zakonskih rješenja, puno pažnje pokloniti i oblikovanju ustavne žalbe na putu ka njenoj punoj djelotovrnosti i oživotvorenju pravnog sredstva", smatra Drašković.
Predsjednik Osnovnog suda, Zoran Radović, smata da je poslednjih godina napravljen veliki pomak kada se radi o postupanju po ustavnim žalbama u praksi Ustavnog suda.
On je naveo da broj ustavnih žalbi djeluje zastrašujuće i da država treba da podrži Ustavni sud u mnogo većoj mjeri, kako bi se sud osnažio u organizacionom i finansijskom smislu.
"Ne smije se dešavati da sudije prenebregavaju odluke Ustavnog suda nakon što ukine odluku redovnog suda", rekao je Radović.
Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava, Valentina Pavličić, rekla je da se Crna Gora ne nalazi na listi gdje se pravo na suđenje u razumnom roku krši veoma često.
Ona je dodala da Crna Gora ima nasleđe od ranijih godina, gdje je bio ogroman broj predmeta pred redovnim sudovim, i da je od reforme 2005. godine veliki broj tih predmeta otišao prema sudu u Starzburu.
"U sledećem periodu su redovni sudovi ažurnim postupanjem došli do kraja određenog broja predmeta, međutim imamo one koji ostaju", rekla je Pavličić.
Ona je istakla da je Crna Gora u 2015. godini dobila takozvane vekl predmete.
"To znači da je sud u Starzburu određeni broj predstavki, koje su ranije podnijete, sortirao prema problemu šta se u tim predstavkama pritužuje, i da se radi uglavnom o razumnom roku", pojasnila je Pavličić.
Izvor: Vebsajt CdM, 22.07.2016.