Zgrada Osnovnog suda trebala bi da bude pod video nadzorom, kako bi se obezbijedila bolja sigurnost sudija i stranaka koje su prinuđene da pravdu traže u ovoj instituciji, naveo je predsjednik Osnovnog suda u Podgorici Zoran Radović.
Kroz glavni ulaz dnevno prođe nekoliko stotina osoba i postavljanje video nadzora je jedini siguran način u rizičnim situacijama kojih je, nažalost, bilo.
Radović je podsjetio na prošlogodišnji slučaj kada je nezadovoljna stranka napala sudiju usred sudnice. Kako je rekao, ako ništa drugo, taj slučaj opominje da su kamere neophodne.
On je naveo da je ta osoba procesuirana i osuđena na četiri mjeseca zatvora, ali da ta odluka nije pravosnažna.
U cilju poboljšanja bezbjednosti zgrade suda u posljednja dva mjeseca postavljen je video nadzor na ulazima, a u planu je i da se nabavi rendgen aparat na glavnom ulazu.
"Sto se tiče video nadzora cijele zgrade, procedura je malo komplikovanija, sprovodi se preko Agencije za zaštitu podataka ličnosti, a sa druge strane malo se zadire u privatnost stranaka jer imamo dosta postupaka za razvod braka i utvrđivanje očinstva", naveo je Radović.
Prema riječima Radovića, incidentnih situacija češće bude u parnici nego krivici zbog imovinskih i drugih suprotstavljenih interesa.
Na rad sudija žali se naviše stranaka iz parničnih postupaka i podnose prijavu. Iako je prijava na račun sudija bilo, sve one su odbačene. Predsjednik Osnovnog suda, pozivajući se na statistiku, kaže da u protekloj godini nije podignut nijedan optužni prijedlog protiv sudije zbog korupcije.
"Često stranke koje izgube spor u parnici podnose krivičnu prijavu protiv sudije. U svim tim slučajevima do sada su te prijave odbačene. Nema nijedan optužni prijedlog ili optužnica protiv sudije, niti ima ijedan predmet da je u fazi glavnog pretresa, ni pred ovim, niti pred drugim sudom", dodao je Radović.
Govoreći o prenatrpanosti Osnovnog suda predmetima, Radović je istakao da je u prošloj godini bio najveći priliv u odnosu na posljednju deceniju.
U 2015. je primljeno 7.256 parničnih predmeta i 1.334 maličnih, u suštini su to parnični, ali sporovi male vrijednosti. Ako to uporedimo sa 2014. godinom, veći je bio za 8,21 odsto. Kada su u pitanju krivični predmeti u prošloj godini je primljeno skoro kao i pretprošle i te razlike su neznatne, objasnio je Radović.
Prošle godine je u druge sudove, kako je rekao, delegirano 803 parnična i 38 krivičnih predmeta.
"Odlukom Vrhovnog suda na prijedlog sudije koji postupa u konkretnom predmetu, to je zakonska mogućnost i može se delegirati drugom sudu ako za to postoje važni razlozi. To je jedan od načina bio da se ovom sudu omogući lakši rad", rekao je Radović.
Pojašnjavajući sistem slučajne dodjele predmeta, Radović je istakao da u pravosudnom informacionom sistemu ima opcija da se predmet odmah dodjeljuje sudiji čim se zavede.
"Bilo je sumnji da se predmeti ne dodjeljuju "slučajno" iz razloga što je sistem bio koncipiran tako da je dodjela bila oko ponoći, pa su mislili da se nešto mutilo pod okriljem noći. Da bi se i te sumnje otklonile, sudski savjet je preduzeo mjere i sad evo nekoliko mjeseci, čim se podnese inicijalni procesni akt, stranka može odmah znati kojem je sudiji dodijeljen predmet. Tako da su neosnovane sumnje da dodjela predmeta nije slučajna", pojasnio je Radović.
Kako je istakao, zahvaljujući informacionom sistemu, predsjednik suda u svakom trenutku može znati da li neki sudija kasni u izradi odluke.
"Čim primijetim kašnjenje odmah sugerišem sudiji da donese što prije odluku. U svakom trenutku predsjednik suda je dužan da se vodi interesima suda i afinitetima sudija u određenoj pravnoj oblasti, kako bi se najviše doprinijelo radu suda, a sa druge strane i da se ne remeti već ustanovljena pravna dinamika", dodao je Radović.
On se osvrnuo i da je 14 sudija izabrano prošle godine i da su njih 10 već radili kao savjetnici i pripravnici u Osnovnom sudu.
"Oni su u Osnovnom sudu obavili pripravničku, odnosno savjetničku praksu. Ubijeđen sam da se njihov prelazak sa mjesta savjetnika na mjesto sudije neće ni osjetiti u smislu prilagođavanja koje je nužno u toj početnoj fazi sudijske funkcije jer imamo veoma kvalitetne kadrove", zaključio je Radović.
U Osnovnom sudu prošle godine je u radu bilo 29.476 predmeta. Od toga je riješeno 16.769 ili 62,24 odsto. Kada su u pitanju predmeti po žalbi, ukupno je bilo izjavljenih žalbi 3.016, od toga je riješeno 2.813 predmeta, potvrđeno 1.709 ili 60,75 odsto. Preinačeno je 211, ili 12,3 odsto, a ukinuto 595 odluka ili 21,15 odsto.
Izvor: Vebsajt CdM 24.05.2016.