Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

KONFERENCIJA "EFIKASNOST PRISTUPANJA EU I UNAPRIJEĐENJE REGIONALNE KONKURENTNOSTI": Razmatrana ekonomska situacija u Crnoj Gori i Srbiji


Crna Gora i Srbija imaju velike razvojne potencijale, zbog čega ih u što kraćem roku treba valorizovati i povećati poresku bazu, stavljajući u fokus proces zapošljavanja i širenje poreske osnove, dok naša zemlja sprovodi snažne mjere fiskalne konsolidacije, pri čemu je ostvarena značajna stabilnost javnih finansija i ukupne ekonomije koji se mora nastaviti, ocijenio je ministar finansija Radoje Žugić. 

On je, na panelu Ekonomija Crne Gore i Srbije u okviru konferencije pod nazivom "Efikasnost pristupanja EU i unaprijeđenje regionalne konkurentnosti" rekao da je važno imati dugoročnost kroz zapošljavnje i time podizati kvalitet života građana i da je cilj ne povećavati stope, već širiti poreske kapacitete.

"Kapitalni budžet je u funkciji razvoja i generisanja stopa rasta, a razvoj treba zasnivati na preduzetništvu, inovativnosti, zapošljavanju i povećanju kvaliteta života građana Srbije i Crne Gore", naveo je Žugić.

Prema njegovim riječima, brojne ranjivosti su ostale u zoni realne ekonomije, od kojih su glavne nelikvidnost i visok stepen nezaposlenosti radne snage.

"Dinamikom javnog duga koji se ispoljavao kao stalni rizik, ove godine je planirano da imamo deficit samo u dijelu kapitalnog budžeta, da tekuća potrošnja ima ravnotežu i tako ostvarimo veće stope ekonomskog rasta i damo šansu da naša ekonomija sustiže druge ekonomije", precizirao je Žugić, navodeći da će potrebno nastaviti zahtjevan proces fiskalne konsolidacije, nakon čega se može postići stepen održivosti ekonomije.

Kako je naveo potpredsjednik Vlade Crne Gore, Vujica Lazović, pod pritiskom dužničke krize se postavlja pitanje efikasnosti državne administracije, kao i pitanje pozicije javne administracije u javnom sistemu. On je podsjetio da je od 2006. do 2008. godine bio zlatan period kada je došlo do pada javnog duga, postojao je suficit, sa čime je rasla javna potrošnja što se moglo servisirati.

"Prvi dani krize nametnuli su izazov, s obzirom i na korišćenje eura, skoncentirali smo se na fiskalnu politiku", istakao je on.

Prema njegovim riječima, prošle godine je na određeni način uspostavljena ravnoteža ili podnošljiv balans na nivou makrofiskalnih odnosa.

"Ovo je dobra godina za crnogorsku ekonomiju, pri čemu procjenjujemo rast od 4,3 odsto, iako procjene Svjetske banke (SB) i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nijesu tako optimistični, ali na osnovu svega što se dešavalo u prva dva kvartala, mislim da će biti 4,3 odsto", saopštio je Lazović.

Kako je podsjetio, opredijelili su se za dalju redukciju tekuće potrošnje i ulaganja u kapitalne projekte.

"Ovih dana bi konkretno trebalo da počnu radovi na autoputu, sam taj projekat uticao je na ovoliki deficit u ovoj godini. To nije jedina investicija, planirana je i gradnja Teermoelektrane (TE) Pljevlja, kao i podvodni kabl između Crne Gore i Italije. U turizmu imamo projekte kao što su Porto Montenegro, dok Porto Novi napreduje definisanom dinamikom", precizirao je Lazović.

Ministar finansija Republike Srbije, Dušan Vujović, komentarišući ekonomsku situaiciju u Srbiji, kaže da su uspjeli da preokrenu neke stari koje se teško preokreću.

"Imali smo pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,5 odsto, nakon čega reviziju, a danas je 0,7 odsto, što znači da smo preokrenuli tendenciju od negativnih sa pozitivnih stopa rasta u sred fiskalne konsolidacije, što je uspjeh", smatra Vujović.

On je konstatovao da su omogućili nekim preduzećima da počnu proizvodnju, smanjeni su rashodi, a povećani prihodi bez povećanja poreskih stopa.

"U javnim preduzećima stvari se mijenjaju, pri čemu je dobra saradnja sa Svjetskom bankom (SB) koja je prirodno stvorena da podrži strukturne reforme u tim preduzećima. Država je sada na "strmoj obali strukturnih reformi, koja je dosta klizava, pri čemu ima čitav niz stvari koje rješavamo i to će potrajati", zaključio je Vujović.

Izvor: Vebsajt CdM, 22.10.2015.