Nakon što su iz MUP-a, reagujući na navode predstavnika nevladinih organizacija (NVO) u vezi sa Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama ("Sl. list CG", br. 52/2016), ukazali da taj Vladin resor nije za to da se onemogući ili obesmisli legitimno, Ustavom Crne Gore ("Sl. list CG", br. 1/2007 i 38/2013 - Amandmani I-XVI) zajemčeno i međunarodno priznato pravo na slobodu mirnog okupljanja, oglasili su se iz Instituta alternativa.
Oni pozivaju Ministarstvo da dokažu da ovaj Zakon mora da se mijenja, i upozoravaju da svakoj izmjeni zakonskih propisa, a pogotovo, kako ističu, onoj kojom se smanjuje obim ljudskih prava, treba pristupiti tek nakon temeljne analize stanja i efekata propisa na snazi.
"Zbog nedostatka takve analize, ne možemo da prihvatimo tumačenje MUP-a da je ugroženo pravo na slobodu kretanja i slobodu preduzetništva građana koji nisu učesnici javnih okupljanja. Takođe, javnost nije upoznata da su zbog održavanja mirnih javnih okupljanja građani ostali uskraćeni za hitnu medicinsku pomoć, iako MUP navodi da su zaštita građana i rad službi bili ugroženi", ukazali su iz Instituta.
Međutim, kako dodaju, u potpunosti shvataju i podržavaju obavezu nesmetanog prolaza hitnih službi u slučajevima pružanja pomoći i zaštite svim građanima, Institut alternativa podsjeća na član 16 Zakona koji obavezuje organizatora ili vođu okupljanja da omogući nesmetan prolazak vozilima policije, hitne medicinske pomoći, vatrogasnim vozilima i vozilima drugih službi potrebnim za održavanje reda i mira na javnom okupljanju.
Na sličan način bi, tvrde oni, bilo moguće urediti i obavezu omogućavanja nesmetanog prolaska vozilima službi u svim hitnim slučajevima.
"Kako smo već naveli, nedostatak analize konkretnih podataka o ugroženim slobodama na koje se MUP poziva kada predlaže izmjene Zakona onemogućava javnost da shvati perspektivu MUP-a u ovom slučaju. Osim nedostatka analize, podsjećamo na činjenicu na koju smo više puta upozoravali u dosadašnjim saopštenjima i pismima upućenim Ministarstvu: najavljene izmjene bile bi neustavne. Naime, Ustav predviđa mogućnost da se mirno javno okupljanje privremeno ograniči, taksativno nabrajajući situacije u kojima je to moguće – radi sprječavanja nereda ili vršenja krivičnog djela, ugrožavanja zdravlja, morala (čl. 52), predviđajući, dakle, privremenost i ekstremne situacije. Zabrana okupljanja na saobraćajnicama značila bi dodatno ograničenje iz dva razloga: zbog toga što je vezano za lokaciju održavanja – zabranu koju Ustav ne prepoznaje i bilo bi apsolutno, dok Ustav prepoznaje samo privremeno", dodali su oni.
Kako navode, da je MUP, odnosno Vlada, o primjeni Zakona izvijestila Skupštinu do kraja marta, kako je zakon nalagao (čl. 32), možda bismo, dodaju oni, imali i dokaz "na papiru".
"Pošto javnost nije upoznata da je ta zakonska obaveza ispoštovana, Institut alternativa još jednom poziva Ministarstvo unutrašnjih poslova da objavi analize na osnovu kojih je zaključilo da su izmjene Zakona neophodne. U suprotnom, javnost će imati potpuno pravo da vjeruje da će izmjenama Zakona biti ugroženo njihovo Ustavom zagarantovano pravo", zaključuju oni.
IZVOR: Vebsajt CdM, 23.05.2017.
Naslov: Redakcija