Saradnja Državnog tužilaštva i policije generalno nije loša, ocijenila je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici Ljiljana Klikovac, i poručila da policija u svom radu, posebno tokom izviđaja, treba da određene mjere i radnje iz svoje nadležnosti preduzima samoinicijativno.
Ona je navela da Državno tužilaštvo i policija sarađuju u skladu sa odredbama Zakonika o krivičnom postupku ("Sl. list CG", br. 57/2009, 49/2010, 47/2014 - odluka US, 2/2015 - odluka US, 35/2015 i 58/2015 - dr. zakon) i Sporazuma o zajedničkom radu Državnog tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije.
"U toj saradnji svakako se pojavljuju određeni problemi uslijed različitog stava o određenim pitanjima, što ne utiče na generalan stav da saradnja nije loša. Kada se govori o problemima oni se odnose na pojedinačne slučajeve", rekla je Klikovac.
Prema njenim riječima, u cilju poboljšanja saradnje i komunikacije u aprilu 2014. godine potpisan je i Sporazum o zajedničkom radu Državnog tužilaštva i Ministarstva unutrašnjih poslova – Uprave policije tokom izviđaja i krivičnog postupka.
Klikovac smatra da taj Sporazum još nije na pravi način zaživio u praksi, iako obje strane potpisnice intenzivno i kontinuirano rade na ostvarenju njegove svrhe. "U budućnosti očekujem poboljšanje saradnje, jer uvijek ima mjesta za napredak".
Ona je istakla da policija u svom radu, posebno tokom izviđaja, kao faze postupka u kojem se po pravilu pojavljuje kao jedan od nosilaca, treba da nastoji da određene mjere i radnje iz njihove nadležnosti preduzima i samoinicijativno.
"Jer su na to ovlašćeni i obavezani zakonom, a da svoje postupanje ne uslovljavaju uvijek postojanjem zahtjeva ili obavezujućeg naloga državnog tužioca, što je postalo prisutno u praksi nakon uvođenja tužilačke umjesto sudske istrage u 2011. godini", dodala je Klikovac.
Ona je rekla da državno tužilaštvo, i sudovi, i policija, imaju svoju odgovarajuću ulogu u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, i to u okviru nacionalnih granica, ali i na međunarodnom nivou.
"Pri čemu treba ovim organima obezbijediti sve potrebne uslove i kapacitete, ali takođe treba u praksi dosljedno sprovesti zakonsku obavezu da su svi državni organi i ustanove dužni da organima koji učestvuju u krivičnom postupku pruže potrebnu pomoć, naročito ako se radi o otkrivanju krivičnih djela i pronalaženju učinilaca", navela je Klikovac.
Ona je rekla da je, što se tiče ljudskih kapaciteta, stanje u državnom tužilaštvu uglavnom zadovoljavajuće. "Broj tužilaca utvrđenih Pravilnikom je adekvatan obimu posla, dok je broj službenika – stručnih saradnika, nedovoljan".
"Što se tiče tehničkih kapaciteta, stanje u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je nezadovoljavajuće. Naime, postojeći prostorni kapaciteti su neadekvatni obavljanju tužilačke funkcije. Ovo iz razloga što nedostaju kancelarije za državne tužioce zbog čega ne mogu ažurno da obavljaju posao", navela je Klikovac.
Upitana da li u složenim finansijskim i računarskim istragama tužioci i policija imaju dovoljno znanja i opreme da rasvijetle krivična djela, ona je rekla da su krivična djela protiv bezbjednosti računarskih podataka u posljednje vrijeme sve češće prisutan fenomen i u našem društvu.
"Dijelom zbog toga što su se tek od skoro pojavili u praksi rada policije, državnog tužioca i sudova, a dijelom zbog nedostatka stručnog znanja, kadra, tehničkih kapaciteta i opreme, u velikoj mjeri ostaju u oblasti tamne brojke kriminaliteta, odnosno ostaju nerasvijetljena",navela je Kikovac.
Prema njenim riječima, kontinuirano se, kroz obuke koje za sudije, tužioce, policiju i advokate sprovodi Centar za edukaciju nosilaca pravosudne funkcije i drugi subjekti kojima je to povjereno, podiže znanje iz ove oblasti.
"Međutim, mora se imati u vidu da zemlje okruženja, posebno Srbija i Hrvatska, imaju već dugogodišnje iskustvo u ovoj oblasti kriminaliteta, zbog čega su u odnosu na naše organe znatno spremnije i osposobljenije, ali opet i nedovljno, jer je glavna karakteristika ovih krivičnih djela da se svakodnevno pojavljuju njihovi novi oblici, nove radnje, načini i sredstva izvršenja, koje ostavljaju minimum tragova i dokaza", rekla je Klikovac.
Za objektivnu ocjenu rada Državnog tužilaštva, kako je rekla, neophodno je omogućiti ovlašćenim predstavnicima tužilaštva da se izjasne o aktuelnom pravnom ili društvenom pitanju o kojem se izvještava.
"S tim u vezi, shodno Uputstvu Vrhovnog državnog tužilaštva u svim tužilaštvima su određeni tužioci – portparoli koji su zaduženi za neposrednu komunikaciju sa medijima, odnosno sa javnošću", zaključila je Klikovac.
Izvor: Vebsajt RTCG, 24.01.2016.