Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O PROFESIONALNOJ REHABILITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU LICA SA INVALIDITETOM: Propisane su kvote odnosno broj lica sa invaliditetom koji je poslodavac dužan da zaposli zavisno od ukupnog broja zaposlenih. Kvota za zapošljavanje lica sa invaliditetom se ne odnosi na poslodavce koji imaju do 20 zaposlenih, ali oni imaju obavezu plaćanja posebnog doprinosa ukoliko imaju manje od 20, a više od 10 zaposlenih, a nemaju zaposlenih lica sa invaliditetom


Poslodavci se i dalje radije opredjeljuju za uplatu posebnog doprinosa nego za zapošljavanje lica sa invaliditetom, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Državna revizorska institucija, u skladu sa Poslovnikom, Upustvom o metodologiji vršenja revizije uspjeha i osnovnim principima Međunarodnih standarda vrhovnih revizorskih institucija izvršila je reviziju korišćenja sredstava od posebnog doprinosa za zapošljavanje lica sa invaliditetom.

U Ministasrtvu rada i socijalnog staranja podsjećaju da je poseban doprinos za zapošljavanje lica sa invaliditetom definisan Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom ("Sl. list CG", br. 49/2008, 73/2010 i 39/2011 - dalje: Zakon).

"Osnovni cilj Zakona je stvaranje uslova za povećanje zaposlenosti lica sa invaliditetom i njihovo ravnopravno učešće na tržištu rada, uz otklanjanje barijera i stvaranje jednakih mogućnosti", podsjećaju u Ministarstvu.

Takođe, u cilju podsticaja zapošljavanja lica sa invaliditetom Zakon je propisao i kvote odnosno broj lica sa invaliditetom koji je poslodavac dužan da zaposli zavisno od ukupnog broja zaposlenih.

Tako je poslodavac koji ima od 20-50 zaposlenih dužan da zaposli najmanje jedno lice sa invaliditetom, dok je poslodavac koji ima više od 50 zaposlenih dužan da zaposli najmanje pet odsto lica sa invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Ukoliko poslodavac ima ili zaposli lice sa teškim invaliditetom od najmanje 80 odsto invaliditeta smatra se kao da je zaposlio dva lica sa invaliditetom, objašnjavaju u Ministarstvu.

Kvota za zapošljavanje lica sa invaliditetom se ne odnosi na poslodavce koji imaju do 20 zaposlenih.

Međutim, poslodavci imaju obavezu plaćanja posebnog doprinosa ukoliko imaju manje od 20, a više od 10 zaposlenih, a nemaju zaposlenih lica sa invaliditetom. Organizacije, odnosno udruženja lica sa invaliditetom kada se pojavljuju kao poslodavci oslobođeni su obaveze plaćanja ovog posebnog doprinosa za zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Poslodavac koji ne izvrši ovu obavezu, dužan je da uplati poseban doprinos za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Takođe, poslodavac koji zaposli lice sa invaliditetom shodno navedenom Zakonu ima pravo na subvencije koje se realizuju kroz sljedeće oblike:

  • bespovratna sredstva za prilagođavanje radnog mjesta i uslova rada za zapošljavanje lica sa invaliditetom;
  • kreditna sredstva pod povoljnim uslovima za kupovinu mašina, opreme i alata potrebnog za zapošljavanje lica sa invaliditetom;
  • učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta (pomagača u radu) lica sa invaliditetom;
  • subvencije zarade lica sa invaliditetom koje zaposli.

Međutim u ovom trenutku je samo 86 poslodavaca prijavilo zapošljavanje 121 lice sa invaliditetom koji po tom osnosvu koriste pravo na subvenciju zarade. Kada je u pitanju subvencioniranje za učešće u finansiranju ličnih troškova asistenta (pomagača u radu) lica sa invaliditetom, samo devet poslodavaca koriste ovu vrstu subvencija za 14 lica sa invaliditetom, dok pravo na subvenciju za prilagođavanje radnog mjesta koriste sedam poslodavaca za 12 lica sa invaliditetom. Dakle, i dalje se poslodavci radije opredjeljuju za uplatu posebnog doprinosa nego za zapošljavanje lica sa invaliditetom, ističu u Ministarstvu.

U julu 2014. godine donešen je i Pravilnik o postupku i metodologiji za finansiranje grant šema ("Sl. list CG", br. 28/2014).

Razlog za kašnjenje donošenja ovog podzakonskog akta sadržan je u složenoj materiji koja je njime trebala da bude regulisana, kao i njegovom usaglašavanju sa pravnom tekovinom Evropske unije. Međutim, odmah nakon donošenja istog otpočela je priprema neophodnih upustava i nakon toga procedura raspisivanja javnog poziva za dodjelu sredstava u iznosu od jedan miliona eura putem grantova, a u cilju unapređenja zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije lica sa invaliditetom, naveli su u Ministarstvu.

U toku su, poručuju, razmatranja kako i na koji način pripremiti poslednji u nizu podzakonskih akata koji se odnose na ovu materiju, odnosno Pravilnik o postupku i metodologiji finansiranja posebnih organizacija za zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Sredstva za finansiranje ovih organizacija biće obezbijeđena iz Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom.

Treba naglasiti da je Zakonom o Budžetu Crne Gore za 2014. godinu ("Sl. list CG", br. 61/2013), po prvi put, u okviru Budžeta Zavoda za zapošljavanje Crne Gore za 2014. godinu, izdvojena je posebna pozicija Fond profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje lica sa invaliditetom na kojoj su opredijeljena su sredstva u iznosu od dva miliona eura, a isti iznos je opredijeljen i za tekuću godinu, navode u Ministarstvu.

Prema njihovim riječima, donošenjem pomenutog Pravilnika stvoriće se uslovi da se za namjene zapošljavanja i profesionalne rehabilitacije lica sa invaliditetom opredeljuje veći iznos sredstva nego što je to bio slučaj do sada.

Kada je u pitanju strateška politika u ovoj oblasti, Ministarstvo rada i socijalnog staranja je donijelo Strategiju za integraciju osoba sa invaliditetom 2008-2016. godine, koja predstavlja strateški plan djelovanja svih socijalnih aktera u Crnoj Gori, ka unapređenju položaja osoba sa invaliditetom i njihovo uključivanje u sve oblasti društva na ravnopravnoj osnovi.

Starteške oblasti djelovanja su zdravstvena zaštita, socijalna zaštita i penzijsko-invalidsko osiguranje, obrazovanje, profesionalna rehabilitacija i zapošljavanje, pristupačnost, kultura, sport i rekreacija, kao i organizacije osoba sa invaliditetom i civilno društvo. Dakle, Startegijom su obuhvaćene oblasti koje treba unapređivati, nadograđivati, a sve u cilju unapređenja položaja osoba sa invaliditetom, te njihovog ravnopravnog uključivanja u društvenu zajednicu, navode u Ministarstvu.

Međutim, ističu oni, imajući u vidu obuhvat oblasti koje treba unapređivati i usklađivati sa međunarodnom praksom, postoji mogućnost da neke od mjera definisanih Akcionim planom za realizaciju Strategije nijesu mogle biti realizovane.

Nerealizovane mjere su predmet su preispitivanja narednog akcionog plana ili pak revizije Strategije. Stoga će Ministarstvo rada i socijalnog staranja u saradnji sa Upravnim odborom Zavoda za zapošljavnje Crne Gore detaljno razmotriti preporuke DRI i preduzeti mjere za realizaciju istih, poručuju u Ministarstvu.

Izvor: Vebsajt CdM, 22.10.2015.