Nova rješenja propisana Uredbom o biznis zonama u značajnoj mjeri će uticati na formiranje jedinstvenog sistema osnivanja i upravljanja tim oblastima, što će pojačati interesovanje investitora i doprinijeti rastu broja malih i srednjih preduzeća, ocijenjeno je iz Privredne komore (PKCG).
Na sjednici Odbora Udruženja malih i srednjih preduzeća i preduzetnika PKCG, saopšteno je da će nova rješenja propisana Uredbom, koju je Vlada donijela 17. novembra 2016. godine, doprinijeti i otvaranju novih radnih mjesta.
Na sjednici je ocijenjeno da zabrinjava to što pet godina od pokretanja projekta najveći broj zona još nije infrastrukturno pripremljen i organizovan da prihvati investitore.
"Sinergijsko djelovanje države, privrede i obrazovnih institucija potrebno je za otklanjanje navedenih problema", saopšteno je iz PKCG.
Iz PKCG su podsjetili da u Crnoj Gori postoji devet biznis zona od lokalnog interesa - na teritoriji Berana, Bijelog Polja, Mojkovca, Kolašina, Rožaja, Nikšića, Podgorice, Cetinja i Ulcinja.
Resorno ministarstvo planira da do kraja godine krene u formiranje biznis zona od strateškog interesa, čime će se stvoriti još jedan mehanizam privlačenja značajnih investitora za dalji ekonomski razvoj.
Generalni direktor Direktorata za transformaciju i investicije u Ministarstvu ekonomije, Boris Rebić, rekao je da Vlada prepoznaje biznis zone kao jedan od glavnih projekata u programu strukturnih reformi.
"Misija projekta je da biznis zona, definisana na području jedne lokalne samouprave, u što kraćem roku doprinese rastu stope zaposlenosti, povećanju broja malih i srednjih preduzeća i privlačenju respektabilnih investitora. Vizija je dugoročno povećanje konkurentnosti privrede, atraktivnosti poslovnog ambijenta i promocija zemlje kao prepoznatljive investicione destinacije", naveo je Rebić.
Uredbom se utvrđuju uslovi za osnivanje biznis zona i poslovanje u njima, njihova klasifikacija prema strateškom značaju i djelatnosti koje se mogu obavljati.
Uredbom su prvi put definisane poreske olakšice za poslodavce koji zapošljavaju u okviru biznis zona.
Rebić je naveo da za osobe zaposlene u biznis zoni njen korisnik ne plaća doprinose za obavezno socijalno osiguranje na zarade i za Fond rada.
"Olakšice važe najduže pet godina od zapošljavanja osobe. Na lokalnom nivou olakšice su smanjenje cijene kupovine, odnosno zakupa zemljišta, stope poreza na nepokretnosti, kao i smanjenje ili oslobađanje komunalnih i naknada za građevinsko opremanje zemljišta", objasnio je Rebić.
Biznis zonama od lokalnog interesa upravljaće, kao i do sada, lokalne samouprave.
"Uredba precizno definiše sve korake koje je neophodno preduzeti u smislu osnivanja, upravljanja, opremanja i popunjavanja biznis zona", dodali su iz PKCG.
Posebno su definisani uslovi koje korisnici moraju da ispune kako bi poslovanje počeli u okviru biznis zona, kao i načini njihovog infrastrukturnog opremanja.
IZVOR: Vebsajt CdM, 22.11.2016.