Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O MIRNOM RJEŠAVANJU RADNIH SPOROVA: Neisplaćene naknade za troškove prevoza, prekovremeni i rad noću, te u dane državnih i vjerskih praznika, neki su od najčešćih razloga zbog kojih su se radnici obraćali Agenciji za mirno rješavanje sporova


Neisplaćene naknade za troškove prevoza, prekovremeni i rad noću, te u dane državnih i vjerskih praznika, neki su od najčešćih razloga zbog kojih su se radnici obraćali Agenciji za mirno rješavanje sporova.

Proces mirenja, odnosno vansudskog rješavanja radnih sporova, uz punu podršku institucija sistema i socijalnih partnera, smatra direktorica Agencije za mirno rješavanje sporova Zdenka Burzan, prepoznat je kao dominantan oblik sprečavanja i rješavanja radnih sporova u Crnoj Gori.

U prilog tome govore i statistički podaci, prema kojima je od osnivanja do danas Agenciji podnijeto 18.412 predloga za mirno rješavanje radnih sporova.

"Samo u 2015. godini, Agenciji je podnijeto 3.679 Predloga za mirno rješavanje radnih sporova, i to 3.676 individualnih i tri kolektivna radna spora", rekla je Burzan.

Od ukupnog broja podnijetih Predloga u 2015. godini, kako je istakla, riješeno je 75,19 odsto, dok je za 24,81 odsto Predloga, postupak u toku, s obzirom da su isti podnijeti krajem prošle godine.

Najčešći razlozi zbog kojih se radnici obraćaju Agenciji su neisplaćene naknade za troškove prevoza, prekovremeni i rad noću, rad u dane državnih i vjerskih praznika, te odvojeni život.

"Takođe, naknade štete zbog neiskorišćenog godišnjeg odmora, kao i sporovi koji su nastali zbog neisplaćenih ili manje isplaćenih zarada i neuplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, te sporovi povodom nezakonitog rasporeda na drugo radno mjesto", objasnila je Burzan.

Kada su u pitanju kolektivni radni sporovi, "problem" je najčešće bilo zaključivanje i izmjena Kolektivnog ugovora kod poslodavca, te spor nastao u postupku zaključivanja i izmjene Granskog kolektivnog ugovora.

Kao strane u postupku mirnog rješavanja radnih sporova pred Agencijom su poslodavci i zaposleni kako u privatnom, tako i u javnom sektoru, rekla je Burzan, ali zbog načela tajnosti i povjerljivosti podataka na kojem se postupak zasniva nije mogla da kaže protiv kojih poslodavaca je do sada najčešće pokretan postupak.

"Zaposleni i poslodavci u privatnom i javnom sektoru, mogu podnijeti, pojedinačno ili zajedno, Predlog Agenciji, radi ostvarivanje prava iz rada i po osnovu rada utvrđenih zakonom, kolektivnim ugovorom, aktom poslodavca i ugovorom o radu", objasnila je Burzan.

Ona ističe da poslodavci i država kao najeći poslodavac, rješavanjem radnih sporova pred Agencijom, smanjuju troškove budžeta u dijelu sudskih troškova, koji u prosjeku iznose jednu trećinu vrijednosti spora.

"Shodno Advokatskoj tarifi ("Sl. list CG", br. 16/2007, 53/2011, 11/2015 i 42/2015) ušteda budžeta, po ovom osnovu je povećana, rješavanjem radnih sporova pred Agencijom, s obzirom da su sudski troškovi u 2015. godini, uvećani za 61,33 odsto", zaključila je Burzan.

Pred Agencijom se do sada našlo 13 predloga za rješavanja sporova vezanih za mobing.

"Od navedenog broja podnijetih Predloga u šest predmeta vođeni su postupci mirnog rješavanja predmetnog radnog spora i isti su okončani obustavom, s obzirom da strane u sporu nijesu postigle sporazum o rješavanja istog", rekla je Burzan.

U pet predmeta, kako je rekla, postupak mirnog rješavanja radnog spora nije sproveden iz razloga što druga strana u sporu nije prihvatila mirno rješavanje predmetnog radnog spora, pa je Agencija obustavila postupak.

Izvor: Vebsajt CdM, 24.03.2016.