Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

NEOPHODNO RATIFIKOVANJE PROTOKOLA 16 UZ EVROPSKU KONVENCIJU O LJUDSKIM PRAVIMA: Protokol bi spriječio brojne tužbe pred Strazburom. Vrhovni sud bi mogao da traži mišljenje od Suda za ljudska prava prije nego donese presudu

24.05.2018.


Ako Crna Gora bude potpisala i ratifikovala protokol 16 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koji stupa na snagu početkom avgusta, moći će da spriječi velike troškove iz državnog budžeta na osnovu presuda Suda za ljudska prava u Strazburu.

Novina u njemu je što najviši sud u zemlji, u slučaju Crne Gore - Vrhovni sud, može da po pojedinačnom predmetu traži mišljenje suda u Strazburu prije nego donese presudu.

To je posebno je važno u slučaju naknada za majke sa troje ili više djece, koje državnu kasu mogu koštati milione ako Strazbur presudi da im se isplate višegodišnje zakinute naknade, upozorava advokat i ekspert za praksu Evropskog suda Siniša Gazivoda.

Da udarac na državnu kasu nije i neće biti bezazlen, ukazuje i stav Vlade koja je na jednoj od posljednjih sjednica usvojila preporuku zastupnice Crne Gore pred Sudom za ljudska prava u Strazburu Valentine Pavličić da se pojača odgovornost državnih organa zbog izgubljenih sporova pred tim sudom.

U Izvještaju o radu Kancelarije zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom preporučuje se ministarstvima finansija, javne uprave i pravde da "razmotre mogućnost uvođenja u pravni sistem modela finansijske odgovornosti organa državne uprave i državnih organa, čiji je rad prouzrokovao povredu Evropske koncvencije na način da bi se iznosi dosuđeni presudama isplaćuju sa njihove pozicije..."

U istom dokumentu zastupnica države navodi da u budućim pritužbama Evropski sud mijenja dio procedure, pa će umjesto sudova vlade država protiv kojih je podnijeta pritužba, dostavljati "sve činjenice o predmetim". Izvršna vlast se do sada samo izjašnjavala o njima.

"To ukazuje da i najmanji propust Vlade da ukaže na neku činjenicu ili propust da opovrgne navode podnosioca predstavki, znači automatsku povredu konvencijskog prava", piše u Izvještaju.

S obzriom na to da je Crna Gora po broju predstavki u odnosu na broj stanovnika u samom vrhu, Protokol 16 bi joj dao mogućnost da spriječi bezbroj novih.

" Ovaj Protokol daje državi ugovornici praktično upotrebljivu mogućnost da sama, koristeći savjetodavno mišljenje, u svom pravnom sistemu eliminiše potencijalno kršenje ljudskih prava. Primjera radi, da je Crna Gora ratifikovala ovaj Protokol, pitanje "naknada za majke" bi mnogo brže i mnogo lakše moglo biti konačno razriješeno. Naime, Vrhovni sud po pravnom sredstvu protiv odluka Upravnog suda već sada odlučuje da li je umanjenje naknada za majke bilo u skladu sa propisima, a ako već nije vrlo brzo će u pojedinačnim predmetima odlučivati i da li je potpuna obustava izvršenja o naknadama bila u skladu sa konvencijskim pravom", kaže Gazivoda.

Vrhovni sud bi imao mogućnost, da je ratifikovan protokol, objašnjava on, da zatraži savjetodavno mišljenje od suda u Strazburu i da ovu problematiku na taj način mnogo brže preduprijedi.

"Ukoliko majke nisu u pravu, to bi značajno skratilo vrijeme njihovog čekanja na konačno razrješenje situacije i uštedjelo im sredstva potrebna za vođenje postupaka. Sa druge strane, ukoliko je obustavom izvršenja prekršeno njihovo koncencijsko pravo onda bi odluke o tome mogle biti donijete znatno prije nego da se još nekoliko godina čeka mišljenje Strazbura po ovom pitanju. Imali smo priliku da čujemo da su naknade bile veliki teret na državni budžet, zamislite što će se tek desiti ukoliko Crna Gora jednog dana bude morala isplaćivati naknade za nekoliko godina odjedanput, uz naknade koje u tom trenutku redovno dospijevaju", navodi on.

Upravni sud, kako se vidi na njegovom sajtu, svakodnevno donosi odbijajuće presude po osnovu tužbi za naknade majkama, a njihovi zastupnici ranije su najavili da će "one ići do Strazbura", kaže advokat.

Tri puta više od evropskog prosjeka Crna Gora ima broj tužbi pred Strazburom. Ona je među 5 zemalja s najvećim brojem prijava u odnosu na 10.000 stanovnika. To su Rumunija, Turska, Bosna i Moldavija, objavio je početkom godine Evropski sud u svom izvještaju.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Mila Radulović, 22.05.2018.


Naslov: Redakcija