Poštovani posjetioci, sajt nadalje neće biti ažuriran usljed odluke kompanije Paragraf Lex da se privremeno povuče sa tržišta Crne Gore.

Svi propisi na sajtu kao i ostale informacije ažurirane su zaključno sa 31.3.2021.

Zastava Srbije | Zastava Bosne i Hercegovine
glavna-slika
Email Print

ODLUKA ZA PLAĆANJE NAKNADE ZA KOMUNALNO OPREMANJE GRAĐEVINSKOG ZEMLJIŠTA ZA BESPRAVNE OBJEKTE: Bespravnim graditeljima omogućeno i da legalizaciju plate i u ratama na 20 godina, odnosno 240 mjeseci, a tu povoljnost legalni nijesu imali, odnosno maksimalni rok je bio deset godina

23.03.2018.


Bespravni graditelji će za legalizaciju "divljih" kuća platiti dvaput manje iznose nego građani, koji su poštovali zakon i dobili građevinsku dozvolu za izgradnju svojih domova u Podgorici.

To proizilazi iz Odluke za plaćanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta za bespravne objekte, koja je usvojena prošlog petka u Skupštini Glavnog grada.

Pored toga, bespravnim graditeljima je omogućeno da legalizaciju plate i u ratama na 20 godina, odnosno 240 mjeseci, a tu povoljnost legalni nijesu imali, odnosno maksimalni rok za plaćanje komunalija je bio deset godina.

Nacrtom odluke bilo je predviđeno da vlasnik kuće od stotinu kvadrata u prvoj A zoni, kojoj pripada između ostalog stari centar Podgorice, pod Goricom, dio grada Preko Morače, za legalizaciju plati 14.156 eura, ali je Skupština usvojila amandman gradonačelnika Slavoljuba Stijepovića, kojim se predlaže startno umanjenje za 30 odsto za objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata.

Pored toga usvojen je i predlog Glavnog grada da za jednokratno plaćanje, odnosno cjelokupnog iznosa u roku od 15 dana od zaključivanja ugovora, vlasnik ima pravo na umanjenje od 15 odsto od vrijednosti naknade.

Na to umanjenje dodatno se obračunava i još 25 odsto na manje bespravne objekte osnovnog stanovanja do 200 kvadrata ukupne neto površine.

Po toj računici, umjesto 14.156 eura po nacrtu Odluku za legalizaciju stotinu kvadrata u centru grada, vlasnik bi ukoliko plaća jednokratno - odjednom izdvojio šest hiljada eura, a u ratama 6.350 eura.

Vlasnik legalne kuće, za građevinsku dozvolu za stotinu kvadrata, u centru grada treba da izdvoji 14.156 eura.

Iz Glavnog grada su ranije naglašavali da istom visinom naknade za sve graditelje, bili nelegalni ili legalni, upravo žele da postignu jednakost.

Stijepović je ukazao da građanin koji ima kuću od 100 kvadrata na svom zemljištu u zoni pet (Zagorič), ako plaća gotovinski, za legalizaciju će platiti 2.100, a u ratama 2.451 euro.

Međutim, ukoliko neko želi da započne kuću na svom zemljištu za dobijanje građevinske dozvole u Zagoriču trebaće oko pet hiljada eura, kao i primjera radi na Kakarickoj gori.

Prijava za legalizaciju traje do 15. jula, a kako je istaknuto iz Ministarstva održivog razvoja, legalizovati se može samo kuća koja je započeta na zemljištu za koje su riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Preduslov za podnošenje zahtjeva za legalizaciju je da je objekat evidentiran u katastru nepokretnosti.

Upis objekta se vrši na osnovu elaborata premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta koji izrađuje licencirana geodetska organizacija i koji je ovjeren od strane Katastra i zahtjeva za upis objekta shodno Zakonu o državnom premjeru i katastru nepokretnosti ("Sl. list RCG", br. 29/2007 i "Sl. list CG", br. 32/2011, 40/2011 - dr. zakon, 43/2015, 37/2017, 17/2018 i 37/2017 - dr. zakon). Potrebno je da se uradi elaborat premjera izvedenog stanja izgrađenog objekta.

Ukoliko je kuća napravljena na državnom zemljištu, nakon podnošenja zahtjeva za legalizaciju, podnosi se i zahtjev za otkup parcele na kojoj je objekat.

Postupak za legalizaciju se u tom slučaju obustavlja do rješenja imovinsko-pravnih odnosa.

Kako je navedeno, postoji mogućnost legalizacije kuće izgrađene na tuđem zemljištu, odnosno to je moguće ako vlasnik parcele da saglasnost.


IZVOR: Vebsajt Vijesti, Borko Ždero, 21.03.2018.


Naslov: Redakcija