Zakon o izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. list CG", br. 22/2017), koji je na snagu stupio 3. aprila 2017. godine, ne povećava troškove poslodavaca, niti traži njihovo višestruko plaćanje, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
"Kod naknada po osnovu ugovora o djelu, autorskih honorara i svih drugih primanja koje isplaćuju poslodavci, nije došlo do povećanja osnovica niti stopa doprinosa, pa time ni povećanja troškova za poslodavce", ukazali su iz Ministarstva u odgovoru na pitanje da li je realan strah poslodavaca.
U preduzećima, međutim, smatraju drugačije, pozivajući se na član 6 stav 1 tačka 19 Zakona kojim je, kako kažu, predviđeno da sva lica bez izuzetka plaćaju doprinose za zdravstveno osiguranje.
U tom stavu se navodi da su obveznici plaćanja zdravstvenog doprinosa lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o djelu, autorskog, kao i po osnovu drugih ugovora po osnovu kojih za izvršeni posao ostvaruju naknadu.
Pošto u istom Zakonu u članu 5 stav 13, koji se odnosi na plaćanje doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje (PIO), piše da su obveznici lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu, u preduzećima smatraju da nijesu obavezni da kod ugovora o djelu plaćaju penzijski, ali jesu zdravstveni doprinos.
Oni smatraju da takvo propisivanje znači da će se zdravstveni doprinos plaćati i ako angažuju lice koje taj doprinos već plaća kod drugog poslodavca u zemlji ili inostranstvu, ili koje je po bilo kom drugom osnovu već zdravstveno osigurano.
Poslodavci strahuju da će novo zakonsko rješenje imati značajne ekonomske posljedice po njihovo poslovanje.
"Troškovi ugovora o djelu obuhvatali su ranije samo porez i prirez, a sada su efektivno porasli 12 odsto pri čemu će se plaćati po stopi od 12,8 odsto", smatraju u preduzećima.
Iz Ministarstva su ukazali da u preduzećima izvlače pogrešne zaključke.
"Obavezu plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje treba dovoditi u vezu sa članom 7 Zakona o zdravstvenom osiguranju ("Sl. list CG", br. 6/2016, 2/2017 i 22/2017), koji propisuje da se za lice koje ispunjava uslove za sticanje svojstva osiguranika po više osnova, osnov osiguranja utvrđuje po propisanom redosljedu. Prema tome, svako lice može imati samo jedan osnov za zdravstveno osiguranje i po istom osnovu plaćati doprinose", objasnili su iz Ministarstva.
Na primjer, u slučaju da lice koje ima svojstvo osiguranika po osnovu zaposlenja, ostvari i naknadu po osnovu ugovora o djelu, ne postoji obaveza za plaćanje doprinosa.
Međutim, ako je to lice prethodno osigurano po osnovu zaposlenja, ili po nekom drugom osnovu koji bi isključivao taj osnov, onda ne bi mogao ni obaviti registraciju osiguranika.
"Imajući u vidu ove zakonske odredbe, jasno je da nema nikakvih novih opterećenja, niti uvođenja obaveze za plaćanje doprinosa bez izuzetka kod ugovora od djelu", tvrde u Ministarstvu.
Iz Ministarstva su saopštili da se možda pogrešan zaključak o većim troškovima izvodi zbog toga što se između poslodavaca i pojedinaca često zaključuju ugovori o djelu koji ne predstavlja zaposlenje.
"Ugovor o djelu ne predstavlja zaposlenje, već obligacioni odnos između poslodavca i angažovanog lica i ne može zamijeniti zaposlenje. Ako se pravilno primjenjuju propisi, ugovor o djelu bi trebalo da bude izuzetak, a ne institut koji se koristi u većem obimu", dodali su iz Ministarstva.
Oni su podsjetili da je Zakon o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje izmijenjen u dijelu koji se odnosi na obveznike doprinosa za zdravstveno osiguranje, kako bi se uskladile te odredbe sa odredbama novog Zakona o zdravstvenom osiguranju.
IZVOR: Vebsajt RTCG, 22.04.2017.
Naslov: Redakcija