Usvajanjem više zakona kao što je Zakon o slobodnom pristupu informacijama ("Sl. list CG", br. 44/2012 i 30/2017) i Zakona o privrednim društvima ("Sl. list RCG", br. 6/2002 i "Sl. list CG", br. 17/2007, 80/2008, 40/2010 - dr. zakon, 36/2011 i 40/2011 - dr. zakon), efikasna kontrola rada javnih funkcionera je otežana.
Mnoge afere javnih funkcionera u CG kao što je nezakonito postupanje sa državnom imovinom i novcem svih građana, otkrivali su, prethodnih godina upravo građani, nevladine organizacije i mediji.
No, izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama institucijama je omogućeno da same procjenjuju sta će proglasiti tajnom pa je dolaženje do podataka otežano.
Drugi problem je Zakon o privrednim društvima. Članom 83 omogućeno je da svako fizičko lice šest sati dnevno svakog radnog dana može imati uvid, prepisati i kopirati izvod iz registra preduzeća i dokumentaciju o kompanijama koja je dostavljena Centralnom registru privrednih subjekata.
Međutim, od početka godine zainteresovani građani, nevladina udruženja i mediji onemogućeni su da iz te institucije dobijaju podatke o privrednim društvima koji sadrže i lične podatke kao što su matični broj, adresa, datum rođenja ovlašćenih lica, direktora i osnivača.
Na taj način ne mogu se identifikovati lica u privrednim društvima pa nije moguće ni istraživati da li postoji konflikt interesa i korupcija kod javnih funkcionera. Time je obesmišljena efikasna i nesmetana kontrola njihovog rada i imovine tvrde u nevladinim organizacijama Građanska Alijansa i Lupa koje su o tom problem pisale ministru finansija Darku Radunoviću. Odgovor nijesu dobili.
Ipak u Agenciji za zaštitu ličnih podataka ukazali su da je rješenje moguće samo ako postoji volja. A mogli bi se ugledati na Hrvatsku ili Sloveniju i uvesti Lični identifikacioni broj a jedinstveni matični broj, koji je, tvrde u Agenciji za zaštitu ličnih podataka, previše bio meta obrade, poslati u istoriju.
Da li se sistem sve više zatvara donošenjem ovakvih zakona? Ko su javni funkcioneri koji nijesu Agenciji za borbu protiv korupcije dali saglasnost da im se provjeri bankarski račun? Da li će Agencija zbog efikasnije borbe protiv korupcije tražiti izmjene zakona? To su pitanja na koja ni ovaj put nema odgovora.
Da bi se zakoni mijenjali mora postojati politička volja. Iako svi akteri u ovoj priči tvrde da je ima, praksa, ipak, pokazuje suprotno.
ZAKON O PRIVREDNIM DRUŠTVIMA ("Sl. list RCG", br. 6/2002 i "Sl. list CG", br. 17/2007, 80/2008, 40/2010 - dr. zakon, 36/2011 i 40/2011 - dr. zakon)
CRPS
Član 83
(1) CPRS vodi Poreska uprava.
(2) CRPS je u Podgorici.
(3) Upis u CRPS vrši Poreska uprava na osnovu registracione prijave uz koju se prilaže dokumentacija utvrđena ovim zakonom.
(4) Registraciona prijava može se podnijeti područnim jedinicama Poreske uprave.
(5) Podaci i dokumentacija dostavljena CRPS vode se u jedinstvenoj informacionoj bazi podataka.
(6) Uvid u bazu podataka CRPS-a može se vršiti šest sati dnevno svakog radnog dana.
(7) U vrijeme predviđeno za uvid, svako lice može pregledati, prepisivati ili kopirati izvod iz registra i dokumentaciju dostavljenu CRPS.
(8) Poreska uprava je dužna da izdaje rješenja o registraciji i isteku registracije i da prima osnivačku i drugu dokumentaciju koja se registruje u skladu sa ovim zakonom i u vrijeme predviđeno za uvid u CRPS.
(9) Uvid u podatke CRPS-a može da se vrši i putem elektronskih sredstava komunikacije, uključujući i internet prezentaciju".
IZVOR: Vebsajt RTCG, Svetlana Slavujević, 22.03.2018.
Naslov: Redakcija